Pulski fokus: Održana 5. konferencija “Izazovi galerija u razvoju publike” u AMI‑u
Tekst i fotografije Boris VINCEK
Peto i ujedno posljednje izdanje konferencije “Izazovi galerija u razvoju publike” održano je u četvrtak, 21. studenog u konferencijskoj dvorani Arheološkog muzeja Istre u Puli. Konferenciju je organizirala Udruga za poticanje kreativnosti Atanor u suradnji s Istarskom kulturnom agencijom i Arheološkim muzejom Istre.
Konferencija je okupila stručnjake iz Hrvatske i regije koji su kroz predavanja, okrugli stol i primjere dobre prakse istražili aktualne izazove galerijske scene i potencijale za suradnju. Peto izdanje nadovezuje se na prošlogodišnje teme i posebno ističe važnost umrežavanja galerija, a u fokusu su aktualni trendovi u razvoju galerijskih praksi i profesionalizaciji sektora.
- Odgovor koji moramo dobiti je kako te izazove prihvatiti i suočiti se s njima, a ono najvažnije – komunicirati i povezivati se. Nadam se da ćemo s odgovorima i zaključcima koje donesemo danas svi zajedno raditi bolje u našim institucijama, kazao je Luka Škabić u ime domaćina, Arheološkog muzeja Istre.
Nela Simić, predsjednica udruge Atanor zahvalila se svima na dolasku i napomenula da su im od početka partneri na ovom projektu AMI i IKA.
- Kada smo pokrenuli ovu konferenciju na početku nije bilo lako jer smo bili usred pandemije, no imali smo sreću da se u ljeto 2020. godine, uz poštivanje mjera, ipak mogla održati. Od tada razgovaramo i razmjenjujemo mišljenja i iskustva već petu godinu za redom. Ovo nam je nažalost posljednja konferencija, no to nije kraj dijaloga i nastavljat ćemo s raznim inicijativama i mi kao udruga i mnoge partnerske organizacije koje su nam se priključile kroz godine, kazala je Simić te se zahvalila pročelnici Emini Popović Sterpin i pročelniku Vladimiru Torbici i predala im riječ.
- Ovakvi paneli i dijalozi su bitni za razvoj ne samo galerijskog sektora već općenito i drugih kulturnih djelatnosti. U gradu Puli imamo na sreću uzlaznu galerijsku tendenciju u smislu da se zadnjih godina otvaraju nove galerije. Ono što je poželjno je što više umrežavanja iako postoje već primjeri dobrih praksi pa su naše galerije na dobrom putu. Ono što možda fali i na čemu treba još puno raditi je međusektorsko umrežavanje zbog dijeljenja resursa i pronalaženja inovativnih modela daljnjeg rada, kazala je pročelnica Popović Sterpin.
- Danas imamo više pitanja nego odgovora, ali zato ste vi ovdje – od pitanja razvoja publike i razvoja struke da najzad u medijima pročitamo i stručno razmišljanje o nekakvim umjetnicima. Što se pitanja umrežavanja tiče mi smo u prošlosti imali neke uspješne primjere poput Koordinacije istarskih muzeja, a imali smo dvije velike izložbe koje su uz veliku medijsku popraćenost polučile veliki uspjeh. Drugo je pitanje kako sprovesti to umrežavanje, a mi ćemo putem sljedećeg EU projekta Sokrat s njime i nastaviti, pa vas stoga pozivamo da kao partneri i dalje surađujemo, kazao je pročelnik Torbica.
Uslijedilo je uvodno predavanje Zdravka Mihočineca, direktora Aukcijske kuće Kontura na temu „Umrežavanje galerija i regulacija tržišta umjetnina u Hrvatskoj“. Fokus njegovog predavanja bio je na trenutnim izazovima galerijske scene u Hrvatskoj s naglaskom na važnost izgradnje snažne galerijske zajednice i regulacije tržišta umjetnina koje je ili sivo ili crno. U usporedbi s ostalim razvijenim državama gdje je tržište regulirano i u kojem su sve stavke jasne – od art dealera, preko privatnih galerija i aukcijskih kuća, sve do samog kupca – u Hrvatskoj je stanje u najmanju ruku kaotično. Mihočinec je govorio i o ponovnom aktiviranju galerijskog udruženja kao platforme čiji bi rad mogao omogućiti dugoročnu održivost i razvoj tržišta umjetnina u Hrvatskoj.
Drugo predavanje na temu „Iskustvo umrežavanja galerijske scene Srbije“ održala je Alexandra Lazar, predsjednica Asocijacije umetničkih galerija Srbije. On je podijelila iskustva umrežavanja srpskih galerija u nacionalno udruženje te izazove i koristi učlanjenja u Federaciju europskih galerija. Njeno je predavanje dalo iscrpan uvid u sam proces osnivanja Asocijacije koji bi mogao poslužiti kao primjer dobre prakse za buduće Udruženje galerista Hrvatske.
Uslijedio je okrugli stol na temu „Izazovi i perspektive: razvoj galerijskih praksi u Hrvatskoj“ na kojem su sudjelovali direktorica Galerije Kaptol Lucia Jerič Palić, vlasnica galerija Artsada Matea Bakotić, povjesničarka umjetnosti Paola Orlić i voditelj likovne djelatnosti POU Poreč Sebastijan Vojvoda. Razgovor je moderirala Anja Tomljenović.
Vojvoda je u svom izlaganju govorio o tradiciji likovnih manifestacija u Poreču te o cijelom sistemu suradnji kojeg je na toj funkciji naslijedio te one koje je on sam uspostavio. Matea Bakotić je govorila o osnivanju galerija Artsada koja je osnovana prije godinu i pol i koja je do sada imala 15 izložbi. Pohvalila je suradnju s lokalnom zajednicom i institucijama jer je galerija Artsada jedina galerija u Opatiji. Osim izlagačke djelatnosti galerija pruža usluge art consultinga te održava i predavanja o suvremenoj umjetnosti. Paola Orlić se osvrnula na probleme organiziranja izložbenih programa Animafesta. Osvrnula se i na klasične tehničke probleme pronalaženja pravog prostora za izložbe umjetnika svjetskog glasa, ali i na problem kulturne infrastrukture Zagreba koja se nakon potresa u Zagrebu smanjila. Lucia Jerič Palić je govorila o Galeriji Kaptol koja je skoro prije 30 godina prestala s izlagačkom djelatnošću i fokusirala se isključivo na prodaju i suradnju u vidu direktnog kontakta s umjetnicima i njihovim nasljednicima s kupcima. Svi su se govornici složili da je suradnja potrebna i nužna jer se veliki dio galerista ovom profesijom bavi iz entuzijazma uz limitirana sredstva.
Nakon pauze za ručak uslijedili su primjeri dobre prakse pa je Feđa Gavrilović govorio o zagrebačkoj Gradskoj galeriji Forum koju vodi i u kojoj, unatoč tome što je gradska institucija, pronalazi svoje prostore slobode u kojima uspijeva ostvariti značajne, a po nekima i kontroverzne projekte. Dunja Martić Štefan je govorila o galerijskim projektima Arheološkog muzeja Istre koji se izravno tiču suvremene umjetnosti te je ustvrdila da AMI ima svoje samostalne projekte, ali i konstantno surađuje s drugim organizatorima poput udruge Metamedij i festivala Media Mediterranea, zatim Labin Art Expressa i Bijenala industrijske umjetnosti, te SAKUD‑a Pula i njihove manifestacije PUF – međunarodni kazališni festival. Matea Bakotić je govorila o izazovima otvaranja nove galerije – Artsada te o razlikama između talijanske galerijske scene gdje je studirala i ove domaće. Naglasila je važnost uključivanja zajednice i nove publike u svoje projekte.
Konferencija je završila s Gallery Networking Labom, interaktivnom radionicom za razmjenu ideja i suradnju među galerijama koju je ove godine vodila Paola Orlić.
Konferenciju u okviru projekta “Jačanje kapaciteta hrvatskih galerija za razvoj publike” organizira Udruga za poticanje kreativnosti Atanor u partnerstvu s Istarskom kulturnom agencijom i Arheološkim muzejom Istre uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Erste banke.
