Predstavljanje knjiga na 70. Pulskom filmskom festivalu

B. V.

14.07.2023.

Jubilarni 70. Pulski film­ski fes­ti­val u sklo­pu svog pro­gra­ma nudi i pre­gršt pred­stav­lja­nja knji­ga, a o mono­gra­fi­ji 70 godi­na fil­ma pod zvi­jez­da­ma u Puli bit će govo­ra u nedje­lju, 16 srp­nja u 10.30 dati u fes­ti­val­skom klu­bu – Domu hrvat­skih bra­ni­te­lja. Izdavači su JU Pula Film Festival i Povijesni i pomor­ski muzej Istre dok su ured­ni­ce ovog hva­le­vri­jed­nog izda­nja Lana Skuljan Bilić i Sanela Pliško.

Posljednja (i jedi­na) mono­gra­fi­ja 207 fes­ti­val­skih dana u Puli iz pera film­skog kri­ti­ča­ra i teore­ti­ča­ra fil­ma Ranka Munitića objav­lje­na je 1978. godi­ne povo­dom jubi­lar­nog 25. fes­ti­va­la. Interval od punih četr­de­set pet godi­na poka­zao se neo­d­go­di­vom potre­bom da se na jed­nom mjes­tu saku­pe i pre­zen­ti­ra­ju svi bit­ni podat­ci o naj­z­na­čaj­ni­joj film­skoj mani­fes­ta­ci­ji u Hrvatskoj. Tijekom dvo­go­diš­njeg istra­ži­va­nja broj­nih fun­du­sa arhi­va, kino­te­ka, muze­ja, film­skih cen­ta­ra, knjiž­ni­ca i dru­gih ins­ti­tu­ci­ja, kon­cep­cij­ski se mono­gra­fi­ja pro­fi­li­ra­la kao sli­kov­no-doku­men­tar­ni hete­ro­ge­ni vodič kroz his­to­ri­ogra­fi­ju film­ske mani­fes­ta­ci­je. Monografija je struk­tu­ri­ra­na u pet temat­skih cje­li­na koje, uz osnov­ne autor­ske tek­s­to­ve o povi­jes­ti, obi­ljež­ji­ma razvo­ja nje­go­va vizu­al­nog iden­ti­te­ta i druš­tve­no-kul­tur­nog razvo­ja Pule, sadr­ži temelj­ne infor­ma­ci­je o sva­kom fes­ti­val­skom izda­nju, s naz­na­če­nim ele­men­ti­ma glav­nog i poprat­nih pro­gra­ma te istak­nu­tim pri­mar­nim i sekun­dar­nim fes­ti­val­skim loka­ci­ja­ma. Poglavlja su popra­će­na izbo­rom foto­graf­ske i doku­men­tar­ne gra­đe s temelj­no ilus­tri­ra­nim pre­gle­dom služ­be­nih Zlatnih are­na i dru­gih nagra­da koje se dodje­lju­ju na Festivalu. Monografija sadr­ži i jedins­tven pri­kaz općih fes­ti­val­skih publi­ka­ci­ja i popis do sada otkri­ve­nih jav­nih i pri­vat­nih čuva­ra fes­ti­val­ske bašti­ne u Hrvatskoj i široj regi­ji, a od oso­bi­te važ­nos­ti poka­za­li su se osob­ni arhi­vi poje­di­nih sudi­oni­ka samih fes­ti­val­skih doga­đa­ja. Ovaj opsež­ni pro­jekt reali­zi­ran je u surad­nji Javne usta­no­ve Pula Film Festival i Povijesnog i pomor­skog muze­ja Istre – Museo sto­ri­co e nava­le dell’Istria.

Predstavljanje novih izda­nja izda­vač­ke kuće Fox & His Friends na pro­gra­mu je istog dana u 13 sati tako­đer u DHB‑u.

Zagrebačko-riječ­ka izda­vač­ka kuća Fox & His Friends Records ovih je dana zavr­ši­la više­go­diš­nji pro­jekt res­ta­ura­ci­je i digi­ta­li­za­ci­je film­ske glaz­be za kul­t­nu ani­mi­ra­nu seri­ju Profesor Baltazar, kao i izbor glaz­be za krat­ko­me­traž­ne fil­mo­ve Zagreb fil­ma, među koji­ma su Oscarom nagra­đe­ni Surogat Dušana Vukotića, Dnevnik Nedeljka Dragića, Posjet iz sve­mi­ra Zlatka Grgića i mno­gi dru­gi. Uz već pos­to­je­ću digi­tal­nu dis­tri­bu­ci­ju te glaz­be na naj­ve­ćim svjet­skim stre­aming plat­for­ma­ma, objav­lje­na su i kolek­ci­onar­ska vinil­na izda­nja koja pra­te iscr­p­ni tek­s­to­vi i foto­gra­fi­je iz podru­čja istra­ži­va­nja doma­će film­ske glazbe.

U ovoj do sada zapos­tav­lje­noj i fil­mu kom­ple­men­tar­noj kate­go­ri­ji, doma­ća arhi­vis­ti­ka, izda­vaš­tvo i jav­nost dobi­li su na počet­ku dje­lo­va­nja ove izda­vač­ke kuće i izda­nje Gostiju iz galak­si­je Dušana Vukotića, prvog u pot­pu­nos­ti elek­tron­skog soun­d­trac­ka u povi­jes­ti jugos­la­ven­skog fil­ma, koje­ga je pot­pi­sao kom­po­zi­tor Tomislav Simović, autor bez koje­ga povi­jest Zagrebačke ško­le ani­mi­ra­nog fil­ma ne bi bila pot­pu­na. Gosti iz galak­si­je popra­će­ni su i kas­ni­jim poseb­nim izda­njem u koje­mu je 11 auto­ra iz 9 zema­lja kom­po­ni­ra­lo vlas­ti­te inter­pre­ta­ci­je ori­gi­na­la, a među pozva­ni­ma bili su i bra­ća Sinkauz iz Hrvatske, sku­pi­na Tapan iz Srbije, Goran Vejvoda iz Francuske, te slav­na ime­na elek­tron­ske sce­ne poput Drvg Cvltvre, Anatolian Weapons, Credit 00 i drugi.

Na pred­stav­lja­nju novih izda­nja, The Zagreb School Of Animated Film (Original Soundtracks 1961 – 1982) i Professor Balthazar (Music From The Original TV Series), osni­va­či i ured­ni­ci iz kuće Fox & His Friends, Željko Luketić i Leri Ahel, govo­rit će o radu na spa­ša­va­nju i reva­lo­ri­za­ci­ji bašti­ne hrvat­skog fil­ma, sta­tu­su film­ske glaz­be koju na ovdaš­njim fes­ti­va­li­ma tek Pula Film Festival kon­ti­nu­ira­no nagra­đu­je i uva­ža­va, te će se osvr­nu­ti i na obljet­ni­cu Zagreb fil­ma s kojim, kao i s dru­gim doma­ćim i ino­zem­nim pro­duk­cij­skim kuća­ma i ins­ti­tu­ci­ja­ma, inten­ziv­no surađuju.

Željko Luketić film­ski je kri­ti­čar, fil­mo­log, publi­cist i neza­vis­ni kus­tos koji od 1990-ih piše i objav­lju­je o fil­mu i glaz­bi, te zajed­no s Lerijem Ahelom, pro­du­cen­tom, glaz­be­nim ured­ni­kom i arhi­vis­tom, uz izda­nja film­ske glaz­be radi i na pro­ši­re­nim aktiv­nos­ti­ma koja pra­te sva­ko izda­nje. Uz broj­na sve­uči­liš­na i ins­ti­tu­ci­onal­na pre­da­va­nja i surad­nje, poput Jugoslovenske kino­te­ke, Hrvatskog držav­nog arhi­va, Umjetničke aka­de­mi­je Split (UMAS) i Art-Kina Rijeka, auto­ri su i broj­nih izlož­bi, poput naj­ve­će doku­men­ta­cij­ske i inte­rak­tiv­ne izlož­be o Profesoru Baltazaru u Muzeju za moder­nu i suvre­me­nu umjet­nost Rijeka, sve u sklo­pu pro­gra­ma Europske pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re 2020 godi­ne. Izložbu 51000 Balthazargrad vidje­lo je u četi­ri mje­se­ca pre­ko 10 000 posje­ti­te­lja, a auto­ri su i broj­nih pos­ta­va u Hrvatskom dizaj­ner­skom druš­tvu i Klovićevim dvo­ri­ma koji se bave povi­ješ­ću i vizu­al­nim iden­ti­te­tom doma­će glaz­be. Uz rado­ve Tomislava Simovića za hrvat­ski film, obja­vi­li su oda­bra­ne soun­d­trac­ko­ve Alfija Kabilja, a u pri­pre­mi je i izbor film­ske i kaza­liš­ne glaz­be kom­po­zi­to­ra Mirka Krstičevića za fil­mo­ve Ivana Martinca, Vanče Kljakovića i Aleksandra Stasenka.

Predstavljanje knji­ge „Riječ iza sli­ke: Reprodukcija knji­ga sni­ma­nja hrvat­skih film­skih kla­si­ka iz zbir­ke HDA ― Martin u obla­ci­ma“ ured­ni­ka Mladen Burić u izda­nju Hrvatskog držav­nog arhi­va, na pro­gra­mu je u pone­dje­ljak, 17. srp­nja u 11 sati u DHB‑u.

Knjiga sni­ma­nja, pri­je prve kla­pe, čini svo­je­vr­stan deta­ljan plan koji nakon pos­ljed­nje kla­pe osta­je svje­do­čans­tvo jed­no­ga zajed­nič­kog kre­ativ­nog pro­ce­sa u koje­mu nala­zi­mo zabi­lje­ške, pre­kri­že­ne stra­ni­ce kao i upi­sa­ne nove reče­ni­ce koje su pos­li­je pos­ta­le sas­tav­ni dio film­sko­ga dje­la kak­vog poz­na­je­mo. Taj čes­to fas­ci­nan­tan pro­ces koji osta­je skri­ven, bio je poti­caj koji je pokre­nuo edi­ci­ju Riječ iza sli­ke: Reprodukcija knji­ga sni­ma­nja hrvat­skih film­skih kla­si­ka iz zbir­ke HDA.

Iako od kri­ti­ke u doba pre­mi­je­re popri­lič­no loše pri­hva­ćen, Martin u obla­ci­ma kod publi­ke je imao ogro­man uspjeh i vre­me­nom pos­ta­je cije­njen kao jed­na od naj­bo­ljih kome­di­ja hrvat­ske kine­ma­to­gra­fi­je. Filmska pri­ča u kojoj pra­ti­mo zgo­de i nez­go­de Martina, i nje­go­ve dje­voj­ke Zorice, dvo­je stu­de­na­ta i pod­sta­na­ra u poku­ša­ju da dođu do vlas­ti­tog sta­na, smje­šte­na je u tada suvre­me­ni Zagreb, koji je pri­ka­zan kao dina­mi­čan mode­ran grad u kojem pos­to­ji među­na­rod­ni vele­sa­jam, glaz­be­ne veče­ri, jazz, moda i sport. Naravno taj moder­ni grad ima i svo­je iza­zo­ve, koji su slič­ni kao i danas, poput potre­be mla­dih lju­di za život­nim pros­to­rom, tim magič­nim sta­nom što pone­kad pos­ta­je zam­ka u koju bes­kru­pu­loz­ni hva­ta­ju naiv­ne. Branko Bauer se s Martinom u obla­ci­ma hra­bro okre­nuo novom žan­ru, zadr­ža­va­ju­ći pri­tom izu­zet­nu vje­šti­nu gra­đe­nja liko­va i uvjer­lji­vog pri­po­vi­je­da­nja pri­če kla­sič­nim fabu­lar­nim sti­lom koji obo­ga­ću­je povre­me­nim uba­ci­va­njem zanim­lji­vih vizu­al­nih rje­še­nja poput naopa­ke ili eks­trem­no gor­nje vizu­re. Originalna knji­ga sni­ma­nja Martina u obla­ci­ma, koju je vodi­la taj­ni­ca reži­je Nada Marki, obi­lu­je komen­ta­ri­ma, poda­ci­ma i zanim­lji­vim foto­gra­fi­ja­ma. Osim same ori­gi­nal­ne knji­ge sni­ma­nja, ova knji­ga sadr­ži i tek­s­to­ve reda­te­lja Rajka Grlića i Josipa Vujčića koji govo­re o Branku Baueru i fil­mu Martin u obla­ci­ma, dok je biograf­ski dio film­ske eki­pe pri­re­dio fil­mo­log Juraj Kukoč.

Knjiga Anite Panić „Neda Arnerić: Čarobna melan­ho­li­ja“ u izda­nju Filmskog cen­tra Srbije bit će pred­stav­lje­na u uto­rak, 18. srp­nja u Kinu Valli.

Četvrta knji­ga iz edi­ci­je Monografije koju je pri­re­di­la Anita Panić, TV auto­ri­ca, doku­men­ta­ris­ti­ca i publi­cis­t­ki­nja, pru­ža uvid u glu­mač­ku kari­je­ru Nede Arnerić, u nje­zi­no spe­ci­fič­no mjes­to i zna­čaj u srp­skoj kine­ma­to­gra­fi­ji. Monografija je podi­je­lje­na na osam poglav­lja i dono­si sje­ća­nja film­skih stva­ra­la­ca koji su s njom sura­đi­va­li, osvr­te kri­ti­ča­ra, arhiv­sku gra­đu, osvjet­lja­va­nje nje­zi­ne kaza­liš­ne i tele­vi­zij­ske kari­je­re. Posljednja dva poglav­lja bave se nje­zi­nom film­skom i tele­vi­zij­skom fil­mo­gra­fi­jom, nude popis ulo­ga ostva­re­nih na kaza­liš­nim daska­ma kao i popis nagra­da koje je glu­mi­ca osvo­ji­la za svo­je film­sko stva­ra­laš­tvo. Monografija je obo­ga­će­na broj­nim arhiv­skim foto­gra­fi­ja­ma, od kojih su neke malo poz­na­te široj javnosti.