„Najveći izazov nam je starenje društva“
Razgovor s Majom Tatković Diklić iz Slovenskog kulturnog društva Istra
Tekst Paola ALBERTINI • Fotografije P. ALBERTINI i arhiva M. TATKOVIĆ DIKLIĆ
• Slovensko kulturno društvo Istra osnovano je prije 21 godinu u Puli i iako broji samo dvoje zaposlenih, predsjednicu Danicu Avbelj i tajnicu Maju Tatković Diklić, radi punom parom. Osim što organiziraju razne manifestacije, Društvo ima svoj časopis koji izdaje već šest godina, izdaju knjige, a imaju i svoju vlastitu malu knjižnicu sa slovenskim i hrvatskim, ali i dvojezičnim naslovima.
„Posljednja izdana knjiga su memoari, fragmenti sjećanja od Martina Bizjaka, a prije mnogo godina je izdana i velika monografija njegovih djela“, govori nam Maja Tatković Diklić s kojom smo razgovarali u prostorima društva na adresi Hermana Dalmatina 4.

Kaže nam kako osim zbora, Društvo ima još i kreativnu, slikarsku i dramsku radionicu. Financiraju se iz više izvora. Glavni financijer im je ured vlade Republike Slovenije za Slovence iza granice i po svijetu, a financijski ih pomažu i Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Istarska županija i Grad Pula.
„Najveći izazov nam je starenje društva što je problem, čini mi se, svih društava. Naime, tu su od osnutka isti ljudi, samo su sada dvadesetak godina stariji. Imamo i mlađe ali ne u toj mjeri“, veli nam Tatković Diklić.
Mala škola slovenskog jezika za učenje kroz igru
Jedan od načina da pomlade društvo su i manifestacije u kojima sudjeluju djeca od 7 do 13 godina: „To je dobar put. Organiziramo tako Dječji festival multikulturalnosti te već treću godinu za redom Malu školu slovenskog jezika“.
Mala škola slovenskog počela je u kolovozu 2020. godine. Društvo se na to odlučilo jer je uoči korone ostalo novaca koji se koristio za nastupe i ostala događanja, a koji se zbog epidemioloških mjera nisu mogla realizirati. Taj su novac stoga odlučili preusmjeriti.
„Ideja je došla iz Rijeke, u Slovenskom domu Bazovica imaju takav oblik podučavanja slovenskog kroz cjelodnevni boravak, gdje djeca prije podne kroz igru uče slovenski, a poslije podne imaju kreativne radionice“, govori nam Tatković Diklić.
Odlučili su se i oni probati te vidjeti kako će im to uspjeti i za sad je, ističe, vrlo uspješno. „Kraj kolovoza nam se pokazao kao odličan termin jer je većina ljetnih škola i kampova uglavnom u srpnju i početkom kolovoza. Od onda Malu školu organiziramo i za vrijeme zimskih i proljetnih praznika u trajanju od pet radnih dana i uglavnom nam se djeca vraćaju“, kaže Tatković Diklić.

Djeca u Društvu borave od 8.30 do 15 sati, po dolasku imaju doručak, od 9 do 11.30 je nastava slovenskog jezika kroz igru, u 12 sati im je ručak i oko 13 do 15 sati kreativna radionica.
Prva im je bila glazbena radionica pa su s narodnom slovenskom pjesmom Zeleni Jura nastupali na Dječjem festivalu multikulturalnosti te su taj glazbeni dio htjeli još malo istraživati i prilikom zadnje Škole, održane od 20. do 24. veljače te su učili pjesmu Zavarjele trobente.
Do sad su radili i kamišibaj priče – na napravljene drvene kamišibaje radili su svoje priče u skupinama, oslikali kamišibaj i to na kraju predstavili roditeljima. Izrađivali su i kurente od recikliranog materijala te stop animaciju.
„To je djeci bilo vrlo lijepo i izazovno raditi. Podijelili su se u skupine i radili svoje filmiće te ih na kraju povezali u jedan film“, govori nam Tatković Diklić.
Slovenski im vodi Damijana Pezdirc koja nije učiteljica ali joj je slovenski materinji jezik. S njom djeca kroz igru; pjesmice, crtanje i slično, uče jezik. Kreativni dio s njima radi Tina Širec Džodan. Ona osmisli što bi se moglo raditi, a da je povezano sa Slovenijom i tako djeca uče o kulturi, običajima… Primjerice, radili su kurente koji su tradicionalni dio karnevalske kulture u Sloveniji, nešto poput naših Zvončara.

Iako je djeci u Maloj školi prije svega bitno druženje, uživaju i u učenju jer je tu pristup puno slobodniji nego u školi: „Slovenski koji nauče uvijek im ostane što je dobro ako jednog dana odluče za ozbiljno učiti slovenski. Ovo im je dobra podloga“, veli Tatković Diklić.
Problem manjak kadra
Inače, manjak kadra problem je koji već neko vrijeme postoji u Istri ali i Hrvatskoj. Jednostavno, za slovensku manjinu nema tko predavati jezik te je podučavanje velik izazov.
„U Rijeci imaju nekoliko osnovnih škola gdje postoji podučavanje slovenskog jezika po modelu C. Isto je i u Umagu i u Buzetu. U Puli je nekad slovenskog bilo u Gimnaziji, ali od 2020. godine nema ga tko predavati. Jedino se još uči u pulskoj školi Primijenjenih umjetnosti i dizajna“, pojašnjava Tatković Diklić.
Naime, po ustavnom zakonu nacionalnih manjina pripadnici imaju pravo, ako je dovoljan interes, učiti slovenski ili neki drugi jezik, a Ministarstvo odobri učitelja.
„Nekoliko se već godina razgovara sa slovenskom Vladom i Ministarstvom za školstvo kako bi se iznašlo rješenje jer učitelji iz Slovenije za malu satnicu neće doći raditi u Hrvatsku. Govorilo se i o mogućnosti da im slovensko Ministarstvo taj dio nadoplati ali ništa još nije odlučeno“, priča nam Tatković Diklić.
Manifestacije u organizaciji Društva
Slovensko društvo Istra organizira i Dječji festival multikulturalnosti koji okuplja dječje skupine u manjinskim društvima iz Istre.
„Festival se organizira od 2017. godine na kojem se djeca predstavljaju poezijom, dramskim djelom, pjesmom ili sviranjem, bilo koji način kreativnog izražavanja dolazi u obzir“, pojašnjava te dodaje kako su mišljenja da bi se taj festival trebao nastaviti održavati jer senzibilizira djecu za potrebe nekoga tko je drugačiji, govori drugi jezik, druge je vjere ili ima druge običaje“, kaže.

Djeca istovremeno mogu predstaviti nešto što rade u svoje slobodno vrijeme, primjerice ako idu na folklor mogu se predstaviti plesom. Za vrijeme epidemioloških mjera zbog korone bilo im je izazovno osmisliti kako ga ipak realizirati. Tada su napravili video uratke u trajanju od dvadesetak minuta. Svi voditelji poslali su snimke djece i to su na kraju spojili u filmić.
Dugogodišnji voditelj Festivala, Šandor Slacki i tada je bio voditelj, sniman je u Domu branitelja.
„Bitan nam je bio kontinuitet. Već ove godine, nakon korone, bilo je manje sudionika, ali se nadamo da će se idućih godina polako svi vratiti“, veli Tatković Diklić.
Članovi pulskog Društva
U Istri ima oko 1.700 Slovenaca. Članstvo Slovenskog kulturnog društva Istra čine uglavnom stariji ljudi, kako ističe Tatković Diklić, tako je u svim manjinskim društvima.
„Učlanjuju se pripadnici manjine rođeni u matičnoj državi pa na taj način žele održavati kontakt i međusobno se družiti. U drugoj generaciji je već vidljiva jako velika asimilacija“, ističe.
Malo je poznato da su mnogi uvaženi žitelji Pule bili pripadnici slovenske nacionalne manjine. Među njima i Josef Potočnik, jedan od prvih liječnika, kirurga u pulskoj Mornaričkoj bolnici, Herman Potočnik Noordung, jedan od osnivača moderne astronautike, Ivan Cankar, pisac, dramaturg, esejist, pjesnik i politički aktivist. Valja izdvojiti i fotografa Alojza Orela, Justa Pahora, jednog od osnivača Slovenskog kulturnog društva u Puli te Marijana Rotara, osnivača pulskog filmskog festivala.