Zaključci sa dvodnevnog susreta “Jučer – danas- sutra: umjetničko nasljeđe, folklor i živa tradicija”
Priredio B. V. • Fotografije iz arhiva SUR-a
U Dnevnom boravku DC‑a Rojc održan je proteklog utorka i srijede (4. i 5. lipnja) dvodnevni susret “Jučer – danas- sutra: umjetničko nasljeđe, folklor i živa tradicija”. Organizator je bio Savez kulturno-umjetničkih društava grada Pule (SAKUD Pula), suorganizator Savez udruga Rojc (SUR), a podršku je pružio Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre (CENKI).
Prvog dana su predavanja izv. prof. dr. sc. Krešimira Krole “Kulturna baština i publika u Istri prema podacima iz anketnih istraživanja: trendovi, izazovi i smjernice” i dr. sc. Noela Šurana “Roverski novi val i njegova recepcija na istarskom poluotoku” bila uvod u panel raspravu kojom je moderirala Nuša Hauser, viša kustosica dokumentaristica i muzikologinja. Sudionici panela bili su: Zoran Karlić (KUD “Ivan Fonović Zlatela” iz Kršana); Davor Zović (Folklorno društvo Pazin), Jasmin Jelenić (KUD Savičenta), Ljubomir Grgorinić Rađen (KUD “Kuje”, Ližnjan), Goran Farkaš (TradInEtno) i dr. sc. Noel Šuran. Teme kojima su se posvetili bile su: folklor, baština i tradicijska kultura u kontekstu njegovanja nematerijalne kulture, principi njegovanja i/ili zaštite, vrijednosti i važnosti novih međusektorskih komunikacija u postupcima oblikovanja javnog sadržaja i kreativnost u prostoru žive tradicije. Govorilo se i o novim inicijativama, mogućnostima kvalitetnijeg razvoja i financiranja programa koji su usmjereni ka afirmaciji tradicijskog naslijeđa i folklora, kao i utjecaju vanjskih čimbenika, poput turizma, na oblikovanje sadržaja.
U zaključcima panel rasprave utvrdila se potreba rada na:
- edukaciji članova KUD-ova i konzultacijama sa strukom koja je u prilici pomoći u procesima stvaranja novog sadržaja, kao i pružanju arhivske dokumentacije, a što je od posebne važnosti u prijenosu znanja kojim bi se potignulo bolje razumijevanje osnovnih pojmova (npr. baštine, folklora, tradicijske kulture i nematerijalne kulture/žive tradicije);
- stvaranju prilika i uvjeta za novo dokumentiranje i istraživanje tradicijskih glazbi uz mentoriranje stručnih osoba;
- poticanju kreativnosti u prostoru djelovanja kulturno-umjetničkih društava kako bi spriječilo zamrzavanje žive tradicije;
- razvoju i/ili uspostavljanju komunikacije s matičnim ustanovama, poput Etnografskog muzeja Istre i pripadajućeg mu Centra za nematerijalnu kulturu Istre, za konzultaciju građe koja se čuva u njihovim fundusima, ali i za sve druge postupke njegovanja nematerijalne kulture;
- alternativnim modelima u neformalnom i formalnom obrazovanju na temu tradicijske kulture Istre;
- sudjelovanju u novim definiranjima vlastite kulture kroz umrežavanje u sektoru kulturnog amaterizma te aktivnom i ravnopravnom sudjelovanju u stvaranju javnih sadržaja;
Drugog dana susreta Mirjana Radulović i Afrodita Bulajić (SUR) vodile su edukacije “Savezi u kulturi” i “Ciljne skupine i korisnici” za djelatnike i članice saveza. Održan je i radni sastanak saveza u kulturi “Zajedništvom do promjena” na kojemu su svoja iskustva vezana za zagovaranje i umrežavanje iznijeli Marino Jurcan (Mi+ platforma), Mirjana Radulović (SUR) i Josip Percan (Savez folklornih društava Istarske županije). Uslijedilo je predstavljanje izvora financiranja na loklanoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini od strane Vladimira Torbice, pročelnika Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, Emine Popović Sterpin, pročelnice Upravnog odjela za kulturu Grada Pule, Helge Može’ iz Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva te Mirjane Radulović. Moderatorica drugog dana bila je Ivana-Nataša Turković (SAKUD Pula).
Drugog dana susreta utvrđene su naredne potrebe za:
- formiranjem savjetodavnog tijela na razini županije koje bi bilo na raspolaganju kulturnim ustanovama i organizacijama za dobivanje različitih informacija, od financiranja do kontakata;
-zagovaranjem veće suradnje između KUD-ova te osnovnih i srednjih škola (primjerice, sudjelovanjem na Instruktivnim danima u sklopu projekta Implementacije zavičajne nastave u osnovne škole);
-organizacijom više zajedničkih aktivnosti kojima će se kulturni amaterizam promovirati među građanima svih dobi;
-dodatnim edukacijama članova i djelatnika kulturnih organizacija kako bi unaprijedile svoje djelovanje i povećale članstvo.