Predstavljanje knjiga Milana Radoševića i Renata Matića u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula

B. V.

23.01.2023.

Knjige dr. sc. Milana Radoševića „Geneza anti­fa­šiz­ma u Istri“ i dr. sc. Renata Matića „Društvo i otpor fašiz­mu. Istarski poučak i glo­bal­ni iza­zo­vi“ bit će pred­stav­lje­ne u petak, 27. siječ­nja u 18 sati, u dvo­ra­ni Gradske knjiž­ni­ce i čita­oni­ce Pula. Uz auto­re o knji­ga­ma će govo­ri­ti dr. sc. Damir Agičić, dr. sc. Darko Dukovski i dr. sc. Vjeran Katunarić. Predstavljanje orga­ni­zi­ra­ju Istarsko povi­jes­no druš­tvo i Gradska knjiž­ni­ca i čita­oni­ca Pula.

U knji­zi „Geneza anti­fa­šiz­ma u Istri“ znans­tve­no je obra­đe­na tema poče­ta­ka fašis­tič­kog nasi­lja usmje­re­nog pro­tiv rad­nič­kog te hrvat­skog narod­nog pokre­ta u Istri 1920. godi­ne koji je gene­ri­rao i prvi anti­fa­šis­tič­ki otpor. Kroz četi­ri poglav­lja su, kon­zul­ta­ci­jom arhiv­skog, novin­skog, memo­ar­skog gra­di­va, rekons­tru­ira­ne epi­zo­de Vodnjanske bit­ke (16. siječ­nja), prvo­maj­skog krvo­pro­li­ća na pul­skoj Portarati, fašis­tič­kog pale­ža Narodnoga doma u Puli (14. srp­nja), napa­da na odvjet­ni­ke dr. Mirka Vratovića i dr. Ive Zuccona (Cukona) (16. srp­nja) te konač­no Mussolinijeva posje­ta Puli (21. ruj­na) i suko­ba fašis­ta sa socijalistima.

Milan Radošević (Pula, 1983.), povjes­ni­čar, viši znans­tve­ni surad­nik na Zavodu za povi­jes­ne i druš­tve­ne zna­nos­ti HAZU-Područnoj jedi­ni­ci u Puli. Proučava povi­jest Istre i Kvarnerskog pri­mor­ja u 20. sto­lje­ću, poseb­no poli­tič­ku povi­jest s nagla­skom na faši­zam i anti­fa­ši­zam te soci­jal­nu povi­jest s nagla­skom na jav­no zdrav­s­tve­ne pro­ce­se. Do sada je obja­vio dvi­je autor­ske i tri ured­nič­ke knji­ge te sto­ti­njak struč­nih i znans­tve­nih rado­va, osvr­ta, pri­op­će­nja, pri­ka­za i kata­lo­ga izlož­bi. Vanjski je surad­nik na dok­tor­skim stu­di­ji­ma na Sveučilištu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Dubrovniku u men­to­ri­ra­nju te ocje­nji­va­nju dok­tor­skih rado­va kan­di­da­ta. Kao član i vodi­telj sudje­lo­vao je u neko­li­ko bila­te­ral­nih znans­tve­no­is­tra­ži­vač­kih pro­je­ka­ta, (su)voditelj je znans­tve­no­is­tra­ži­vač­kog pro­gra­ma Stoljeće europ­skog anti­fa­šiz­ma. Istra izme­đu lokal­nog i glo­bal­nog. Jedan je od osni­va­ča i pred­sjed­nik Istarskog povi­jes­nog društva.

O knji­zi Društvo i otpor fašiz­mu. Istarski poučak i glo­bal­ni iza­zo­vi: “Svijetla toč­na na glo­bal­noj mapi gdje otpor popri­ma širi narod­ni karak­ter i pri­je poja­ve fašis­tič­ke drža­ve i obja­ve glo­bal­ne pri­jet­nje ops­tan­ku čovje­čans­tva jest Istra. Riječ je o otpo­ru na nasi­lje, čiji se jedins­tve­ni zlo­kob­ni karak­ter razot­kri­va u samom začetku”.

Renato Matić (Vinkovci, 1963.), soci­olog, redov­ni pro­fe­sor Fakulteta hrvat­skih stu­di­ja Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakul­te­tu u Zagrebu diplo­mi­rao je (1988.), magis­tri­rao (1994.) i dok­to­ri­rao soci­olo­gi­ju (2001.), poto­nje na temu “Neke vri­jed­nos­ne odred­ni­ce devi­jant­nog pona­ša­nja u hrvat­skom druš­tvu. Područja nje­go­va znans­tve­no-istra­ži­vač­kog i nas­tav­nič­kog dje­lo­va­nja, uz opću soci­olo­gi­ju, jesu soci­olo­gi­ja kri­mi­na­la i druš­tve­ne devi­jant­nos­ti, pro­ble­mi nasi­lja i korup­ci­je te druš­tve­ni uzro­ci pre­dra­su­da i dis­kri­mi­na­ci­je s nagla­skom na devi­jant­ne poja­ve i pro­ble­me hrvat­skog druš­tva u raz­dob­lju tran­zi­ci­je. Jedan je od osni­va­ča i pre­da­vač na Šoa aka­de­mi­ji koju je pokre­nu­la Židovska opći­na Zagreb. Od 1989. do 1994. bio je zapos­len u MUP‑u Republike Hrvatske, a od 1994. do 2007. radio je kao nas­tav­nik na Fakultetu kri­mi­na­lis­tič­kih zna­nos­ti (kas­ni­je Visokoj poli­cij­skoj ško­li) u Zagrebu. Na sadaš­njoj ins­ti­tu­ci­ji zapos­len je od 2007. godine.