Povodom 30. obljetnice osnivanja Istarske županije
Održana panel rasprava „Kultura – različitosti koje se dopunjuju“
Tekst i fotografije Boris VINCEK
Panel rasprava „Kultura – različitosti koje se dopunjuju: 30 godina razvitka kulture u Istarskoj županiji – Regione Istriana“ održana je u srijedu, 8. studenog u Muzejsko galerijskom prostoru Sveta srca u Puli, a povodom 30. obljetnice osnivanja Istarske županije.
Nakon pozdravnih govora pročelnice za kulturu grada Pule, Emine Popović Sterpin i zamjenice župana Istarske županije, Jessice Acquavita i projekcije promotivnog filma „Istarska županija – Regione Istriana 30 godina napretka“, na pitanja moderatorice Gordane Restović odgovarali su David Belas, umjetnik i voditelj glazbeno – scenskih djelatnosti POU‑a Poreč, Marianna Jelicich Buić, članica poglavarstva Talijanske unije zadužena za kulturu, Marino Jurcan, predsjednik udruge Metamedij, Renata Kiršić, ravnateljica POU‑a Labin i predsjednica Mediteranskog kiparskog simpozija, Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, Davor Mišković, sociolog i autor Istarskih kulturnih strategija, Ivona Orlić, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre, Dubravka Svetličić, ravnateljica POU‑a Grada Rovinja i Helena Vodopija, voditeljica programa Kluba & knjižare Giardini 2.
Prva je govornica bila Ivona Orlić koja je za zadaću imala predstaviti sve županijske ustanova. Ona je prvo spomenula Povijesni i pomorski muzej Istre i njihove programe i projekte, zatim Kuću fresaka u Draguću i Kuću kaštela u Momjanu koji dokazuju da se institucionalna kultura uspješno širi i na manja mjesta u Istri. Pohvalila je i rad Muzeja suvremene umjetnosti Istre koji po njenom sudu održava programe koji su na visokoj razini. Pohvalila je i rad svoje matične institucije – Etnografskog muzeja Istre i rad CENKI-ja u Pićnu. Za kraj je spomenula vrijedan rad Istarske kulturne agencije te njene Filmske komisije koja surađuje sa svjetskim producentskim kućama u pronalaženju filmskih lokacija diljem poluotoka.
- Na temu europskih projekata nekako mi se čini da se mi prilagođavamo njima. Oni nam se nude i dobro je da iskorištavamo tu ponudu. Što se suvremenosti naših postava tiče mi se jako trudimo da oni budu multimedijalni, ali ne zanemarujemo „starinske“ načine izvedbe, kazala je Orlić.
Darko Komšo je govorio o velikim projektima i događajima pa je spomenuo da je Pula domaćin velikih koncerata zahvaljujući Areni, ali i nedavno otvorenom obnovljenom Malom rimskom kazalištu te dvorištu pulskog Kaštela koji su izvrsne pozornice za velika događanja.
- Glavno je pitanje na koji način spomenička baština može postati mjesto na kojem se događaju velike manifestacije. Tu je vrlo bitno što kažu konzervatori jer moramo paziti da ih sačuvamo. Bilo je manifestacija koje su imale veliku razinu buke što nije bilo dobro i moramo biti odgovorni da ih neprimjerenim sadržajem ne oštetimo, kazao je Komšo.
Zadaća da govori o nezavisnoj kulturi pripala je Marinu Jurcanu koji je kazao da je u ovih 30 godina ona prošla kroz četiri faze.
- U prvoj faza razvoja nezavisne kulture organizacije su bile usredotočene uglavnom na vlastite aktivnosti i programe što je bio temelj za kasniji razvoj nezavisne kulturne scene. Druga faza karakterizirana je početkom suradnje između različitih nezavisnih organizacija radi stvaranja zajedničkih okvira za djelovanje scene kao cjeline. Ova faza je naglasila važnost suradnje i umrežavanja među organizacijama kako bi se stvorio snažniji utjecaj na kulturnu scenu i društvo općenito. Treća faza predstavlja prepoznavanje potrebe za zagovaranjem promjena u kulturnom sustavu. Uloga zagovarača i aktivista je bila usredotočiti se na razvoj infrastrukture i institucionalnih okvira kako bi ostvarila svoje potencijale za transformaciju društva. Četvrta, najrecentnija faza, naglašava važnost međusektorskog povezivanja i tematiziranja važnih društvenih pitanja i van kulturnog sustava primjerice sa socijalom i obrazovanjem, kazao je Jurcan.
O radu pučkih otvorenih učilištima govorile su Dubravka Svetličić i Renata Kiršić. Svetličić je govorila o razlikama između učilišta koji su situirani na obali i onima u unutrašnjosti Istre.
- Buje, Buzet i Pazin nisu u istoj situaciji kao Poreč ili Rovinj. Učilišta u unutrašnjosti Istre u svom djelovanju imaju i glazbene škole, kinoprikazivačku djelatnost i knjižnice te razne tečajeve za sve uzraste. Tu su i zabavni programi, ali i muzejsko-galerijska djelatnost. Poreč i Rovinj su u sličnoj situacija, ali Poreč ima i galerijsku djelatnost, kazala je Svetličić.
Ona se potom osvrnula na kinoprikazivačku djelatnost koja se mijenjala od početaka rada POU‑a do danas. Prvi „neprijatelj“ su im bile videoteke, a u zadnje vrijeme konkurenciju im radi internet i srtreaming servisi koji su ponovo smanjili broj posjetitelja kino projekcija. Digitalizacija je promijenila stvari na bolje, no i dalje su najposjećeniji popularni programi – horror filmovi što se kina tiče te stand-up večeri i komedije kada je u pitanju kazališna djelatnost.
Renata Kiršić je govorila o razlici između nezavisne scene iz koje je potekla i institucije u kojoj sada radi. O brzini reakcije prve te financijske sigurnosti koju nudi druga govorio je i David Belas koji je ustvrdio da su institucije sporije kada govorimo o ideji i njenoj realizaciji. Problem nezavisne scene je po njegovom sudu to što nema sredstva za postprodukciju.
- Primjera radi, nakon organizacije nekog programa ne mogu objaviti publikaciju jer nemaju prateću infrastrukturu, kazao je Belas.
Helena Vodopija je govorila o važnosti intersektorske solidarnosti nezavisne scene koja bi se trebala još bolje razviti, te je spomenula uzlet Kluba-knjižare Giardini 2 zahvaljujući nesebičnom angažmanu mlađih aktera u kulturi.
Marianna Jelicich Buić dotaknula se važne teme talijanskog jezika te o promidžbi i zaštiti istrovenetskog i istriotskog dijalekta koji su postali zaštićeni dio nematerijalne baštine. Isto tako osvrnula se na termine tolerancije i suživota koji nedovoljno dobro opisuju način života na poluotoku.
Govornici su se dotaknuli i neizbježne teme turizma i njegovog prihoda koji se u nedovoljnoj razini prelijeva u kulturu. Davor Mišković je govorio o specifikumu Istre koju često, a možda i pogrešno doživljavamo kao cjelinu – jedan veliki grad – no koja je satkana od sasvim posebnih manjih mjesta u kojima se događaju važne kulturne manifesatacije – od Festivala plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčentu do festivala Visura aperta u Momjanu.
Rasprava se dotaknula i važne teme razvoja kulturnog sektora koji će uvelike ovisiti o kvaliteti planova razvoja kulture na razini gradova i županije te o uspješnosti njihove implementacije. Za kraj se prisutnima obratio pročelnik za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica koji je ustvrdio da je županija uvijek spremna surađivati kada su kvalitetni programi i projekti u pitanju te da situacija u kulturi uvijek može biti bolja te se zahvalio svim djelatnicima svog odjela.
