Četvrtkom u muzeju: Australski dokumentarac „Zemljak/Countryman“ u EMI‑u
B. V.
Projekcija filma „Zemljak/Countryman“ australskog redatelja hrvatskih korijena Petera Pecotića bit će održana u četvrtak, 28. studenog u 18 sati u Etnografskom muzeju Istre u okviru jesenskog ciklusa programa Četvrtkom u muzeju i u suorganizaciji s Hrvatskom maticom iseljenika – Podružnica Pula i Veleposlanstvom Australije u RH.
Prateći korake svog pokojnog oca, Petar Pecotič snimio je jedinstven dokumentarac o putovanju Australijom na kojem je upoznao umjetnika iz naroda Warumunga čiji je otac također bio hrvatski useljenik. Njihovo prijateljstvo kao i spoznaja da dijele neraskidivu vezu prema zemlji svojih predaka okosnica su dokumentarnog filma „Zemljak/Countryman“
“Zemljak” je priča o putovanju sjevernom Australijom dugom 10 000 kilometara u kojem je redatelj filma i jedan od koproducenata Peter Pecotić, u vrijeme COVID ograničenja 2020. kada se nije moglo putovati izvan Australije, odlučio proputovati put od Sydneyja do Cairnsa koji je njegov pokojni otac prošao 1958. godine, kako bi posjetio potomke doseljenika s očevog rodnog otoka Korčule, koji su na sjeveru države Queensland sjekli šećernu trsku. Želio je saznati kako žive potomci tih doseljenika i što od hrvatskog naslijeđa oblikuje njihov australski identitet. Upoznavši na tom putu i Josepha Williamsa (Orlovića), lokalnog aboridžinskog umjetnika čiji je otac također Hrvat, originalna zamisao krenula je u neočekivanom smjeru.
Priča je to i o prožimanju kultura, priča puna emocija o susretu oca i sina nakon četrdeset godina, priča o hrvatskim useljenicima u Australiji, priča o umjetnosti, priča o odnosu prema zemlji, prijateljstvu i zajedništvu među ljudima.
Film u trajanju 75 minuta ima hrvatske podnaslove, a nakon projekcije predviđeno je da će se redatelj Peter Pecotić uključiti i razgovor putem ZOOM‑a.
Film je premijerno prikazan na Trećem hrvatskom festivalu u Sydneyu, a nakon toga uslijedila je mini turneja po gradovima u Australiji. Film je prikazan u Splitu, Karlovcu, Dubrovniku te na otoku Korčuli, a u suorganizaciji Hrvatske matice iseljenika i u Zagrebu, Pečuhu, Budimpešti, Subotici, Čapljini, Vukovaru, Vinkovcima i Puli.
