Društvo u budućnosti i prvi kontakt

Predavanje Krešimira Krole na temu znanstvene fantastike i spekulativne sociologije u Klubu-knjižari Giardini 2

Tekst i fotografije Boris VINCEK

12.10.2023.

Predavanje pro­fe­so­ra soci­olo­gi­je, poli­tič­kog komen­ta­to­ra i pasi­oni­ra­nog čita­te­lja SF‑a Krešimira Krole o uvi­di­ma koje nam znans­tve­na fan­tas­ti­ka pru­ža u moguć­nos­ti tran­sfor­ma­ci­je druš­tva odr­ža­no je u sri­je­du, 11. lis­to­pa­da u Klubu-knji­ža­ri Giardini 2.

Kao uvod u pre­da­va­nje Krolo je broj­nim okup­lje­ni­ma pre­pri­čao kori­je­nje nje­go­ve fas­ci­ni­ra­nos­ti znans­tve­nom fan­tas­ti­kom te kra­tak uvod o tome kako se ona razvi­ja­la para­lel­no s druš­tvom i sa soci­olo­gi­jom koja je to druš­tvo ana­li­zi­ra­la. Veliku važ­nost u tom seg­men­tu Krolo vidi u pos­tav­lja­nju pre­dodž­be o veli­či­ni sve­mi­ra i neiz­bjež­nog osje­ća­ja skrom­nos­ti kojeg to pros­trans­tvo pro­uz­ro­ku­je u pro­ma­tra­ču. Upravo ta per­cep­ci­ja našeg mjes­ta u besko­nač­nos­ti sve­mi­ra tre­ba­la bi nam dati jas­ni­ji pogled na našu važ­nost u njemu.

Krolo se potom osvr­nuo na indus­trij­ske revo­lu­ci­je i brzin­ske pro­mje­ne u živo­ti­ma lju­di i soci­olo­ge koji su te pro­mje­ne u druš­tvu pro­uča­va­li: Émile Durkheim, Max Weber i Karl Marx. Nakon sis­te­ma koji se spo­ro mije­njao i gdje su nara­ti­vi bili fan­tas­ti­ka i baj­ke, dola­zi­mo u nova vre­me­na gdje se i nara­tiv mije­nja pa je iz tog peri­oda Krolo istak­nuo „Frankensteina“ Mary Shelley, „Rat svje­to­va G. H. Wellsa i „20.000 milja pod morem“ Julesa Vernea. Pisci inkor­po­ri­ra­ju zna­nost u svo­ja dje­la pa se sada tema­ti­zi­ra­ju nje­ni moral­ni aspek­ti i limi­ti, pogled u sve­mir i mogu­će pri­jet­nje s obliž­njih pla­ne­ta te želja za istra­ži­va­njem onog što nam je još uvi­jek nepoznato.

Desile su se potom još veće pro­mje­ne, s naj­ve­ćim ratom do tada i doka­zi­va­njem apso­lut­ne oru­ža­ne moći. Zahvaljujući razvo­ju teh­no­lo­gi­je poče­li smo gle­da­ti sve dub­lje u sve­mir, raz­bi­ja­ti ato­me i ući u samu struk­tu­ru ono­ga od čega smo sači­nje­ni. SF dje­la koja nas­ta­ju u ovom peri­odu šire sli­ku pa dola­zi­mo do „Fondacije“ Isaaca Asimova, „Dine“ Franka Herberta i „2001.: Odiseje u sve­mi­ru“ Clarkea i Kubricka. Tu se ana­li­zi­ra­ju ide­je o evo­lu­cij­skom razvo­ju, na koji će se način on reali­zi­ra­ti i koje su naše šan­se da opstanemo.

Faza u kojoj se nala­zi­mo sada – robo­ti­za­ci­ja, infor­ma­tič­ka revo­lu­ci­ja, umjet­na inte­li­gen­ci­ja i sve sofis­ti­ci­ra­ni­ji ala­ti za opser­va­ci­ju sve­mi­ra, ali i naj­ma­njih mogu­ćih čes­ti­ca dovo­di nas do novih para­dig­mi. Dok fizi­ka u makro svi­je­tu funk­ci­oni­ra na jedan način sve se mije­nja na mikro razi­ni. Nesigurnost i indi­vi­du­ali­za­ci­ja poje­din­ca osli­ka­va­ju se i u zamiš­lje­nim buduć­nos­ti­ma, odnos cen­tra i peri­fe­ri­je te nedo­ku­či­vost dru­gih mogu­ćih obli­ka živo­ta i komu­ni­ka­ci­ja s nji­ma u foku­su su dje­la poput „Problema tri­ju tije­la“ Liua Cixina i „Prostranstva“ Jamesa S.A. Coreya. Ulazak dru­gog igra­ča i mogućnost/nemogućnost komu­ni­ka­ci­je s njim, nje­go­va nad­moć i naša pozi­ci­ja kao pri­jet­nja koju tre­ba pre­ga­zi­ti, teori­ja mrač­ne šume u kojoj je bolje šutje­ti želi­mo li pre­ži­vje­ti… sve su to ele­men­ti koji kra­se ovu novu fazu znans­tve­ne fantastike.

Koliko se može­mo oslo­ni­ti na naše uto­pis­tič­ke želje i jeli oprez­ni­je zamiš­lja­ti dis­to­pij­ski razvoj sce­na­ri­ja pita­nje je sta­va koji ćemo zauze­ti, no ako je sudi­ti po Krolu ako ikad dođe­mo u kon­takt s van­ze­malj­skim obli­ci­ma živo­ta možda bi tre­ba­li upos­li­ti sociologa.

Predavanje u Klubu-knji­ža­ri Giardini 2 je sude­ći po bro­ju pri­sut­nih bilo pun pogo­dak jer pos­to­ji veli­ki inte­res za ovak­vu vrsta pro­dub­lji­va­nja tema koje znans­tve­na fan­tas­ti­ka obra­đu­je sto­ga se i nada­mo da je samo prvo u nizu.

Krešimir Krolo je izvan­red­ni pro­fe­sor na Odjelu za soci­olo­gi­ju, Sveučilišta u Zadru. Znanstveni i struč­ni inte­res vezan mu je uz soci­olo­gi­ju mla­dih, kul­tu­re i medi­ja, čes­to obje­di­nje­nih kroz jedins­tve­ne istra­ži­vač­ke pro­jek­te i ana­li­ze. Objavio je više znans­tve­nih rado­va u viso­ko ran­gi­ra­nim među­na­rod­nim časo­pi­si­ma te je koautor knji­ga „Klasike, punk, caj­ke: kul­tur­ni kapi­tal i vri­jed­nos­ti mla­dih u gra­do­vi­ma na Jadranskoj oba­li“ i „ Kultura (bez) zajed­ni­ce: pre­ma druš­tve­no-kul­tur­nom cen­tru u Zadru“.