Spomen šetnja i otvorenje izložbe Igora Grubića „How to Stretch the Poem Beyond the Limit of Words“ u vodnjanskoj Apoteci
B. V.
Umjetnička organizacija Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost u subotu, 22. travnja organizira drugu spomen šetnju posvećenu antifašističkoj prošlosti i antifašističkim (po)ratnim grafitima grada Vodnjana. Nakon spomen šetnje uslijedit će otvorenje izložbe umjetnika Igora Grubića, „How to stretch the poem beyond the limit of words (Kako razvući pjesmu onkraj granica riječi)“.
Spomen šetnja kreće u 18 sati iz Apoteke, nakon čega slijedi zajednička šetnja gradom. Kroz spomen šetnju, sudionici će biti upoznati s ključnim događajima antifašističke prošlosti Grada Vodnjana. Središnji dio spomen šetnje bit će posvećen antifašističkim grafitima koji su nastajali tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Naime, Vodnjan na svojim zidovima nosi jednu od većih koncentracija (po)ratnih grafita u Istri. Natpisi ispisivani na talijanskom jeziku u ratnom i poslijeratnom periodu preživjeli su više od 70 godina, a velika ih je većina zadržala gotovo cjelovitu formu i sadržaj. Kroz šetnju, sudionici će biti informirani o povijesnoj pozadini i razlozima nastanka grafita, o njihovim karakteristikama i funkcijama te o njihovim značenjima i značaju kako u (po)ratnom tako i u suvremenom kontekstu. Predviđeno trajanje šetnje je 60 minuta. Spomen šetnju vodit će Eric Ušić.
Nakon spomen šetnje, u 19 sati u Apoteci – Prostoru za suvremenu umjetnost, slijedi otvorenje izložbe Igora Grubića „How to stretch the poem beyond the limit of words (Kako razvući pjesmu onkraj granica riječi)“.
Radovi Igora Grubića na različite načine, često direktno ili indirektno, predstavljaju intervencionistički estetski čin u javnom prostoru ukazujući na potencijale društvene transformacije, a javnu sferu shvaćaju kao mjesto umjetničke akcije. U eseju Figuracije otpora Dejan Sretenović zaključuje kako umjetnost Igora Grubića adresira proizvodnju vidljivosti i senzitivnosti za događaje, stanja i procese u društvu i kao takva prati generalnu (subpolitičku) orijentaciju socijalno angažirane umjetnosti danas, dok, s druge strane, ostvaruje puni intenzitet doživljaja djela kao estetskog čina figuracije otpora.
Izložba „Kako razvući pjesmu onkraj granica riječi“ okuplja nekoliko radova Igora Grubića realiziranih posljednjih dvadesetak godina u različitim medijima, od intervencija/akcija u javnom prostoru i njihove fotodokumentacije, preko teksta, do kolaža, koji na specifičan način predstavljaju rez u tkivo stvarnosti. Prizori koje pred nas postavlja umjetnik formiraju mrežu različitih odnosa – pitanja društvene i političke stvarnosti, kolektivnog nasljeđa antifašističke borbe, emancipacije te poruka i poetskog potencijala jezika.
Središnje mjesto na izložbi zauzima antologijska fotografska instalacija 366 rituala oslobađanja koja predstavlja poligon u okviru kojeg se istražuju poetske i političke mogućnosti kritike i emancipacije. Obilježavajući 40. godišnjicu revolucionarne 1968., 366 rituala oslobađanja realizira se kao niz svakodnevnih rituala, odnosno mikropolitičkih akcija i intervencija koje je umjetnik izvodio svakodnevno tijekom 2008. godine. Strukturiran kao serija fotografija koje se slažu montažnim principom jump cuts, ovaj opsežan i kompleksan rad dokumentira spoj gerilskih ilegalnih akcija, izravnost susreta s ulicom, performativnost, građanski neposluh, poetski terorizam. U njima Grubić utjelovljuje ideju identiteta gotovo filmskog junaka/heroja ulice u radničkom odijelu, dok svojim „ritualima“ provodi niz društvenih korekcija, ispravljajući nepravilnosti post-tranzicijskog društva. Montaža i artikulacija, poetski jezik i slikovna vizualizacija političkog protesta središnja su mjesta izvođenja i strukturiranja pojedinih radova Igora Grubića. Oblici montaže i artikulacije verbalnog i vizualnog, slike i teksta, formativna su mjesta Grubićevih radova bilo da se realiziraju u obliku fotografija, teksta, fotosekvenci i filma/videa. U njima se crvena boja provlači kao znak i nit vodilja, od crvene zastave koja mu vijori u ruci dok prolazi vozeći bicikl, ili crvene marame/maske na licima spomenika narodnih heroja NOB‑a na bistama izloženim u javnom prostoru, u radu 366 rituala oslobađanja, sve do konstruktivističkog crvenog znaka i apstaktne geometrijske forme u kolažima s kraja 1990-ih godina, revolucionarna misao u radu Igora Grubića jasno je naznačena prisutstvom crvene boje, kao što naslov izložbe poziva na poetsko-politički angažman u polju svakodnevnog.
Igor Grubić, rođen 1969. u Zagrebu, djeluje kao multimedijalni umjetnik od početka devedesetih. Njegov rad uključuje prostorno-specifične intervencije u javnom prostoru, fotografiju i film. Predstavljao je Hrvatsku na 58. Venecijanskom bijenalu. Grubićeve intervencije u javnom prostoru, kao i filmovi, istražuju političke situacije prošlosti i sadašnjosti, istovremeno probijajući tkivo stvarnosti. Grubićevu kritičku, društveno-politički posvećenu praksu karakterizira dugoročni angažman i predanost temama koje odlučuje obrađivati. Od dubinskog istraživanja sudbine historijskih spomenika i propasti industrije do ispitivanja teškoća manjinskih zajednica, njegovi se projekti odvijaju tokom nekoliko godina istraživanja i uspostavljanja posebnih odnosa. Grubić je učestvovao na brojnim međunarodnim izložbama, među kojima se ističu: Tirana Biennial 2 (2003); Manifesta 4 (Frankfurt, 2002); Manifesta 9 (Genk, 2012); 50th October Salon (Belgrade, 2009); Gender Check, MuMOK (Vienna, 2009); 11th Istanbul Biennial (2009); 4th Fotofestival Mannheim Ludwigshafen, Heidelberg (2011); East Side Stories, Palais de Tokyo (Paris, 2012); Gwangju Biennale (2014); Zero Tolerance, MOMA PS1 (New York 2014); Degrees of Freedom, MAMbo (Bologna, 2015); 5th Thessaloniki Biennial (2015); Cut / Rez, MSU (Zagreb, 2018); The Value of Freedom, Belvedere 21 (Vienna, 2018); 58th Venice Biennale (2019); Yerevan Biennial – The Time Complex (2020); Bigger than Myself, MAXXI (Rome, 2021); Art at Work/At the Crossroads Between Utopianism and (In)Dependence, MSUM (Ljubljana, 2022).
Spomen šetnja i izložba organiziraju se u sklopu projekta “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama”, koji u partnerstvu provode Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Savez antifašističkih boraca Primorsko- Goranske Županije.
Projekt “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama” je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
