Repriza „Sliparije“ u Istarskom narodnom kazalištu
Repriza predstave „Sliparija“ Milana Rakovca u režiji Matije Debeljuha i u izvedbi Rosanne Bubola na programu je u petak, 28. listopada u 20 sati u Istarskom narodnom kazalištu Gradskom kazalištu Pula.
„U predgovoru romana „Sliparija“ Milana Rakovca Jure Kaštelan objašnjava da „naslov romana ima nekoliko značenjskih razina, to je prijevara i obmana i vještina varanja, cirkus i stilski trik, uništavanje i stvaranje, čovjek i njegova sjena, lice i obrnuto od svega, mit o stvarnosti i mit o stvarnosti, istina i magija, znak i simbol i ono … ”zapravo ukazuje na narativnu i stilsku složenost karakterističnu za čitav rakovački rukopis.
„Tako prema istoimenom romanu Milana Rakovca, nastaje težnja da se napravi ‘vizualni prijevod’ za film i kazalište. Izravna i doslovna prilagodba predloška bila bi, dakle, izravno i doslovno nemoguća, pa će nit vodilja u njezinoj ekranizaciji i uprizorenju biti “hvatanje” specifične čarobne atmosferske pozadine koju Rakovac stvara istraživanjem legende o Bilfu i Jamurini. Analogno romanu u kojem lik novinara istražuje posebnosti ovog mitskog bića, središnje mjesto u filmu i predstavi zauzima lik “istražitelja” koji se upušta u sličan pothvat. No, vjerujući da će uokvirivanje radnje u “tipičan” detektivski slijed ukloniti magičnu i mračnu atmosferu predloška, refleksije njegove svijesti u potrazi za vlastitim identitetom bit će u prvom planu. S obzirom da je pozadina nastanka mitova i legendi upravo potreba da se pronađe odgovor na pitanje o njihovoj prirodi i podrijetlu, krenuvši u potragu za vlastitim “ja”, glavni lik nudi specifičan pogled na ovu istarsku legendu. Njegov put kroz priču o sebi i Bilfu nipošto nije linearan, njegovo napredovanje nije ravno, već je, baš poput Rakovčevog pripovijedanja, isprekidano. On je i beba kojoj njegova baka pjeva uspavanku o jami, i dječak koji se igra s prijateljima oko jame, i mladić koji se budi u nesvijesti pored nje, i starac koji se spušta u nju, i … možda je čak i Bilfo sam.
„Drugi krucijalan aspekt kojemu će u adaptaciji biti posvećena posebna pažnja, kraj je koji Rakovac u svojim radovima redovito afirmira. Njegov istarski zavičaj smješten je daleko od turističkih urbanih lokaliteta i fabriciranih ruralnih mjesta koja fingiraju autohtonost, a po kojima je Istra u današnje vrijeme najpoznatija. Motiv zemlje koja živi s ljudima i za ljude, o kojoj ljudi oduvijek ovise, i u kojoj na kraju skončavaju, snažno je prisutan kroz cijeli roman, jednako kao i začudna životnost prirodnog svijeta unutrašnje Istre, signalizirana prije svega kroz njegov onomatopejski potencijal. Poseban će izazov dakle biti prenošenje te organske kvalitete istarskog okoliša, njegovih šuma, jama i ptica, na film i predstavu, a koje će biti izvedeno minucioznim opisivanjem tog kraja, približavanjem njegovoj teksturi gotovo do razine opipljivosti“, navodi se u opisu predstave.
Priredio B. V.
