Nakon konstruktivne rasprave Plan je jednoglasno usvojen i poslan na doradu
Prvo čitanje Plana razvoja kulture grada Pula-Pola (2023. – 2030.) na 29. sjednici Gradskog vijeća
Tekst Boris VINCEK
Druga točka 29. sjednice Gradskog vijeća Grada Pule, održane u srijedu 11. listopada bila je posvećena prvom čitanju i raspravi o prijedlogu Plana razvoja kulture Grada Pula-Pola za razdoblje 2023. – 2030.. Nakon prezentacije plana od strane izrađivačice strategije Ane Šilović te izvještaja o provedenom javnom savjetovanju, uslijedila je uglavnom konstruktivna rasprava u kojoj su iznesene kritike, prijedlozi i direktna pitanja vijećnika na koje su odgovorili pročelnica za kulturu Emina Popović Sterpin i gradonačelnik Filip Zoričić. Zaključak je dan na glasanje, a vijećnici su jednoglasno prihvatili donošenje Plana te se Nacrt prijedloga zajedno s primjedbama vijećnika upućuje predlagatelju radi pripreme konačnog akta. Plan će se nakon dorade ponovo naći na dnevnom redu Sjednice Gradskog vijeća te će nakon drugog čitanja biti dan na konačno glasanje.
U svoj prezentaciji, Šilović je navela da je Plan razvoja kulture Grada Pula-Pola za razdoblje 2023. – 2030. godine srednjoročni strateškoplanski sektorski razvojni dokument koji će služiti kao osnova na temelju koje se strukturiraju razvojni projekti iz područja kulture Grada u navedenom razdoblju. Svrha Plana je artikulirati strateški pravac razvoja kulture Grada Pula-Pola u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, koji će objediniti potencijale, resurse i napore dionika u kulturi kako bi se osiguralo unaprjeđenje uvjeta rada i stvaranja u kulturi te održivi razvoj kulture, ojačala međunarodna, unutarsektorska i međusektorska suradnja te osiguralo veće sudjelovanje građana u kulturi.
Šilović je detaljno objasnila i participativni model izrade Plana te je napomenula da je nakon 46 dana javnog savjetovanja u kojem je sudjelovalo 17 dionika zaprimljeno 96 komentara. Njih 2o je prihvaćeno, 4 nisu prihvaćena, 61 je objašnjen, 6 je djelomično prihvaćeno, a 5 je primljeno na znanje.
Nakon iscrpnog predstavljanja Plana uslijedila je rasprava u kojoj su svi vijećnici izrazili zadovoljstvo s njegovim nacrtom te dali svoje prijedloge za poboljšanje. Valter Boljunčić ispred kluba IDS‑a izrazio je nadu da se i zahvaljujući ovom Planu može povećati udio sredstava u kulturi te se osvrnuo na nekoliko partikularnih točka s naglaskom na poželjnost sinergije s obrazovnim institucijama.
Igor Belas u ime kluba SDP‑a Planu zamjera dvije stvari: nedostatak socio-demografskog pristupa njegovoj izradi – dakle brojčanih pokazatelja koji bi bili postavljeni kao orijentir koliko kulture građani Pule mogu konzumirati – te manjak fokusa na rock kulturu koja je identitetski vezana za ovaj grad. Isto tako napomenuo je da je nužno rasterećenje JU Pula Film Festival koja bi trebala biti fokusirana na organizaciju Festivala igranog filma, a u tome ju sprečava organizacija brojnih drugih događanja u gradu.
Noel Mirković je u ime kluba Možemo izdvojio nekoliko problema počevši s natječajem za trogodišnje financiranje putem institucionalne podrške koji bi se po njegovom sudu, sukladno nožnom povećanju sredstava za kulturu, trebao provoditi svake godine. Spomenuo je i problem smještajnih kapaciteta za gostujuće umjetnike koji bi mogao biti riješen tijekom obnove Rojca ili stare škole u Šijani. Ustvrdio je i da se u Planu ne spominju pulski kvartovi, mjesni odbori, njihovi prostori te na koji način mogu sudjelovati u gradu kulture. Za kraj predložio je da se revidira ugovor o korištenju Arene koji Grad Pula ima s Arheološkim muzejom Istre kako bi se dio sredstava usmjerio na potrebe nezavisne kulture.
U pojedinačnim javljanjima zanimljiv je bio prijedlog Davora Vukovića iz Možemo koji se osvrnuo na fortifikacijski sustav Pule te na tvrđavu Punta Christo. Radi se o uspješnom primjeru vođenja takve vrste materijalne baštine od strane udruge civilnog društva te čije ne uvrštavanje u ovaj Plan smatra pogreškom. Naime, Punta Christo je generirala kulturne programe koji su bili korisni za lokalno stanovništvo i istovremeno uspjeli privući turiste i uprihoditi značajna financijska sredstva za ovaj grad.
Marin Lerotić je Plan nazvao ambicioznim te je izrazi zabrinutost zbog uvrštavanja projekta Palače kulture koja bi trebala biti smještena u prostor Doma hrvatskih branitelja koji nije u vlasništvu grada. Napomenuo je da se u Planu ne spominju nacionalne manjine koje su naša velika vrijednost na koju treba staviti naglasak.
Dušica Radojčić se također osvrnula na fortifikacijski sustav Pule za kojeg bi se po njenom sudu trebao napraviti poseban plan upravljanja s ciljem da se za taj dio materijalne baštine utvrdi namjena. Po njenom sudu bi se takvim uvrštavanjem tvrđava u strateški plani na bolji način moglo izgladiti vlasničke odnose s državom, ali i povećati mogućnost povlačenja sredstava iz europskih i drugih fondova.
Tijekom rasprave bilo je govora i o iznimnoj važnosti DC‑a Rojc i njegove uloge generatora kulture u gradu koja je prepoznata i na međunarodnoj razini te su se vijećnici većinski složili da bi formiranje ustanove mješovitog tipa, budući da je već razrađen plan upravljanja, uvelike pomoglo razvoju društvenog centra.
U svojim se odgovorima pročelnica Popović Sterpin osvrnula na samu financijsku konstrukciju plana kojeg je u ovoj fazi nemoguće dodatno proširiti jer već sada, da bi se mogao ostvariti, zahtjeva porast izdvajanja za kulturu u visini od 200% godišnje. Njegovim dodatnim proširenjem pretvorio bi se u listu želja koju je nemoguće ostvariti. Što se tiče tvrđave Punta Christo pročelnica je kazala da ona nije obuhvaćena ovim planom jer su se fokusirali na tvrđavu koja već jeste u vlasništvu grada, a to je Fort Bourguignon u kojem bi trebao biti smješten interpretacijski centara Grada Pule. U tom pogledu došlo je do problema zbog vlage u prostoru, a potrebna je konzervatorska podloga koja bi mogla utvrditi koji sadržaj taj prostor može skladištiti ili izlagati.
Gradonačelnik Zoričić se osvrnuo na Plaču kulture u Domu hrvatskih branitelja rekavši da Grad Pula ne odustaje od razgovora s državom i Pleter uslugama te da ti razgovori traju i dalje – na razini svih resornih ministarstava. Pozdravio je i ideju Noela Mirkovića da bi se Palača kulture mogla smjestiti u prostor Robne kuće, no ona je u privatnom vlasništvu. Što se proširenja Gradske knjižnice i čitaonice tiče, ona se neće odvijati po planu na katu iznad jer Istarska županija ima ozbiljne namjere nastavka uređenja MSUI‑a, no ostaje otvorena mogućnost korištenja potkrovlja.
