(Ne)vidljivi – mladi u kulturi: „Brodovi od papira“ rasplakali publiku u INK‑u
Tekst Paola ALBERTINI ● Fotografije Karlo ČARGONJA iz arhiva INK-a
„Brodovi od papira“, drama nastala u sklopu projekta KUMMA, doživjela je svoju praizvedbu na daskama Male scene INK‑a, u petak 12. travnja i doista dirnula brojnu publiku. Riječ je tematici bliskoj svima, propasti brodogradilišta Uljanik koja se proteklih godina obrađuje u likovnoj, književnoj i filmskoj umjetnosti, a ovoga puta i kazališnoj.
Rečenica, „Moj tata gradi brodove“ zasigurno je urezana u svijest mnogih Puljana, pa čak i ako im nitko blizak nije radio u Uljaniku. Nema osobe koja ne pamti specifičan zvuk sirene koja je označavala početak i završetak radnog vremena Uljanikovaca. Drama o jednoj obitelji koja spaja kraj s krajem i čeka sudbinu Uljanika, dirljiva je i pomalo potresna priča ispripovijedana jednostavnom naracijom i scenografijom, sjajnom glumom i diskretnom glazbom koja u prvi plan stavlja samu priču.
„Brodovi od papira“ drama je o pisanju, o obitelji i pisanju o obitelji. Napisala ju je mlada Puležanka, Emma Kliman, studentica dramaturgije na zagrebačkoj Akademiji, a na scenu u sklopu projekta KUMMA postavio Gabrijel Lazić.
Inače, KUMMA – Kreativno umjetničko mentorstvo za mlade autore, inovativan je projekt INK, koji za cilj ima poticati kreativnost, razvoj novih specifičnih kazališnih jezika te stvoriti trajnije veze između iskusnih umjetnika i novih talenata. Program je mladim autorima pružio priliku da, uz vodstvo starijih, iskusnijih kolega, razvijaju svoje umjetničke vještine i stvaraju autentična kazališna djela. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.
Drama „Brodovi od papira“ odvija se na Prvi maj 2019. godine kad tisuće radnika iščekuje koju će presudu Kinezi izreći brodogradilištu Uljanik. Mlada spisateljica vraća se u posjet kući iz Berlina i pokušava shvatiti očevu povezanost s Uljanikom, majčinu ljubav i podršku te podržati brata u naumu da se i on otisne u bijeli svijet, a da pritom ne povrijedi i zabrine ionako preokupirane roditelje.
Priča je to o gubitku posla nakon 40 godina, a samim time i identiteta, o sukobu generacija, često kompliciranoj ljubavi i odnosu roditelja i djece te kidanju veza među njima.
Puno je tu činjenica i informacija o samom Uljaniku, povijesnim zbivanjima, borbi za radnička prava, neredima i prosvjedima. Vidi se da je autorica teksta o temi dosta istraživala te je time sam tekst vrjedniji i autentičniji.
U predstavi igraju mladi i perspektivni glumci Tea Harčević, Nikola Radoš, Linda Kliman i Boris Barukčić koji su itekako dorasli ovom zadatku, posebno ako se uzme u obzir da se koriste čakavicom, a nitko od njih, izuzet Linde Kliman, nije iz Istre, pa im valja odati priznanje za trud i rad na dijalektu. Jezična savjetnica bila im je Mirjana Doblanović Pekica.
Tea Harčević igra na štokavici i dobro je „skinula“ pulski način govora, a ona ujedno i „nosi“ predstavu s obzirom na to da je u ulozi pripovjedačice, ali i otuđene kćeri.
Na pozornici je postavljena samo jedna skela koja jako dobro dočarava brodogradilište i lako se u daljini mogu zamisliti njegove dizalice, a tu su i „hrpe“ trliša kao simbol Uljanikovih radnika. Gomile njih složene su na sceni, a koriste se i kao dio kostimografije te vrlo upečatljivo ukazuju na nedostatak radnika, točnije, „pad“ Uljanika. Scenografiju koja potpisuje Josip Kresović, a mračna scena na kojoj se povremeno pušta dim također dočarava težinu priče.
Autor glazbe je Dimitrije Simović, a dizajn svjetla Dario Družeta. Mentori predstave su: Jasna Jasna Žmak, Mauricio Ferlin, Alen Sinkauz, Nenad Sinkauz, Leo Rafolt, Desanka Janković, Matija Ferlin. Koordinatori polaznika Dramskog i plesnog studija INK uključenih u proces bili su Marijana Peršić i Luka Mihovilović, a iz DiPSINK sudjelovali su Maria Burić (režija), Iris Peršić (dramaturgija), Adrijan Bančić (scenografija).
„Brodovi od papira“ dirnuli su publiku, a neki su i pustili suzu slušajući snažne i dirljive dijaloge. Predstava se može pogledati još 15. i 16. travnja na Maloj sceni INK‑a.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.