Izložba “Batina – tisućljetni svjetionik na Dunavu” u Svetim srcima

B. V.

12.03.2024.

Otvorenje izlož­be „Batina – tisuć­ljet­ni svje­ti­onik na Dunavu“ bit će odr­ža­no u sri­je­du, 13. ožuj­ka u 14 sati u Muzejsko-gale­rij­skom pros­to­ru Sveta srca.

Na kraj­njem sje­ve­ro­is­toč­nom zavr­šet­ku Banskoga brda, gdje se ono susre­će s Dunavom, smje­šte­no je jed­no od naj­is­tak­nu­ti­jih europ­skih arhe­olo­ških nala­zi­šta – ono u Batini (Kiskőszeg). Brojni arhe­olo­ški nala­zi potje­ču s viso­ko­ga les­nog pla­toa koji je od rije­ke i okol­ne Panonske nizi­ne odvo­jen str­mim padi­na­ma. Njegov kraj­nji sje­ve­ro­is­toč­ni zavr­še­tak nazi­va se Gradac, koji je na jugo­za­pad­no­me kra­ju odvo­jen od susjed­no­ga polo­ža­ja Sredno dubo­kim pri­rod­nim usje­kom – surdukom.

Batina je danas sino­nim za raz­dob­lje kra­ja bron­ča­no­ga i počet­ke željez­no­ga doba – 11.- poče­tak 6. st. pr. Kr. – koje­ga su obi­lje­ži­li nosi­te­lji dalj­ske gru­pe čiji su broj­ni nala­zi dos­pi­je­va­li u pres­tiž­ne europ­ske muzej­ske zbirke.

U jesen 2008. godi­ne Arheološki muzej Osijek, uz sudje­lo­va­nje Instituta za arhe­olo­gi­ju i Odsjeka za arhe­olo­gi­ju HAZU‑a, zapo­čeo je rad na pro­jek­tu Arheološka bašti­na Baranje s ciljem evi­den­ti­ra­nja arhe­olo­ških nala­zi­šta. Tom su pri­li­kom na polo­ža­ju Sredno pro­na­đe­ni ulom­ci kera­mič­kih posu­da i spa­lje­nih ljud­skih kos­ti­ju koji su uka­zi­va­li na mjes­to grob­lja, što je pot­vr­di­lo i otkri­će zem­lja­nih huma­ka – tumu­la. Pokusna istra­ži­va­nja zapo­če­la su 2010. godi­ne te se u kon­ti­nu­ite­tu pro­vo­de do danas. U istra­ži­va­nji­ma je obu­hva­će­na povr­ši­na od 4.350 četvor­nih meta­ra te su otkri­ve­ni broj­ni palje­vin­ski gro­bo­vi dalj­ske gru­pe kao i rim­ski palje­vin­ski te kos­tur­ni grobovi.

U krat­ko­me pismu 1914. godi­ne Heinrich Bátor izno­si svo­je mis­li o nala­zi­ma iz Batine: „..sva nala­zi­šta su već goto­vo iscrp­lje­na – iz godi­ne u godi­nu nala­zi se sve manje nala­za“. Ipak, istra­ži­va­nja koja se pro­vo­de od 2010. godi­ne poka­za­la su kako to, na svu sre­ću, niti izda­le­ka nije bilo točno.

Rezultati pro­ve­de­nih istra­ži­va­nja u pos­ljed­njih deset godi­na, uza sve nala­ze pro­na­đe­ne od kra­ja 19. sto­lje­ća, svje­do­če kako smo na naj­bo­ljem putu da nase­lje na Gracu u Batini pred­sta­vi­mo kao svje­ti­onik na Dunavu na kra­ju bron­ča­no­ga i počet­kom željez­no­ga doba čiji zna­čaj nije bio zane­ma­riv ni u dru­gim vre­men­skim razdobljima.