Most ljubavi – “mjuzikl u nastajanju”
U Malom rimskom kazalištu predstavljen “Most”
Tekst Daniela KNAPIĆ • Fotografije Marijana BANKO
Nakon što je prošli tjedan u Galeriji Cvajner promoviran roman „Most“ Slavice Lončarić Đugum, uglazbljena prilagodba ovog djela kao „mjuzikl u nastajanju“ predstavljena je 18. kolovoza u Malom Rimskom Kazalištu. Točnije, iako su neki izvedeni još 2020. u Istarskom narodnom kazalištu, publika je ovaj put imala priliku preslušati svih 18 songova čiji je autor pulski odvjetnik Emir Kulenović.

Te dopadljive skladbe, od kojih svaka može funkcionirati kao samostalni šlager, komponirane su stilom koji podsjeća na zabavnu glazbu osamdesetih godina, poput Indeksa ili Kemal Montena. One čine okosnicu konačne verzije mjuzikla, čija se premijera priprema za jesen u Mostaru.
Mostarska Puležanka, Slavica Lončarić Đugum umirovljena je srednjoškolska profesorica koja u Puli živi od od 1984. godine, kao i književnica koja za sobom, pored ovog romana, ima pet dječjih slikovnica, pet zbirki pjesama, kao i mnogo tekstopisaćkih angažmana s poznatim pjevačima.

Emir Kulenović je, pak, skladatelj i tekstopisac koji se početkom devedesetih iz rodnog Prijedora preselio u Pulu i, pored uspješne odvjetničke karijere, nikad se nije prestao baviti glazbom. Slična životna iskustva to dvoje ljudi rezultirala su suradnjom na ovom projektu za čiju je režiju zaslužan Luka Mihovilović, a za dramaturgiju Indira Kučuk Sorguč, spisateljica i producentica iz Sarajeva. Pored Lončarić- Đugum koja je pisala libreto i Kulenovića, autorstvo dijela stihova potpisuju i Antun Zanetti te Fahrudin Kučuk.

Mjuzikl, kao i roman (objavljen u izdanju KULTure sNOVA), donosi priču o ljubavi dvoje mladih različite vjeroispovjesti, Marine Bevanda i Semira Alihodžića, koja se tijekom rata pretvara u dramu sličnu onoj o Romeu i Juliji. Kao i u ratu srušeni mostarski most, nevolje te „zabranjene ljubavi“ postaju metaforom za sva stradnja i podijeljenosti ratovanja, a priča nesretnih ljubavnika prenosi ekumensku poruku mira, suživota, tolerancije različitosti i univerzalne snage ljubavi. Unatoč mnogim godinama razdvojenosti, Marina i Semir pod stare dane uspijevaju oživjeti svoju ljubav koja nikad nije doista zgasnula, te tako za razliku od veronskih ljubavnika ovo dvoje nakon svih muka dobivaju svoj sretan kraj i priliku da svoje živote zaokruže ljubavlju.

Ideja za ovaj ambiciozan projekt rođena je još 2018. godine, nakon što je Kulenović uglazbio jednu pjesmu Slavice Lončarić o Mostaru te joj predložio da napiše libreto za mjuzikl. Iz tog je libreta kasnije nastao i roman „Most“, a kako su za ovako velike projekte uvijek potrebna i značajnija sredstva, domjenak koji je nakon predstavljanja songova priređen u Circolu, poslužio je i kao svojevrstan „pitching“ za potencijalne sponzore.

Oni su se u Malom rimskom mogli uvjeriti u glasovne sposobnosti i muzikalnost svih izvođača (solisti Vivien Galletta, Voljen Grbac, Amir Kazić Leo, Medea Market Sindik, Antonio Krištofić i kao posebni gost njemački pjevač Tom Gaebel, zatim dječji zbor u sastavu Laura Valenčić, Leon Brčić i Tin Lekić Kulenović, te orkestar predvođen producentom, aranžerom i kompozitorom Aleksandrom Valenčićem).
Sve su dodatno začinile i vrhunske plesne izvedbe pod iskusnom palicom renomirane koreografkinje i primabalerine Almire Osmanović koja je to večer, osim koreografiranja, i zaplesala zajedno s mladim kolegama Alenom Gotalom, Vidom Vugrincem, Georgie Stanciuom, Lucijom Kukor, Stellom Marjan, Irinom Lazić i George Alexandrom Baldovinom. Upravo su ti plesni umetci bili možda i najatraktivniji dio ovog predstavljanja. U narativnom dijelu sudjelovali su riječki glumci Olivera Baljak, Petar Baljak i Lucija Brkić, dok su se na velikom platnu izmjenjivale sugestivne fotografije koje su pratile tekst, te naslovi pojedinih skladbi.

Dodajmo na kraju da „nulta sezona“ ljetnih programa u novoobnovljenom Malom rimskom kazalištu još nije gotova – sutra, 22. kolovoza tu će svoj jubilej 50 aktivnih glazbenih godina proslaviti Josipa Lisac, a 7.rujna sve će okončati ansambl riječkog HNK Ivana pl. Zajca, s izborom iz ljubavnih partitura mnogih poznatih opera, pod zajedničkim nazivom „Opera amorosa“.