Pulski fokus: Otvorena izložba „Batina – tisućljetni svjetionik na Dunavu“ u Svetim srcima
Tekst i fotografije Paola ALBERTINI
Iz Arheološkog muzeja Osijek u Pulu je stigla izložba „Batina – tisućljetni svjetionik na Dunavu“ koja je otvorena 13. ožujka u galerijsko izložbenom prostoru Sveta srca.
„S Arheološkim muzejom Osijek imamo dugogodišnju suradnju, a ova je izložba nastala u suradnji s Institutom za arheologiju i s Odjelom za arheologijom – HAZU“, rekao je uoči otvorenja ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, Darko Komšo.
Riječ je o izložbi u kojoj je najveći dio posvećen nekropoli daljske kulture.
Batina, koja je bila naseljena već 6000 godina prije naše ere, najpoznatija je po bogatim nalazima daljske grupe, koja je na tom području živjela krajem brončanog i početkom željeznog doba. Daljska grupa usporediva je s našim Histrima, a i jedni i drugi pripadaju kulturi polja sa žarama.
Kao i drugi pripadnici te kulture, i ovi iz daljske grupe spaljivali su pokojnike i njihov pepeo sahranjivali u urnama, tako da je u njihovim grobovima pronađena keramika, nakit i razni drugi predmeti velikog arheološkog značaja i spektakularne ljepote.
Na izložbi se mogu vidjeti i ostaci rimske Batine, kada je podignuta utvrda Ad Militare kao dio dunavskog limesa.
„Batina je za njihovu kulturu ono što je nama Nezakcij, tako da je ovo jedan od najbitnijih lokaliteta za tu kulturu i za željezno doba na području Europe“, rekao je Komšo i izrazio zadovoljstvo što izložba gostuje u Puli.
Tomislav Hršak, ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek, istaknuo je kako je izložba rezultat projekta tri institucije koja je započela još 2008. godine projektom „Arheološka baština Baranje“.
Riječ je o višegodišnjim istraživanjima na Batini jer je riječ o lokalitetu važnom za cijelo Podunavlje: „Ovo je samo mali dio materijala koji vam možemo predočiti, naime, tijekom višegodišnjeg istraživanja dobili smo jako puno materijala koji se još sustavno restaurira i svaki dan imamo sve više toga za pokazati te se nadam da će nakon ove uslijediti nova izložba s novim nalazima“.
Hršak je rekao kako su se ovaj većinom fokusirali na nekropolu daljske kulture, rimske grobove i način života na Batini u željezno doba i rimskom periodu.
Marko Dizdar iz Arheološkog instituta osvrnuo se na naziv izložbe rekavši kako je Batina poput svjetionika – šalje signale i nalazi se na uzvišenju, iznad Dunava.
„Na Batini smo imali priliku pronaći fantastične nalaze koji su objavljeni u Sloveniji, Njemačkoj, Slovačkoj i Austriji“, istaknuo je te zaključio kako je dobra poruka i ostalim kolegama je ta da su suradnja, njen sinergijski učinak, put kako ta arheološka istraživanja prezentirati kolegama ali prije svega javnosti.
Tino Leleković iz Odsjeka za arheologiju HAZU‑a rekao je kako u Baranji, za razliku od Pule gdje praktički hodamo kroz rimsku arhitekturu, imaju tzv. skrivenu arheologiju, ona je pod zemljom.
„Dvadesetak grobova dalo je vrijedne rezultate, oni nisu bogati ni spektakularni ali nam prvi put daju uvid u obitelji toga doba i period kada se Rim mijenja“, napomenuo je.
Uz Tomislava Hršaka, Marka Dizdara i Tina Lelakovića, autori izložbe „Batina – tisućljetni svjetionik na Dunavu“ su i Domagoj Dujmić iz Arheološkog muzeja Osijek, Daria Ložnjak Dizdar iz Instituta za arheologiju te Petar Sekulić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.
