1968. godina je početak novog svijeta
Održano javno predavanje povjesničara Hrvoja Klasića u Sveučilišnoj knjižnici
Tekst i fotografije Tajana ILIĆ
Predavanje povjesničara dr.sc. Hrvoja Klasića pod nazivom „Budimo realni – tražimo nemoguće. Studentski pokreti 1968.“ održano je u srijedu, 15. studenog u glavnoj čitaonici Sveučilišne knjižnice u Puli. Organizatori su ovog događaja Klub studenata povijesti – ISHA Pula u suradnji sa Studentskim zborom Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Istarskim povijesnim društvom – Società Storica Istriana. Klasića je u ulozi moderatora u glavnoj čitaonici predstavio Zlatko Nikolić, student na diplomskom studiju povijesti Filozofskog fakulteta u Puli i predsjednik kluba studenata.

Zašto baš ’68. godina? Klasić predavanje otvara s konotacijom da je u 20. stoljeću zasigurno bilo i politički i društveno značajnijih godina, međutim navodi da je ’68. godina početak novog doba: onoga u kojem mladi ljudi počinju igrati važnu ulogu u svijetu i društvu u kojem žive. Generacijski jaz između mladih i njihovih roditelja bio je povelik, neusporediv s današnjim razlikama, a porast broja studenata, loši uvjeti studiranja i stvaranje crvene buržoazije neminovno tjeraju studente na ulice.

Uz jasan presjek globalnih događaja šezdesetih godina prošlog stoljeća, Klasić izvrsno povlači važnu paralelu i uspoređuje studentske proteste onomad i one koji se mahom događaju danas, tzv. „menzaški nemiri“, protesti koji buknu radi jednostavnih, pa i infantilnih, gotovo banalnih pobuda. Napominje da su mladi ljudi ukazivali na klasnu nepravdu i neravnopravnost u društvu te pokazivali aktivnu želju da doprinesu ideji pravednijeg i boljeg društva za sve – jer se problemi jedne ugrožene skupine tiču svih. Klasić se povodom toga pita bi li se studenti danas bunili protiv, primjerice: zatvaranja željezare ili ugrožavanja prava radnika.
Publika je pozorno slušala izvrsnog i često duhovitog Klasića, koji je pulskoj publici neumorno držao pažnju punih sat vremena, a pitanja nakon predavanja nisu zaostala.

Hrvoje Klasić, hrvatski povjesničar. Zaposlen kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje djeluje na Odsjeku za povijest u sklopu Katedre za suvremenu povijest. Napisao je tri autorske historiografske knjige: Hrvatsko proljeće u Sisku (2006), Mika Špiljak – revolucionar i državnik (2019) i Jugoslavija i svijet 1968. (2012). Autor je i brojnih stručnih i znanstvenih radova. Poznati je kolumnist i politički komentator te povremeni suradnik Hrvatske radiotelevizije kao autor emisija i serijala s temama iz suvremene hrvatske povijesti.