DRUŠTVENIM PODUZETNIŠTVOM DO POZITIVNIH PROMJENA

„Društveno poduzetnički generator“ (DPG) naslov je konferencije koja je održana u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc 8. i 9. lipnja. Riječ je o samo jednoj u nizu aktivnosti istoimenog partnerskog projekta pulskog  DC-a Rojc i riječkog Saveza udruga Molekula, koji se provodi tijekom cijele ove godine s ciljem informiranja javnost o vrijednostima društvenog poduzetništava, te stvaranja okruženja povojnog za pokretanje društveno-poduzetničkih inicijativa. U uvodnim izlaganjima Sanja Ostroški iz Clustera za eko-društveni razvoj, CEDRA.HR, Teodor Petričević, predsjednik Cedre i izvršni direktor ACT grupe, te Filip Miličević iz MRMSa, objasnili su sam pojam društvenog poduzetništva, a zatim predstavili Strategiju razvoja društvenog poduzetništva za razdoblje od 2015. do 2020. godine, koju je Vlada RH na poticaj EU sastavila i usvojila u travnju ove godine.

dp1

Premda ni u svijetu ne postoji jedinstvena definicija društvenog poduzetništva, obično se kaže da je to humaniji, održiviji i pravedniji način poslovanja, poduzetništvo s etičkim integritetom koje nije usmjereno na profit ili privatnu korist, već na identificiranje i rješavanje problema (ekonomskih, socijalnih i ekoloških) u lokalnoj zajednici u kojoj djeluje, te donosi niz koristi za društvo, uključujući i to što veći dio dobiti ponovno usmjerava u projekte za zajednicu. Novousvojena Strategija sažela je definiciju socijalnog poduzetništva na „poslovanje temeljeno na načelima društvene, ekonomske i okolišne održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice“, što je prilično pojednostavljena i štura definicija, jer su među načelima po kojima se društveno poduzetništvo ravna i solidarnost, jednakost, filantropija, otvorenost, suradnja i odgovornost za opće dobro, uključivanje osobe s posebnim potrebama i drugih ranjivih i marginaliziranih skupina u radni proces, ekonomska i sudionička demokracija, sloboda, dobrovoljnost, samoodrživo poslovanje…

dp2

 Danas, u uvjetima neoliberalnog kapitalizma koji stvara sve veće ekonomske, društvene i ekološke probleme, društvenim se poduzetništvom otvara prostor za preobrazbu društva i gospodarstva u neke buduće održivije modele. Diljem svijeta se u tom sektoru zapošljava više od sto milijuna ljudi, a u EU 6,5 posto radne populacije, odnosno 11 milijuna radnika u dva milijuna organizacija čija dobit čini 10% ukupnog BDP-a EU. Kriza je potaknula EU da dodatno promovira i financijski podupire razvoj socijalnog poduzetništva , no u Hrvatskoj je taj proces još uvijek na prvim koracima (mada su već prije 150 godina kod nas postojale Socijalne zadruge). Mapirano je svega stotinjak projekata koji se mogu svrstati u kategoriju društvenog poduzetništva i do nedavno se nije sustavno promišljalo o njihovoj vrijednosti u suzbijanju društveno-ekonomskih nestabilnosti, posebno onih vezanih uz tržište rada. Danas su i za Hrvatsku otvorena vrata Europskog socijalnog i ostalih fondova namijenjenih socijalnim poduzetnicima, točnije za sljedećih 5 godina osigurano je u tu svrhu preko 270 milijuna kuna. Time bi se, kažu procjene, stvorio potencijal za otvaranje do 60.000 radnih mjesta. Međutim, da bi taj novac  poduzeća mogla koristiti, od Vlade se očekuje da pored Strategije pripremi i institucionalni okvir za njenu provedbu, a sve teče puno sporije od željenog. Do konca godine trebao bi biti dovršen i registar, odnosno Evidencija društvenih poduzetnika, koji će se evidentirati prema devet uvjeta koje za to postavlja EU i preneseni su u Strategiji. Osim pozitivnog utjecaja na lokalnu zajednicu i obveze da najmanje četvrtinu prihoda ostvari iz svoje poduzetničke djelatnosti, prema tim uvjetima se društveni poduzetnik razlikuje od klasičnog trgovačkog društva i po tome što mora imati dobrovoljno i otvoreno članstvo, te demokratski način odlučivanja i upravljanja poduzećem. Strategijom je utvrđeno i 28 mjera provođenja, te tri za praćenje, ali se u primjeni već sada naziru brojni izazovi, poput nedovoljno jasnog koncepta i nedovoljne prepoznatljivosti i vidljivosti sektora društvenog poduzetništva, pretjerane birokratizacije sustava, niske razine samoodrživosti i društvenog kapitala uslijed vezanosti za potpore, nedostatka  obrazovnih programa i mnogih drugih otvorenih pitanja.

dp3

Teodor Petričević naglasio je da neiskorištenih ideja i resursa ima puno, postoji i lokalna i financijska podrška, ali nema ljudi koji bi u tome živjeli – nema projektnih managera, nama poduzetnika na terenu i svih ostalih čimbenika potrebnih da projekt zaživi u zajednici, pa tako uspjeh Strategije ovisi od svih uključenih. „Trebat će nam pet do deset godina krvavog rada do uspostave stabilne podrške društvenom poduzetništvu, jer za nju treba stvoriti cijeli jedan paralelni sustav kojem još nisu alocirana sredstva, pa je to vrlo teško“, zaključio je. U nastavku konferencije, pored  Cedre, ACT grupe,te organizatora –DC Rojca i Molekule – predstavljeni su i drugi uspješni primjeri društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, npr. labinska Udruga za mlade Alfa Albona, i njen projekt Zgrade društvenog poduzetništva, ili Učenička zadruga Šparooga osnovana lani pri Školi za odgoj i obrazovanje Pula, s ciljem stvaranja povoljnijih uvjeta u lokalnoj zajednici  za osobe s intelektualnim poteškoćama i njihovo uključivanje u svijet rada. Sociolog Dražen Šimleša predstavio je Reciklirano imanje Vukomerić , od lani i Zadrugu za dobru ekonomiju koja se ravna prema tri permakulturna etička principa: brizi za ljude, brizi za Zemlju i pravednoj raspodjeli, a sve kroz tri područja: organsku proizvodnju hrane, izgradnju uređaja za slobodnu energiju kroz Centar za jednostavne tehnologije, te graditeljstvo, kroz legalizaciju gradnje nastambi od balirane slame.

dp4

Daniela Poropat, voditeljica projekta DPG, predstavila je i jedan francuski inspirativan primjer korištenja napuštenih vojnih zona  – eko kvart Les Darwiniens u Bordeauxu. Predstavljen je i zagrebački Impact Hub, kao dio globalne mreže HUBova, mjesta koja promiču i podržavaju poduzetništvo usmjereno na rješavanje društvenih i okolišnih izazova. Zanimljivu inicijativu osnivanja tzv. EBanke ili etičke banke (model već postoji u svijetu), razvojne banka u vlasništvu svojih klijenata koja doprinosi poboljšanju kvalitete života ljudi, predstavio je Goran Jeras iz ZEFa, Zadruge za etičko financiranje, najavivši da bi licenca za pokretanje banke trebala stići do konca godine. U sesiji fokus-grupe o značaju edukacije u društvenom poduzetništvu, moderatorica doc. dr. Kristina Afrić Rakitovac, profesorica na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma, naglasila je da bi sveučilišta trebala imati važnu ulogu u procesu stvaranja i prijenosa znanja o društvenom poduzetništvu, kao i da imaju veliku odgovornost u podizanju osviještenosti i pružanju znanja za izgradnju održivije budućnosti, ali i sadašnjosti.

Sve navedene informacije i primjeri korišteni su u diskusijama o mogućnostima socijalnog poduzetništva kao modela prikladnog i za održivost društveno-kulturnih centara poput Rojca. Poslijepodne drugog dana konferencije 50 sudionika posjetilo je  konferenciju „Novi start- korištenjem napuštenih prostora do urbane obnove“ koju su toga dana na Muzilu organizirale Udruga Zelena Istra i Zadruga Praksa.

Tekst i foto Daniela KNAPIĆ

Leave a Reply


7 + 8 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2021 | Impressum