Bez margina: Održan razgovor o Povjerenstvu za osobe s Invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju Grada Pule
Tekst i fotografije Boris VINCEK
Razgovor na temu osnivanja Povjerenstva za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju Grada Pule u organizaciji Zelene istre održan je u petak, 6. rujna u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc. Glavni govornici bili su Dunja Mickov iz Zelene Istre, Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić te zamjenica gradonačelnika Grada Pule Ivona Močenić, koji su potom odgovarali na pitanja i komentirali sugestije iz brojne i zainteresirane publike.
Cilj razgovora bio je upoznati sve građane o prijedlozima vezanim uz buduće Povjerenstvo koje su za Grad Pulu pripremili građani i udruge, narednim koracima Grada Pule u osnivanju Povjerenstva te važnosti participativnih i inkluzivnih načina kreiranja politika koje utječu na živote osoba s invaliditetom.
Naime, tijekom posljednjih mjeseci u inkluzivnom i participativnom procesu nastali su prijedlozi modela Povjerenstva, teksta javnog natječaja za članove Povjerenstva te Poslovnika o radu i Etičkog kodeksa Povjerenstva za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju Grada Pule.
Pripremili su ih stručnjaci, građani i civilno društvo za Grad Pulu, uz koordinacijsku podršku Zelene Istre. Točnije, u procesu kreiranja prijedloga sudjelovalo je preko 50 građana, među kojima su mnogi i sami osobe s invaliditetom, roditelji ili članovi uže obitelji koji skrbe o djeci s teškoćama u razvoju te stručnjaci koji poznaju potrebe i probleme osoba i djece s invaliditetom.
Ove je prijedloge i proces njihova nastanka u svom uvodnom govoru predstavila Dunja Mickov iz Zelene Istre.
- Hvala vam svima što ste i ovaj put došli iskazali podršku procesu osnivanja Povjerenstva, a posebice u ovom njegovom participativnom, sudioničkom, inkluzivnom dijelu u kojem su zapravo glavne zvijezde građani i udruge – odnosno civilno društvo uz podršku stručnjaka. Danas ću vam predstavit model Povjerenstva, poslovnika o radu, etički kodeks članova Povjerenstva i tekst javnog natječaja za odabir kandidata za članove Povjerenstva. Ovaj događaj kao i mnogi koji su mu prethodili odvija se u sklopu projekta Građani za grad, inkluzivno i sudioničko kreiranje Povjerenstva za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju Grada Pule. Za nas je sve započelo za vrijeme planiranja i provedbe projekta za Zavrtimo za inkluziju zajedno te zahvaljujući našem društvenom vrtu kojeg smo željeli i uspjeli učiniti inkluzivnim prostorom gdje smo se po prvi put našli u situaciji da zagovaramo prava za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja za sustavne promjene. Mi smo u sklopu projekta objavili smjernice za društveno uključivo i sudioničko donošenje odluka s fokusom na pitanje inkluzije, znači društvene uključivosti, kazala je Mickov.
Na preporuku tadašnje Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom da se osnuju nekakvi trajni mehanizmi sudjelovanja građana u donošenju odluka, odnosno u kreiranju politika na razini jedinice i lokalne i regionalne samouprave odlučili su se za stvaranje Povjerenstva i to predložili gradonačelniku Pule Filipu Zoričiću koji je tu inicijativu podržao.
- Veći na sastanku smo ponudili i predložili da treba angažirati civilno društvo oko nekih stvari poput izrade poslovnika povjerenstva pa i sadržaja javnog poziva za članove i članice povjerenstva. Ovo što smo radili zadnjih 6 do 7 mjeseci kroz projekt Građani za grad se naslonilo na zaključke s tog sastanka. Tada možda najvažniji zaključak je bio da trebamo kreirati što kvalitetnije prijedloge, a da bismo to postigli moramo u njihovo kreiranje uključiti sve zainteresirane dionike. Prve prijedloge smo prije njihove objave iskomunicirali na sastanku s organizacijama koje pružaju podršku osobama sa invaliditetom, roditeljima, odnosno djeci i mladima s teškoćama te s Gradom Pulom. Prijedloge smo potom dali na javno savjetovanje od 30 dana. Tim smo procesom htjeli omogućiti što većem broju ljudi sudjelovanje u procesu i mislimo da je mehanizam javnog savjetovanja dobar mehanizam koji može omogućiti mnogima da se uključe na jednostavan način. Već smo u toj fazi savjetovanja kontaktirali mnoge dionike, organizacije i pojedince i zadobili smo podršku Pravobranitelja i bilo nam je jako drago dobiti pismo gdje je gospodin Jurišić podržao to naše aktivno zagovaračko djelovanje, kazala je Mickov.
Ona je dodala da bi joj bilo vrlo drago ako bi njihov primjer ohrabrio i potaknuo i neke druge zajednice na taj proces. Naime, u Hrvatskoj je mali broj takvih povjerenstva na razini lokalne samouprave, a po njenoj procjeni bilo bi vrlo korisno za cjelokupnu društvenu zajednicu da takvih povjerenstava bude što više. U sklopu rada održana su tri sastanka radne grupe za sudioničko kreiranje povjerenstva, a na svakom od njih imali su jednu ili dvije teme. Sastanci su prenošeni putem Zoom‑a kako bi se uključilo što više ljudi.
- Sada ću ukratko izložiti nekakva temeljna obilježja naših prijedloga koji su sada u procesu oblikovanja i koji će uskoro biti objavljeni. Način na koji smo osmislili model povjerenstva i njegovo funkcioniranje se naslonio na zaključke s prvog sastanka u gradu Puli, a mi smo stoga zamislili povjerenstvo kao jednog sukreatora inkluzivnih politika grada Pule koje se odnose na sva područja života. Zamislili smo da je povjerenstvo komunikacijskih kanal između građana i grada, jer jedino ukoliko komuniciramo možemo stvari zajedno mijenjati na bolje. Predvidjeli smo da povjerenstvo zaprima predstavke organizacija koje prožive podršku osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju i da onda poduzima radnje temeljem tih predstavki s ciljem suzbijanja diskriminacije. Naravno, sve to s obzirom na nadležnosti grada Pule. Što se sastava povjerenstva tiče predvidjeli smo 12 članova, od toga 4 predstavnika grada Pule, 8 predstavnika civilnog i javnog sektora, kazala je Mickov.
Budući da je zamjenica gradonačelnika nadležna za područje društvenih djelatnosti ona bi po procjeni uključenih u stvaranje Povjerenstva trebala biti predsjednica povjerenstva, a zamjenik bi bio jedan od stručnjaka iz civilnog sektora. Mickov je pojasnila da su kada je riječ o stručnjacima u njihovim prijedlozima to zamislili na jedan malo fleksibilniji način koji bi uključivao i druge građane.
- Osnovno polazište je da su osobe s invaliditetom ili roditelji djece s teškoćama u razvoju, najbolji stručnjaci za vlastite potrebe, odnosno za potrebe svoje djece. Dakle, ukoliko postoje i takve osobe koje bi se htjele uključiti u rad Povjerenstva, mi bismo ih „utrpali“ u civilni sektor iako možda nisu članovi nekih udruga. Što se samog sastava povjerenstva tiče predvidjeli smo da šest stručnjaka iz civilnog sektora podijelimo po vrstama oštećenja od kojih bi svako imalo svojeg predstavnika. Još smo predvidjeli da su tu dva stručnjaka iz javnog sektora, no ne nužno jer možda se nitko iz javnog sektora ne bi htio priključiti Povjerenstvu. No mi i dalje smatramo da bi bilo korisno da osobe koje kroz svoj profesionalni angažman, primjerice u javnim ustanovama dobro poznaju probleme i možda imaju neke prijedloge i rješenja, budu dio povjerenstva, pojasnila je Mickov.
Predvidjeli su da se sjednice povjerenstva održavaju minimalno četiri puta godišnje i da svaki član koji nije zaposlenik Grada za to primi 40 eura naknade.
- Kad je riječ o javnom natječaju za članove, kako sam već spomenula, kada kažemo stručnjaci mislimo i na pojedince koji možda nisu u udrugama, ali su svakako aktivni u zajednici i daju svoj doprinos ravnopravnosti osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Za one članove koji dolaze iz javnog sektora ipak očekujemo da imaju nekakvu fakultetsku diplomu. Ujedno smo predvidjeli i da sjednice ne budu javne zbog moguće osjetljivosti nekih tema. Međutim, s druge strane, ako teme nisu osjetljive, ne vidimo zašto ne bi mogla postojati nekakva javnost rada, pa smo preuzeli model upravnih vijeća javnih ustanova i predložili da zainteresirani građani mogu zatražiti sudjelovanje na sjednici u onim dijelovima koji nisu zatvoreni za javnost. Inzistirali smo i na transparentnosti rada povjerenstva, objavu dnevnih redova, termina sjednica i zapisnika svih onih informacija koje se smiju objaviti, kazala je Mickov.
Za kvorum Povjerenstva su predvidjeli da je dovoljna prisutnost 7 članova i da odlučuje konsenzusom, a ukoliko to nije moguće onda većinom glasova prisutnih članova, pri čemu se većina odnosi na 50% plus 1 glas. Ukoliko se povjerenstvo ne može složiti onda se o toj spornoj temi treba nastaviti raspravljati dok se ne bude u mogućnosti donijeti odluku. Osmislili su i odredbe koje se tiču razrješenja članova prije isteka mandata, kako bi povjerenstvo moglo nastaviti funkcionirati bez smetnji. Prijedlog za razrješenje mora biti obrazložen i dokumentiran te mora sadržavati konkretne primjere povreda poslovnika ili etičkog kodeksa ako ga povjerenstvo usvoji i da taj član dobije priliku da se izjasni.
- Kada je riječ o etičkom kodeksu, mislim on je nekako najviše tu da podsjeti članove da je to jedna časna dužnost koju obnašaju i da moraju opravdati ukazano povjerenje. Svi ti dokumenti koji opisuju rad Povjerenstva bit će objavljeni po Creative Commons licenci, ukoliko bi ih netko htio preuzeti te preoblikovati i nadograđivati za svoje potrebe s jedinom obvezom da spomenu od koga je izvorišni dokument preuzet, zaključila je Mickov i predala riječ Pravobranitelju Jurišiću.
- Zahvaljujem se na početku Zelenoj Istri na pozivu na razgovor o povjerenstvu i Gradu Puli na prihvaćanju ove inicijative te svima koji su sudjelovali u oblikovanju ovog prijedloga o kojem danas razgovaramo. Kad bih vas pitao zašto je važno ovo Povjerenstvo vjerujem da bih dobio onoliko različitih odgovora koliko nas ovdje ima. Svi bismo zapravo došli na neke drugačije ideje, ali ono što je najvažnije je da o pravima osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju možemo razgovarati već od lokalne razine. Kada govorimo o potrebama ovih osoba sva su područja jednako važna – obrazovanje, kultura, sport, rad, zapošljavanje… – i imaju osnovu u onim lokalnim sredinama u kojima ti ljudi žive. I tu nam je zapravo početak svega. Kada govorimo o značaju Povjerenstva njega prepoznaje Konvencija o pravima osoba s invaliditetom koja je najznačajniji međunarodni pravni dokument na tu temu ne samo u Hrvatskoj ili u Europi, nego u svijetu. Do konvencije su osobe s invaliditetom shvaćene isključivo kao pacijenti, kao bolesnici, kao osobe koje samo u nekim područjima imaju ili trebaju imati prava. Konvencija je 2007. godine kad je donesena to promijenila i osobe s invaliditetom postaju ravnopravni i važni dionici u svim područjima, kazao je Jurišić.
On je dodao da članovi Povjerenstva omogućavaju jedinici lokalnih samouprava, u ovom slučaju Gradu Puli, da dođe do tema i pitanja koji su važni za osobe s invaliditetom na njihovom području i u tom trenutku.
- U Istarskoj županiji danas živi nešto više od 22.000 osoba s invaliditetom, a na području Pule negdje oko 7.500, s time da grad Pule ima najveću prevalenciju na 1.000 stanovnika. Oko 38 stanovnika, na svakih 1.000 su osobe s invaliditetom. Velika koncentracija osoba s invaliditetom je uobičajena u velikim gradovima ili županijskim središtima. Upravo zato što nam je važno da budemo upoznati s njihovim izazovima i problema naša preporuka, koju već godinama upućujemo svim jedinicama lokalne samouprave, je da na svojoj razini osnivaju Povjerenstva koja će biti njihova izravna poveznica sa osobama s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju. Rezultat te preporuke je zanimljiv, a za sada povjerenstva postoje u Zagrebu, Osijeku, Slavonskom brodu, Varaždinu, Dubrovniku i Splitu, dok neke sredine imaju županijsko povjerenstvo za osobe s invaliditetom. Modeli su različiti, a ne postoji jedan jedinstveni model koji može zadovoljiti potrebe svake sredine. Negdje to povjerenstvo ima deset, negdje 15, a negdje 20 članova. Negdje se ti članovi imenuju i biraju na temelju suradnje, a negdje se biraju na temelju natječaja. Dakle, svaka sredina ima slobodu na vlastiti način urediti kako ona misli da bi to povjerenstvo trebalo organizirati. Naša sugestija je da to ne budu veliki masovni sustavi gdje će se jako puno vremena gubiti na međusobnu koordinaciju, usklađivanje mišljenja itd. Ono što je pozitivno je da budu zastupljene sve vrste invaliditeta. Naravno da ne mogu biti sve osobe zasebno zastupljene, ali moramo misliti na četiri osnovne vrste invaliditeta. To su tjelesna, intelektualna, mentalna i osjetilna oštećenja – tako to definira konvencija i naše zakonodavstvo. Važno je da u povjerenstvu predstavnici sva ova četiri glavna oštećenja budu na odgovarajući način predstavljeni, kazao je Jurišić i dodao da javna savjetovanja nisu nužna u radu osnivanja tih povjerenstva no da je važno da ti postupci budu transparentni te da pravila igre budu poznata unaprijed.
Zamjenica gradonačelnika Ivona Močenić izrazila je zadovoljstvo što je od strane civilnog društva, odnosno Zelene Istre, prema gradu krenula inicijativa za osnivanjem Povjerenstva za osobe sa invaliditetom i djecu sa teškoćama u razvoju, koje bi onda djelovalo kao jedno savjetodavno tijelo gradonačelnika.
- Tu smo inicijativu prihvatili, a ja osobno kao zamjenica gradonačelnika te kao medicinski stručnjak – neuropedijatar koji u svojoj praksi radi sa djecom sa invaliditetom i djecom sa poteškoćama u razvoju – podržavam osnivanje Povjerenstva i odmah moram reći da prihvaćam ulogu predsjednice. Znam koliko je ovo Povjerenstvo važno kao komunikacijski kanal između građana i samog Grada Pule, odnosno gradske uprave u kreiranju gradske politike. Cilj je da se na što bolji način sagledaju problemi s kojima se ranjive skupine susreću, kako bismo našli što bolja rješenja, poduzeli mjere i aktivnosti kako bi se ti problemi riješili, odnosno ublažili. Naravno. na tom području treba djelovati na svim razinama: od obitelji i odgoja, preko obrazovanja, mogućnosti zapošljavanja i uključenosti u kulturu i sport, sve do prilagođavanja komunalne infrastrukture. Mislim da na taj način možemo više pridonijeti našoj zajednici, da se ona popravi po pitanju ranjivih skupina, jer puno puta sam rekla da je zajednica bogata onoliko koliko se brine za svoje ranjive skupine. Isto tako podržavamo prijedlog članstva povjerenstva, dakle od 12 članova, 4 iz gradske uprave, 6 iz civilnog sektora te 2 iz javnog sektora. O samom terminu održavanja sjednica kvartalno, naravno da se slažemo, s tim da mislim da bi se prema potrebi sjednice mogle održati i prije ili kasnije – ovisno o potrebi. Što se tiče naknade za članove, tu smo u jednoj dvoumici iz razloga što se Povjerenstvo osniva kao savjetodavno tijelo gradonačelnika, a do sada takva tijela nisu primala novčanu naknadu. Što se tiče samog javnog natječaja, nismo sigurni koliko je to dobro, ovisno o kriterijima koje bi možda trebalo postaviti tako da bismo voljeli o tome još prodiskutirati, kazala zamjenica gradonačelnika.
Diskusija koja je uslijedila ticala se pojedinih detalja modela Povjerenstva, javnog natječaja za članove te poslovnika o radu i na koji bi se način mogli promijeniti s ciljem uključivanja što više stručnjaka u različitim poljima.
Zuzana Hoti-Radolović iz Društva osoba s tjelesnim invaliditetom je napomenula da se moramo zaustaviti na lokalnoj razini, da moramo razmišljati o tome što je to važno u lokalnoj zajednici te čime to upravlja lokalna uprava jer je to nešto na čemu će Povjerenstvo moći raditi.
- To je prvo i osnovno. Druga stvar je da je za specifične potrebe ostavljeno prostora da se mogu pozivati razni stručnjaci, predstavnici drugih upravnih odjela u gradu Puli koji mogu pomoći u rješavanju nekog određenog problema u danom trenutku. Ideja povjerenstva je prevenirati moguće stvari koje bi se mogle dogoditi u budućnosti. Ukoliko se danas radi nekakav strateški plan, ajmo unutar strateškog plana uključiti osobe s invaliditetom i Povjerenstvo koje će unutar tog strateškog plana davati svoje prijedloge da nešto ne bismo propustili. No moram ponoviti da moramo voditi računa o tome što su zaduženja jedinica lokalne samouprave jer je vrlo lako izaći iz tih okvira kad počnete raspravljati koji su to sve problemi koji muče osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju nad kojima JLS-ovi nemaju ingerenciju, napomenula je Hoti-Radolović.
Mickov je u nekoliko navrata tijekom diskusije od predstavnica Grada Pule htjela doznati koji je okvirni plan te možemo li se nadati osnivanju povjerenstva do konca godine, a na kraju joj je odgovorila Irena Peruško, voditeljica Odsjeka za socijalnu skrb i zdravstvo.
- S obzirom da su vaše projektne aktivnosti u tijeku i da smo dogovorili da ćemo iskoristiti institut javnog savjetovanja u ovom recimo „hibridnom“ smislu, onda bi nakon pristiglih prijedloga građana koji su primjenjivi trebali održati sastanak o svim detaljima. Nakon što svi materijali budu gotovi nećemo imati nikakav problem da sukladno procedurama Grada koje su složene osnujemo povjerenstvo, a nadam se da bi ga do 1. siječnja 2025. godine mogli i imati, kazala je Peruško.
