Polaznici „Školice“ predstavili se u Galeriji Makina

(Ne)vidljivi – mladi u kulturi: Odlikaši 10. Foto Akademije Makina

Tekst Daniela KNAPIĆ ● Fotografije Giordano CELLICH

27.01.2025.

Unatoč tmur­nom vre­me­nu, u petak 24. siječ­nja, broj­na se publi­ka oku­pi­la pred pul­skom gale­ri­jom Makina na otvo­re­nju izlož­be foto­gra­fi­ja polaz­ni­ka Foto Akademije „Makina 2025.“ Cilj ove Akademije je pri­bli­ži­ti svi­jet foto­gra­fi­je prvens­tve­no mla­di­ma, ali i svi­ma koji se žele upus­ti­ti u dub­lje istra­ži­va­nje tog čudes­nog medi­ja i nje­go­vih raz­li­či­tih moguć­nos­ti. Ovo je bilo 10., jubi­lar­no izda­nje Akademije i, kao i kod dosa­daš­njih, izlož­ba je zavr­š­ni čin više­mje­seč­nog mar­lji­vog rada. Naime, dva­de­se­tak polaz­ni­ka je u dvi­je para­lel­ne sku­pi­ne sva­kog pone­djelj­ka od 21. lis­to­pa­da u DC‑u Rojc poha­đa­lo niz radi­oni­ca na koji­ma su uz vodi­te­lja Makine i pokre­ta­ča ove Akademije – Hassana Abdelghanija – pre­da­va­či i men­to­ri bili i nje­go­vi kole­ge: foto­gra­fi Dejan Štifanić, Sašo Podgoršek, Đani Celija, Igor Zirojević, Luka Pretegiani i Giordano Cellich, reda­telj Sašo Podgoršek, te povjes­ni­čar­ka umjet­nos­ti Paola Orlić, ujed­no i kus­to­si­ca izložbe.

Polaznici ovo­go­diš­nje „Školice“, kako je voli zva­ti njen ini­ci­ja­tor, bili su: Ada Šabanović, Andrea Šimek, Aina Rajković, Aurora Nađ, Diego Mošnja, Elison Benčić, Igor Zenzerović, Kali Rajković, Maksim Pogorilić, Karin Blažina, Marko Brdarski, Melissa Rusan, Mattia Miolli, Nera Borojević, Silvija Burić, Šima Kastelc, Tamara Herceg, Tea Prhat, Ulika Razzi i Nina Velkavrh Damijanić. Raspon ponu­đe­nih im zna­nja je širok – od povi­jes­ti foto­gra­fi­je i raz­li­či­tih foto­graf­skih žan­ro­va, pre­ko tre­ti­ra­nja svje­tla, foto­graf­ske kom­po­zi­ci­je, rada s ana­log­nim i digi­tal­nim foto-ure­đa­ji­ma sve do prak­tič­nog rada na tere­nu i u crnoj komo­ri. Terenski je rad imao temat­ske zadat­ke kao što su igra­nje sa svje­tlom i sje­na­ma, istra­ži­va­nje arhi­tek­tu­re kroz objek­tiv ili foto­gra­fi­ra­nje s ana­log­nim foto­apa­ra­tom, a veći­ni je rad na razvi­ja­nju ana­log­nih foto­gra­fi­ja u crnoj komo­ri bio naj­za­nim­lji­vi­ji, ali i naj­ve­ći izazov.

Većina izlo­že­nih rado­va su sto­ga ana­log­ni i sva­ki je polaz­nik pred­stav­ljen s po dva rada oda­bra­na iz sve­ga što se u ta goto­vo četi­ri mje­se­ca teori­je i prak­se foto­gra­fi­je „naš­kljo­ca­lo“.

Abdelghani se na otvo­re­nju zahva­lio publi­ci koja se nagru­va­la pred ula­zom Galerije, svim pre­da­va­či­ma, Gradu Puli, SNV‑u i Program Plusu, koji ovaj pro­jekt podu­pi­ru, ali pri­je sve­ga samim polaz­ni­ci­ma koji su, kazao je „napra­vi­li čudo od ove kras­ne izlož­be i kada bi u ovoj ško­li­ci bilo ocje­na, svi bi bili odlikaši.“

„Ovo može samo Hassan, on je u ovom gra­du neza­mje­njiv“, odu­šev­lje­no je ust­vr­di­la Paola Orlić. „Na izlož­bi ćete vidje­ti vrlo kva­li­tet­ne foto­gra­fi­je, za mno­ge ćete pomis­li­ti da su rad pro­fe­si­ona­la­ca, a za to se prvens­tve­no tre­ba zahva­li­ti Hassanu.“ Podsjetila je na sada već deset godi­na nje­go­vog pre­da­nog rada na ovom pro­jek­tu. Iako je on nazi­va „ško­li­com“, nagla­si­la je Orlić, ova Foto Akademija je vrlo zna­čaj­na za Pulu i iz nje su već izaš­li mno­gi koji su se kas­ni­je opre­di­je­li­li za umjet­nič­ke fakul­te­te ili neki vid umjet­nič­kog dje­lo­va­nja, ili su jed­nos­tav­no kroz foto­gra­fi­ju nauči­li na svi­jet gle­da­ti na jedan dru­ga­či­ji način. Kao ilus­tra­ci­ju svo­jih rije­či, a i naj­ve­ću pot­vr­du kva­li­te­te Hassanova rada i pris­tu­pa, pri­je no što je izlož­bu pro­gla­si­la otvo­re­nom Orlić je pro­či­ta­la dir­lji­vo pismo koje mu je napi­sao naj­mla­đi polaz­nik, 12-godiš­nji Diego. Pored svog odu­šev­lje­nja nauče­nim i srdač­ne zahva­le, uz osta­lo i za foto-apa­rat koji mu je pok­lo­nio „Hass“, dje­čak u pismu obe­ća­va da će se pri­ja­vi­ti i slje­de­ći put.

Izložbu se u Galeriji Makina sva­kim danom od 18 do 21h može raz­gle­da­ti sve do slje­de­će subote.

Ovaj tekst sufi­nan­ci­ran je sred­stvi­ma Fonda za poti­ca­nje raz­no­vr­s­nos­ti i plu­ra­liz­ma elek­tro­nič­kih medija.