Pulski fokus: Uspješno održana još jedna Noć muzeja

Tekst Paola ALBERTINI ● Fotografije P. ALBERTINI i B. VINCEK

03.02.2025.

Noć muze­ja 2025. odr­ža­na je 20. put za redom i bila je, kao i obič­no, izu­zet­no dobro posje­će­na. Program u Puli počeo je u 18 sati, a gale­ri­ja Arheološkog muze­ja Istre, C8 doni­je­la je zanim­lji­vu izlož­bu „Životinje u anti­ci“ koja je tom pri­li­kom i otvorena.

Darko Komšo, rav­na­telj Arheološkog muze­ja Istre istak­nuo je kako se dugo muze­je sma­tra­lo mjes­ti­ma stra­ho­po­što­va­nja, tiši­ne, pone­kad čak i dosa­de, a ovom ih mani­fes­ta­ci­jom lju­di vide kao živa mjes­ta u koji­ma se, osim izlož­bi, rade i mno­ga dru­ga događanja.

„Noć muze­ja se poka­za­la zais­ta uspješ­nom mani­fes­ta­ci­jom, a danas sto­ti­ne muze­ja u Hrvatskoj priv­la­če mno­go lju­di a i u pul­ska tri muze­ja koja sudje­lu­ju u mani­fes­ta­ci­ji sva­ke godi­ne posje­ću­je mnoš­tvo gra­đa­na. Naime, Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomor­ski muzej Istre i Muzej suvre­me­ne umjet­nos­ti Istre poka­zu­ju kako naš grad u Noći muze­ja dois­ta živi“, rekao je Komšo uoči počet­ka Noći muze­ja i otvo­re­nja izložbe.

Rekao je kako mu je dra­go da pro­gram poči­nje izlož­bom „Životinje u anti­ci“ auto­ri­ca Đeni Gobić Bravar i Vjekoslave Sošić Žužam koja pre­zen­ti­ra kako su sta­ri Rimljani per­ci­pi­ra­li i pre­zen­ti­ra­li živo­ti­nje. Druga ide­ja izlož­be je poku­ša­ti kul­tur­na dobra pre­zen­ti­ra­ti svima.

Tako je izlož­ba nami­je­nje­na i pri­la­go­đe­na glu­him i naglu­him oso­ba­ma te osim što se mogu vidje­ti pred­me­ti, može se dobi­ti i opis izlož­be pre­ko hrvat­skog i među­na­rod­nog zna­kov­nog jezi­ka. „Tako muzej poka­zu­je da je zais­ta otvo­ren i da poku­ša­va biti dos­tu­pan svi­ma“, nagla­sio je Komšo.

Đeni Gobić Bravar uoči otvo­re­nja izlož­be rek­la je da je pri­je otpri­li­ke godi­nu dana Vjekoslava Sošić Žuža izra­zi­la želju da napra­vi izlož­bu koja bi bila i za glu­he oso­be. Razmišljale su koja je to tema koja bi zani­ma­la širu publi­ku i shva­ti­le da su to živo­ti­nje koje su na ovaj ili onaj način bli­ske svima.

„Odlučili osta­ti na anti­ci jer smo u muze­ju naj­lak­še pro­naš­li pri­ka­ze raz­nih živo­ti­nja o koji­ma smo onda htje­li pri­ča­ti pri­ču iz peri­oda anti­ke u Istri i tako smo oda­bra­le pred­me­te i odlu­či­le se na titl na zna­kov­nom jezi­ku“, rek­la je.

Na izlož­bi se pri­ka­zu­ju živo­ti­nje u raz­nim život­nim aspek­ti­ma; živo­ti­nje u pre­hra­ni, živo­ti­nje u radu, kuć­ni lju­bim­ci, živo­ti­nje u ratu, u predstavama…

Dizajner Oleg Morović pri­hva­tio se dizaj­na izlož­be te je i sadr­žaj­no pri­la­go­dio kako bi bila pit­ka i pris­tu­pač­na široj masi ljudi.

Vjekoslava Sošić Žuža je zahva­li­la pre­vo­di­te­lji­ma i dizaj­ne­ru te udru­zi Dlan koja je pri­pre­mi­la zna­kov­ni jezik koji pra­ti ovu izlož­bu. Tu je i QR kod čijim se ske­ni­ra­njem može doz­na­ti više o izložbi.

Arheološki muzej u Noći muze­ja sudje­lo­vao je i s Arenom u kojoj su orga­ni­zi­ra­na broj­na vod­stva stal­nim pos­ta­vom izlož­be „Vinogradarstvo i mas­li­nar­stvo Istre u anti­ci“ te Muzejsko – gale­rij­skim pros­to­rom Sveta srca u kojem se mogla raz­gle­da­ti veli­ka retros­pek­ti­va Gualtiera Mocennija „Djelo srca i uma“, a ondje je Simone Mocenni izvo­dio svo­je kompozicije.

Tu je i „Prozor u proš­lost“ u kojem je u kojem je izlo­žen por­tret Giorgia Edmonda Ponsa, prvog knjiž­ni­ča­ra Gradske knjiž­ni­ce i jed­nog od prvih upra­vi­te­lja muzeja.

U Povijesnom i pomor­skom muze­ju Istre do kojeg su mno­gi dola­zi­li diza­lom iz tune­la Zerostrasse u kojem su mogli raz­gle­da­ti stal­ni pos­tav izlož­be „Tramvaj u Puli“, zasi­gur­no su naj­vi­še uži­va­li naj­mla­đi. Naime, ondje je gos­to­vao Park zna­nos­ti iz Oroslavja koji je mali­ša­ni­ma pru­žio inte­rak­tiv­no edu­ka­tiv­no iskustvo.

Kako igra­ti Svemirski nogo­met? Je li mogu­će raz­go­va­ra­ti šap­tom na uda­lje­nos­ti od 30 meta­ra? Kako zavr­tje­ti vlas­ti­tu per­cep­ci­ju? … samo su neka od pita­nja na koja su sve dob­ne sku­pi­ne, u igri na zaba­van i inte­rak­ti­van način, pro­naš­la odgo­vo­re uz pomoć jedins­tve­nih autor­skih eks­po­na­ta i tako istra­ži­la kako zna­nost može otkri­ti ono što se na prvi pogled čini nevidljivim.

Uz zanim­lji­vos­ti veza­ne za povi­jes­ne obljet­ni­ce, činje­ni­ce iz svjet­skih aktu­al­nos­ti zain­te­re­si­ra­ni su pro­vje­ri­li svo­je zna­nje i o izlož­ba­ma koje su tije­kom godi­na mogli raz­gle­da­ti u Muzeju, a sve u sklo­pu orga­ni­zi­ra­nog pub kviza.

Velik je inte­res bio i za izlož­bu „Fort cen­ter Pula – pul­ski for­ti­fi­ka­cij­ski sus­tav“ i „Naši: nos­tri“ o povi­jest nogo­me­ta u Puli. Okupljene je na Kaštelu zabav­ljao DJ Filjo, a mogli su se okri­je­pi­ti čajem i kuha­nim vinom.

Centralni dio pro­gra­ma Noći muze­ja u Muzeju suvre­me­ne umjet­nos­ti Istre uobi­ča­je­no pred­stav­lja izlož­ba iz podru­čja suvre­me­ne umjet­nos­ti, a u zna­ku ovo­go­diš­njeg izda­nja posje­ti­te­lji su mogli vidje­ti samos­tal­nu izlož­bu istar­skog vizu­al­nog umjet­ni­ka i per­for­me­ra Branka Gulina nazi­va „Fenomenologija prolaznosti“.

Tu je bila i seri­ja temat­ski pove­za­nih per­for­man­sa i upri­zo­re­nja, a orga­ni­zi­ra­ni su i temat­ski nagrad­ni kvi­zo­vi, inte­rak­tiv­ni edu­ka­tiv­ni pun­k­to­vi i struč­no vodstvo.

Predstavljen je pro­jekt Pedagoške dje­lat­nos­ti pod nazi­vom Mali muzej­ski kalen­dar, a uz stal­ni pos­tav i pred­stav­lja­nje novi­te­ta iz muzej­ske trgo­vi­ne, i u MSUI se mogla čuti dobra glaz­ba te popi­ti kuha­no vino ili čaj.

Putem edu­ka­tiv­nih pun­k­to­va pod nazi­vi­ma „zamrz­nu­ta stvar­nost“, slu­čaj­ni susre­ti i (ne)vidljivo, posje­ti­te­lji su mogli temat­ski i sadr­žaj­no ući u inte­rak­ci­ju s poru­ka­ma koje dono­se autor i nje­go­va umjet­nič­ka dje­la, ali i ovo­go­diš­nja tema mani­fes­ta­ci­je. Edukativni pun­k­to­vi osmiš­lje­ni su bili za sve dob­ne sku­pi­ne u obli­ku kut­ka za foto­gra­fi­ra­nje, inte­rak­tiv­ne igre i rad­nih lis­to­va, popra­će­ni detalj­nim obraz­lo­že­nji­ma, upu­ta­ma i potreb­nim materijalima.

Ovogodišnja tema bila je Muzeji vid­lji­vi i nevid­lji­vi, a sude­ći po inte­re­su publi­ke oni su (pos­ta­li) ite­ka­ko vidljivi.