„Otkrijte Istru očima umjetnika“
Predotvaranje 4. Bijenala industrijske umjetnosti u Malom rimskom kazalištu
Tekst Paola ALBERTINI • Fotografije Boris VINCEK
• Pulski dio programa ovogodišnjeg, četvrtog po redu Bijenala industrijske umjetnosti, otvoren je 12. svibnja u Malom rimskom kazalištu. Svečano otvorenje u labinskoj Lamparni na programu je u subotu, 13. svibnja s početkom u 19. sati, dok će na Pijacalu u 21 sat, osnivač benda Einstürzende Neubauten FM Einheit (Mufti) izvesti show naslovljen “record, rewind, stop, play fast forward”.
U sklopu Bijenala 29 međunarodno afirmiranih umjetnika izlaže na 18 lokacija u Istri i Rijeci. Arheološki muzej Istre jedan je od partnera četvrtog Bijenala industrijske umjetnosti, koje se održava pod nazivom „Krajobrazi želje“.
Dean Zahtila iz Labin Art Expressa uoči otvaranja izrazio je zadovoljstvo što se ono održava upravo u novo obnovljenom Malom rimskom kazalištu, naglasivši da je ono najveće i najzahtjevnije do sad – po produkciji, financijski i logistički.
„Ukupno smo morali dopremiti 200 tona kamenih blokova za tri instalacije, 30 tona betona i dvije dizalice po sto tona i par manjih dizalica te 20 kamiona. Konačno smo postigli da industrija bude dio bijenala“, zaključio je.
Napomenuo je da se Bijenale organizira u suradnji s Arheološkim muzejom Istre, Galerijom Cvajner i Muzejom suvremene umjetnosti u Rijeci.
Ravnatelj Arheološkog muzeja Darko Komšo istaknuo je da su rado prihvatili suradnju s Labin Art Expressom. „Zašto Arheološki muzej Istre? Ima li bolje stvari od dijaloga nečega starog i nečega novog? Mi smo na prapočetku stvari, a na plećima starih divova leži suvremena umjetnost. Na trzavicama između starog, novog i suvremenog se događaju vjerojatno i najbolje stvari“, rekao je te najavio izložbe u Augustovom hramu i Galeriji Amfiteatar.
U Augustovom hramu izložene su skulpture od prašine Sonie Leimer, a u Arenislike Wernera Feiersingera iz Austrije. Na Forumu su, pak postavljene skulpture turskog konceptualnog umjetnika i kipara Seckina Prima, u Flacijusovo izlaže Tatjana Gromača, u tornju Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Marko Pogačnik, u Cvajneru Fernanda Figueiredo, u Luci Pula Lara Armarcegui, a u restaurantu Amfiteatara, Sandra Knecht.
„Drago mi je da je Arheološki jedan od domaćina rada Josepha Kosutha i nadam, se da ćemo na Bijenalu surađivati i u budućnosti“, izjavio je Komšo.
Jedan od kustosa Bijenala, Christoph Doswald, oduševljen Malim rimskim kazalištem, istaknuo je kako je Kosuth poznati konceptualni umjetnik te zahvalio organizatorima na pozivu.
„29 umjetnika sa svih područja reflektirati će svoje radove i saznati mogu li transformirati prostor“, najavio je te izjavio kako video zid simbolično odvaja Arheološki muzej od Malog rimskog kazališta. Ondje se, nakon otvorenja, mogao vidjeti video rad američkog umjetnika Josepha Kosutha koji je razvio novu site – specific verziju svoje serije radova „Egzistencijalno vrijeme“ za veliki LED ekran Malog rimskog kazališta.
„Otkrijte Istru kroz oči umjetnika“, tim je riječima Doswald pozvao publiku na fantastičnu međunarodnu izložbu.
Bijenale je otvorila gradska pročelnica za kulturu i razvoj civilnog društva, Emina Popović Sterpin izrazivši nadu da će se gosti vratiti i raditi još ovakvih projekata.
Dodala je kako je Grad ove godine odlučio još jače poduprijeti Bijenale jer takvi projekti pokazuju kako se uz intervenciju mogu mijenjati gradske vizure.
Radovi izloženi u Puli
Jedan od pionira konceptualne umjetnosti, Joseph Kosuth, razvio je novu, site-specific verziju svoje serije radova „Egzistencijalno vrijeme“ za veliki LED ekran Malog rimskog kazališta. Kosuth, koji se u kasnim šezdesetim godinama prošlog stoljeća počeo baviti jezikom i strategijom prisvajanja, odabrao je 48 tekstualnih citata, koji se referiraju na istarski poluotok i jadranski kulturni prostor. Na primjer: „Vorrei sapere se, tenendomi vivo, truffo la vita o la morte“ (“Želio bih znati, održavajući se na životu, varam li život ili smrt”). Ovaj citat Itala Sveva, pisca iz Trsta, utjelovljuje višestruke dimenzije kulturne, političke, društvene i gospodarske dislociranosti u Istri.
Izložene u Augustovom hramu, skulpture od prašine Sonie Leimer bave se česticama prašine pronađenim u Puli. U suradnji s Prirodoslovnim muzejom u Beču, prikupljena je prašina analizirana mikroskopom. Unutar uzorka bilo je umjetnih zrnaca industrijskog porijekla, kao i kozmičke zvjezdane prašine. Dok umjetne čestice govore o industrijskoj povijesti grada, zvjezdana prašina nastala je tijekom dugog putovanja kroz svemir i Zemljinu atmosferu. Autoričine brončane i aluminijske skulpture čine dostupnim nešto što je izravno povezano s gradom, a inače je nevidljivo. U Augustovom hramu ova uvećana zrnca prašine stupaju u dijalog s arhitekturom te povezuju grad Pulu i njenu industrijsku povijest s čistim, beskrajnim prostranstvom svemira.
U Galeriji Amfiteatar izlaže austrijski autor Werner Feiersinger. Precizno promatranje svijeta stvari početak je svih umjetničkih rasprava koje ovaj umjetnik nastoji otvoreno voditi u svim smjerovima. Njegova je perspektiva desetljećima uvježbavana na modernističkom vokabularu, ali i na estetici povijesti umjetnosti koja seže još dalje u prošlost. Feiersinger je zainteresiran za otkrivanje i uspostavljanje veza koje vrijede kroz epohe. Od proljeća 2022. godine proputovao je istarski poluotok u nekoliko navrata, i na tim izletima ispitivao industrijske intervencije, strukture, arhitekturu i ruševine, te promatrao njihov odnos s topografskim okvirom. U Feiersingerovom ciklusu fotografija vidimo i prepoznajemo ruševine futurističkih utopija, propadanje jugoslavenskog brutalizma, fragmente infrastrukture uništene ratom ili nemarom, posljedice globaliziranog kapitalizma i posljedice iskorištavanja prirode tijekom tisućljeća. Rezultat je arhiva slika čija melankolična snaga i umjetnički intenzitet vraćaju istarskom krajobrazu energiju i gravitaciju koju je izgubio kroz gospodarsku eksploataciju.
Sve su izložbe, kao i rad Josepha Kosutha, javnosti dostupne do 30. lipnja.
Izložbe će se moći razgledati u redovno radno vrijeme izložbenih prostora, a Kosuthova intervencija na ekranu Malog rimskog kazališta samo uz prethodnu najavu.
