Društvo u budućnosti i prvi kontakt
Predavanje Krešimira Krole na temu znanstvene fantastike i spekulativne sociologije u Klubu-knjižari Giardini 2
Tekst i fotografije Boris VINCEK
Predavanje profesora sociologije, političkog komentatora i pasioniranog čitatelja SF‑a Krešimira Krole o uvidima koje nam znanstvena fantastika pruža u mogućnosti transformacije društva održano je u srijedu, 11. listopada u Klubu-knjižari Giardini 2.

Kao uvod u predavanje Krolo je brojnim okupljenima prepričao korijenje njegove fasciniranosti znanstvenom fantastikom te kratak uvod o tome kako se ona razvijala paralelno s društvom i sa sociologijom koja je to društvo analizirala. Veliku važnost u tom segmentu Krolo vidi u postavljanju predodžbe o veličini svemira i neizbježnog osjećaja skromnosti kojeg to prostranstvo prouzrokuje u promatraču. Upravo ta percepcija našeg mjesta u beskonačnosti svemira trebala bi nam dati jasniji pogled na našu važnost u njemu.
Krolo se potom osvrnuo na industrijske revolucije i brzinske promjene u životima ljudi i sociologe koji su te promjene u društvu proučavali: Émile Durkheim, Max Weber i Karl Marx. Nakon sistema koji se sporo mijenjao i gdje su narativi bili fantastika i bajke, dolazimo u nova vremena gdje se i narativ mijenja pa je iz tog perioda Krolo istaknuo „Frankensteina“ Mary Shelley, „Rat svjetova G. H. Wellsa i „20.000 milja pod morem“ Julesa Vernea. Pisci inkorporiraju znanost u svoja djela pa se sada tematiziraju njeni moralni aspekti i limiti, pogled u svemir i moguće prijetnje s obližnjih planeta te želja za istraživanjem onog što nam je još uvijek nepoznato.

Desile su se potom još veće promjene, s najvećim ratom do tada i dokazivanjem apsolutne oružane moći. Zahvaljujući razvoju tehnologije počeli smo gledati sve dublje u svemir, razbijati atome i ući u samu strukturu onoga od čega smo sačinjeni. SF djela koja nastaju u ovom periodu šire sliku pa dolazimo do „Fondacije“ Isaaca Asimova, „Dine“ Franka Herberta i „2001.: Odiseje u svemiru“ Clarkea i Kubricka. Tu se analiziraju ideje o evolucijskom razvoju, na koji će se način on realizirati i koje su naše šanse da opstanemo.
Faza u kojoj se nalazimo sada – robotizacija, informatička revolucija, umjetna inteligencija i sve sofisticiraniji alati za opservaciju svemira, ali i najmanjih mogućih čestica dovodi nas do novih paradigmi. Dok fizika u makro svijetu funkcionira na jedan način sve se mijenja na mikro razini. Nesigurnost i individualizacija pojedinca oslikavaju se i u zamišljenim budućnostima, odnos centra i periferije te nedokučivost drugih mogućih oblika života i komunikacija s njima u fokusu su djela poput „Problema triju tijela“ Liua Cixina i „Prostranstva“ Jamesa S.A. Coreya. Ulazak drugog igrača i mogućnost/nemogućnost komunikacije s njim, njegova nadmoć i naša pozicija kao prijetnja koju treba pregaziti, teorija mračne šume u kojoj je bolje šutjeti želimo li preživjeti… sve su to elementi koji krase ovu novu fazu znanstvene fantastike.

Koliko se možemo osloniti na naše utopističke želje i jeli opreznije zamišljati distopijski razvoj scenarija pitanje je stava koji ćemo zauzeti, no ako je suditi po Krolu ako ikad dođemo u kontakt s vanzemaljskim oblicima života možda bi trebali uposliti sociologa.
Predavanje u Klubu-knjižari Giardini 2 je sudeći po broju prisutnih bilo pun pogodak jer postoji veliki interes za ovakvu vrsta produbljivanja tema koje znanstvena fantastika obrađuje stoga se i nadamo da je samo prvo u nizu.
Krešimir Krolo je izvanredni profesor na Odjelu za sociologiju, Sveučilišta u Zadru. Znanstveni i stručni interes vezan mu je uz sociologiju mladih, kulture i medija, često objedinjenih kroz jedinstvene istraživačke projekte i analize. Objavio je više znanstvenih radova u visoko rangiranim međunarodnim časopisima te je koautor knjiga „Klasike, punk, cajke: kulturni kapital i vrijednosti mladih u gradovima na Jadranskoj obali“ i „ Kultura (bez) zajednice: prema društveno-kulturnom centru u Zadru“.