Izložena replika najstarijeg šivanog broda na Mediteranu
Svečano otvoren novi stalni postav Muzeja grada Umaga
Tekst i fotografije Marko ŠORGO
Novi stalni postav nazvan „Čudesna morska istraživanja“ svečano je inauguriran u utorak, 18. srpnja u Muzeju grada Umaga. Izložba se sastoji od rekonstrukcije, info panoa, te video projekcije koji se odnose na drveni brod koji je otkriven u obližnjoj uvali Zambratija. Antičko plovilo je izrađeno tehnikom šivanja, a njegova se starost procjenjuje na tri tisućljeća, drugima riječima, smatra ga se najstarijim takve vrste. Otkrili su ga 2008. godine Kristijan Petretić i Niki Fakin na dubini od dva metra ispod površine mora.
Međunarodni tim arheologa i konzervatora
Voditeljica otvorenja je bila Biljana Bojić, vršiteljica dužnosti ravnatelja. Tijekom večeri prisutnima su se obratili i gradonačelnik Vili Bassanese, pročelnica restauratorskog zavoda Lorella Limoncin Toth, arheologinja Ida Koncani Uhač, Marko Uhač iz restauratorskog zavoda, te Danilo Latin iz grupe Pinna Nobilis.
Svrha projekta Čudesna morska istraživanja je, ističe Bojić, približiti ovo značajno otkriće svakome, ali i slaviti njegove drevne graditelje. Brod je izrađen od pet vrsta drveta, te se procjenjuje da je bio dugačak devet metara, a njime je upravljalo isto toliko članova posade, doznajemo iz kataloga.
Povjesničarka umjetnosti i pročelnica konzervatorskog ureda Lorella Limoncin Toth je otkrila da konstrukcija potječe iz kasnog brončanog doba, te uzme li se u obzir kontekst, govorimo o tada najnaprednijoj tehnologiji plovidbe.
Najstariji šivani brod na Mediteranu
Ida Koncani Uhač je navela da je nakon istraživanja i vađenja konstrukcije, trenutno u tijeku druga faza, odnosno desalinizacija i konzervacija.
Marko Uhač je izradio repliku koju posjetitelji mogu gledati, pa čak i dirati, a nalazi se na prvom katu muzeja. Uhač je istaknuo da je vrijednost ovog otkrića usporediva s pronalaskom Apoksiomena, s time da se ovdje ne radi o umjetničkom nego o tehničkom dijelu.
O razlozima kako samo taj jedini primjerak došao do nas, Marko Uhač vrlo jednostavno odgovara, radi se naime o čistoj sreći. Sreća je što se drvo od koje se sastoji plovilo nazvano Zambratija sačuvalo u mulju bez kisika; sreća je da je otkriven i sreća da ima znanstvenika koji se time bave, dakle trostruka povoljna okolnost. Na pitanje je li brod potonuo ili je izvučen na površinu, te ga je naknadno prekrila voda zbog podizanja razine mora, Koncani Uhač je sklonija drugoj hipotezi, odnosno da se olupina izvadila na obali zbog reparacija i održavanja.
Profesorica arheologije dodaje da je uzorak materijala od kojeg je građen brod poslan na geo-arheološku analizu, ne bi li se otkrili podaci, ne samo o tome je li brod izvučen na suho, nego i da se otkrije ponešto o tadašnjoj klimi. Nije pronađen teret, ali je ispod olupine bilo ulomaka keramike iz brončanog doba, zaključuje Koncani Uhač.
