Moderni i suvremeni hrvatski pjesnici u Trstu||Poeti moderni e contemporanei croati a Trieste
[lang_hr]Kada slušanje i razmjena postanu put integracije[/lang_hr]
[lang_it]Quando ascolto e scambio diventano la strada per l’integrazione[/lang_it]
[lang_hr]• Tekst i fotografije Luisa SORBONE[/lang_hr]
[lang_it]• Testo e fotografie di Luisa SORBONE[/lang_it]
[lang_hr]• Poezija je umjetnost pretakanja cijelog mora u jednu čašu – Italo Calvino[/lang_hr]
[lang_it]• La poesia è l’arte di far entrare il mare in un bicchiere – Italo Calvino[/lang_it]
[lang_hr]• Projekt koji je uključio raznoliku i multikulturalnu javnost • Događaj koji će ostaviti važan trag na stranicama povijesti kulturnih odnosa Italije i Hrvatske • [/lang_hr]
[lang_it]• Un progetto che ha coinvolto un pubblico eterogeneo e multiculturale • Un evento destinato a lasciare una traccia importante sulle pagine dei rapporti culturali tra Italia e Croazia • [/lang_it]
[lang_hr]• Prošle je subote u Trstu završena manifestacija “Moderni i suvremeni pjesnici”, koju organizira Hrvatska zajednica u Trstu u suradnji s Općinom Trst, Knjižarom Lovat, Caffè San Marco i Una Scontrosa Grazia. [/lang_hr]
[lang_it]• “Poeti moderni e contemporanei”, organizzato dalla Comunità Croata di Trieste – Hrvatska Zajednica u Trstu – in collaborazione con il Comune di Trieste, la Libreria Lovat, il Caffè San Marco e Una Scontrosa Grazia si è concluso sabato scorso a Trieste. [/lang_it]
[lang_hr]Od 21. ožujka do 29. travnja talijanski i hrvatski pisci, pjesnici, kritičari i prevoditelji oživjeli su taj živahni “laboratorij kontaminacije” prepun jezičnih i kulturoloških ideja, otvorivši vrata svijeta velikog ljudskog i intelektualnog rasta. [/lang_hr]
[lang_it]Letterati, poeti, critici e traduttori italiani e croati, dal 21 marzo al 29 aprile hanno dato vita a un “laboratorio di contaminazione” vivace e ricco di spunti linguistici e culturali, aprendo le porte di un mondo di grande levatura umana e intellettuale. [/lang_it]
[lang_hr] „Dovesti hrvatsku poeziju u Italiju, obratiti se publici koja malo poznaje ne samo hrvatsku poeziju nego i hrvatsku književnost, bio je izazov“, komentirao je Damir Murković, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu. Sudeći prema interesu i sudjelovanju možemo zaključiti da je izazov ispunjen, a cilj postignut. [/lang_hr]
[lang_it]“Portare la poesia croata in Italia, rivolgendoci a un pubblico che poco conosce non solo la poesia ma anche la letteratura croata, è stata una sfida – ha commentato Damir Murkovic, presidente della Comunità Croata a Trieste”. Sfida raccolta e obiettivo raggiunto, potremmo concludere, a valutare dall’interesse e dalla partecipazione. [/lang_it]

[lang_hr]Sve četiri susreta svojim je govorima uveličao jedan od najautoritativnijih eksponenata hrvatske kulture Mladen Machiedo. [/lang_hr]
[lang_it]I quattro appuntamenti sono stati animati dagli interventi di uno dei più autorevoli esponenti della cultura croata, Mladen Machiedo. [/lang_it]
[lang_hr]Predavač i redoviti profesor talijanske književnosti, galicist, književnik, pjesnik i prevoditelj Machiedo je i dalje neumorni kreator kulturnih odnosa. Čuvene su njegove zagrebačke disertacije s Montaleom i Pasolinijem. “Vjerujem da nitko nije učinio više od njega na povezivanju naše dvije kulture”, rekao je Giuseppe Langella sa milanskog sveučilišta Cattolica, navodeći među ostalim prepisku Machieda i Betocchija o talijanskim pjesnicima, kao i njegove zbirke hrvatske poezije prevedene na talijanski. ”Mladena Machieda osobno sam upoznao prije tridesetak godina u zagrebačkom Zavodu za kulturu“, dodao je bolonjski pjesnik i izdavač Massimo Scrignoli. „Jako me se dojmila njegove kulturne kompetencije. Impresivno je vidjeti koliko ima dubokih poznavatelja talijanske književnosti među hrvatskim intelektualcima”.[/lang_hr]
[lang_it]Docente e professore ordinario di letteratura italiana, francesista, letterato, poeta e traduttore Machiedo continua ad essere un infaticabile creatore di relazioni culturali. Famose le sue dissertazioni zagabresi con Montale e Pasolini. “Credo che nessuno abbia fatto più di lui per connettere le nostre due culture”, ha detto Giuseppe Langella dell’Università Cattolica di Milano, citando tra l’altro il carteggio tra Machiedo e Betocchi sui poeti italiani, oltre alle sue raccolte di poesia croata tradotta in italiano.“Ho conosciuto personalmente Mladen Machiedo una trentina di anni fa all’Istituto di cultura di Zagabria – ha aggiunto il poeta ed editore bolognese Massimo Scrignoli. Sono rimasto molto colpito dalla sua preparazione culturale. È impressionante vedere quanto gli intellettuali croati siano profondi conoscitori della letteratura italiana”.[/lang_it]
[lang_hr]Je li poezija prevodiva? [/lang_hr]
[lang_it]La poesia è traducibile? [/lang_it]
[lang_hr]Tema je to o kojoj se sa više aspekata govorilo na susretu održanom u četvrtak, 27. travnja u knjižari Lovat. Ako prevođenje poezije znači oživljavanje izvornog stvaralačkog čina, zadatak možda neće biti lak, osobito kada prijevod mora uzeti u obzir osobne stilske varijable, kao što su ekspresivna žestina ili fonosimbolika. „A prevođenje na jezik blizak materinskom može biti još teže“, komentirao je Andrea Molesini, romanopisac, pjesnik i prevoditelj: „jer se razlike kriju u nijansama“. Neprevodivost? Da, postoji, ako ju shvatimo “doslovno”, kao u slučaju citata i idiomatskih fraza, koji se odnose na prikaze svijeta povezane s određenim kontekstima i stoga ih je teško rekreirati. Korištenje kreativnosti može biti rješenje, ali ono mora uvijek biti podložno poštenju: dobro poznavanje kulturnog konteksta u kojem je pjesničko djelo nastalo i onoga kojemu je namijenjeno. [/lang_hr]
[lang_it]Un tema declinato in tanti modi, quello di cui si è parlato nell’incontro di giovedi 27 aprile alla libreria Lovat. Se tradurre la poesia vuol dire far rivivere l’atto creativo originale, il compito può non essere facile, soprattutto quando una traduzione deve rendere conto di variabili stilistiche personali, come la veemenza espressiva o il fonosimbolismo. “E tradurre in una lingua vicina alla lingua madre può essere anche più difficile – è stato il commento Andrea Molesini, romanziere, poeta e traduttore – perché le differenze si annidano nelle sfumature”. L’intraducibilità? Si, esiste, se la intendiamo “alla lettera”, come nel caso delle citazioni e delle frasi idiomatiche, che rimandano a raffigurazioni del mondo legate a contesti peculiari e per questo difficili da ricreare. Fare ricorso alla creatività può essere la soluzione. Ma sempre con riserva di onestà: conoscendo bene il contesto culturale in cui un’opera poetica è stata prodotta e quello a cui è destinata. [/lang_it]

[lang_hr]“Da biste preveli poeziju“, primijetio je Machiedo, “potrebno vam je manje korištenja rječnika i više kritičke svijesti o namjeravanoj svrsi i učinku. Idealno bi bilo duhovno živjeti na oba mjesta i poznavati obje sredine. To bi bila idealna pretpostavka za prevoditeljsko posredovanje”.[/lang_hr]
[lang_it]“Per tradurre la poesia – ha osservato infatti Machiedo – serve meno dizionario e più consapevolezza critica della destinazione e dell’effetto che si vuole ottenere. L’ideale sarebbe vivere spiritualmente in entrambi i posti e conoscere ambedue gli ambienti. Questa sarebbe la premessa ideale per una mediazione traduttiva”.[/lang_it]
[lang_hr]Krenulo se tako s francuskog na engleski kako bismo došli do Pasolinija i predstavili prijevod dijalektalne kulture. Kao što je učinio i Istrijan Valter Milovan, voditelj katedre za talijanistiku Sveučilišta u Puli, koji je pjesme koje je Pasolini napisao na furlanskom odlučio prevesti na čakavski. Jer ako je standardni talijanski u skladu sa standardnim hrvatskim, dijalekt traži dijalekt, da se ne izgubi prisnost i muzikalnost. Kao i u pjesmama koje je napisao pod pseudonimom Maer, a koje su okupljene na tri albuma objavljena između 2012. i 2020. godine. [/lang_hr]
[lang_it]Dal francese all’inglese per arrivare a Pasolini e introdurre la traduzione della cultura dialettale. Come ha fatto l’istriano Valter Milovan, titolare della cattedra di Italianistica all’Università di Pola, che ha scelto di tradurre in dialetto ciakacavo le poesie che Pasolini ha scritto in friulano. Perchè se l’italiano standard è in armonia con il croato standard, il dialetto chiama il dialetto, per non perdere l’intimità e la musicalità. Come nelle canzoni di cui è autore con lo pseudonimo di Maer, raccolte in tre album pubblicati tra il 2012 e il 2020. [/lang_it]
[lang_hr]Suvremenost[/lang_hr]
[lang_it]La contemporaneità[/lang_it]
[lang_hr]Postoji li hrvatska poezija danas? Poezija je ovih godina doživjela transformacije i važno je razlikovati hrvatsku poeziju napisanu u Hrvatskoj od one napisane u Italiji. Na okruglom stolu u subotu 29. travnja u Palazzo Gopcevich Istru je predstavljala novinarka i prevoditeljica Vanesa Begić. “ Dell’amore e della morte – O ljubavi i smrti“ zbirka je pjesama Borisa Domagoja Biletića koju smo prevoditelji iz instituta Janus Pannonius u Puli preveli pod mentorstvom Ljiljane Avirović”. Radi se o knjizi koju je autor posvetio sinu nakon što ga je izgubio. Kako bi ostala u istarskom kontekstu, Vanesa nije mogla ne spomenuti novinara i pjesnika Daniela Načinovića, zahvaljujući kome imamo talijanske prijevode Antuna Branka Šimića („Čuđenje u svijetu“) i one Dobriše Cesarića, Dragutina Tadijanovića i Tina Ujevića za časopis Književna Rijeka. [/lang_hr]
[lang_it]Esiste oggi la poesia croata? La poesia in questi anni ha subito trasformazioni ed è importante distinguere tra la poesia croata scritta in Croazia e quella scritta in Italia. Alla tavola rotonda di sabato 29 aprile in Palazzo Gopcevich, anche una voce dall’Istria con la giornalista e traduttrice Vanesa Begić. “Dell’amore e della morte- O ljubavi i smrti è la raccolta di poesie di Boris Domagoj Biletić, che noi traduttori del Cenacolo Janus Pannonius di Pola abbiamo tradotto con la supervisione di Ljiljana Avirović”. Un libro che l’autore di origine polese dedica al figlio dopo averlo perduto. E sempre per restare in contesto istriano, Vanesa non poteva non citare il giornalista e poeta Daniel Načinović, di cui abbiamo le traduzioni in italiano di Antun Branko Šimić (Stupore nel mondo) e quelle per la rivista Književna Rijeka, di Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Tin Ujević. [/lang_it]

[lang_hr]Više se govornika tijekom susreta referiralo i na velikog Nikolu Šopa, pjesnika blistave samoće, kojemu je Fedora Ferluga Petronio posvetila antologiju. [/lang_hr]
[lang_it]Più di un richiamo corale al grande Nikola Šop, il poeta della solitudine luminosa, a cui Fedora Ferluga Petronio ha dedicato un’antologia. [/lang_it]
[lang_hr]Zaključak susreta dao je Mladen Machiedo koji je okupljenima darovao nekoliko stihova Zvonimira Mrkonjića i Jozefine Dautbegović. Ali “ne pokušavajte uhvatiti pjesnike jer će vam iskliznuti kroz prste”, rekla bi Alda Merini, naglašavajući duboko evokativnu prirodu poetskog izraza. [/lang_hr]
[lang_it]La conclusione dell’incontro a Mladen Machiedo, che ha regalato al pubblico la lettura di alcuni versi di Zvonimir Mrkonjić e di Jozefina Dautbegović. Ma “non cercate di prendere i poeti perché vi scapperanno tra le dita”, avrebbe detto Alda Merini, a sottolineare la natura profondamente evocativa dell’espressione poetica. [/lang_it]

[lang_hr]Bila su to četiri intenzivna dana, sačinjena od slušanja, razmjene, ali i anegdota i promišljanja današnje političke i društvene stvarnosti. “Mi stalno živimo u ratu – rekao je Machiedo između redaka – Kad je drugdje mislimo da ne postoji, ali to je apsurdno”.[/lang_hr]
[lang_it]Una quattro giorni intensa, fatta di ascolto, di scambio, oltre che di aneddoti e riflessioni sulla realtà odierna, politica e sociale. “Viviamo continuamente in guerra – ha detto Machiedo tra le righe – Quando è altrove noi pensiamo che non ci sia, ma è un’assurdità”.[/lang_it]
[lang_hr]Detektirana je i jedna nužnost: čitanje “misaone pjesme”, kako ju je definirao Scrignoli, aludirajući na nereprezentativnu pjesmu koja je u stanju pretočiti misli u riječi. [/lang_hr]
[lang_it]Un’urgenza ne è emersa: quella di ascoltare una “poesia pensante”, come l’ha definita Scrignoli, alludendo a una poesia non rappresentativa, ma che sappia dare voce al pensiero. [/lang_it]