ETIČNA BANKA dogodine i u Hrvatskoj

Na dvije konferencije koje su održane u Puli prošli tjedan, one u DC-u Rojc o društvenom poduzetništvu, te one na Muzilu o raznim primjerima prenamjene napuštenih urbanih prostora, upravitelj Zadruge za etično financiranje (ZEF), Goran Jeras, predstavio je inicijativu za osnivanje prve hrvatske Etične banke, pokrenutu upravo od zadruge ZEF. Licencu za poslovanje Etična ebanka trebala bi dobiti koncem ove godine i spremna je biti velikom i sigurnom podrškom upravo društveno poduzetničkim projektima poput DC-a Rojc, te projekta privremenog korištenja napuštenih objekata na Muzilu, Muzil Starter.

ebanka2

Što su to etične banke? Većina je bar jednom čula za nobelovca Muhammada Yunusa, proglašenog „bankarom siromašnih“ zbog njegove uspješne linije mikrokredita koji siromašnim osobama (posebno ženama koje su u trećem svijetu na tržištu rada u mnogo težem položaju od muškaraca) pomažu pokrenuti svoja mala poduzeća ili obrte, te tako osigurati egzistenciju sebi i svojoj obitelji. Danas u svijetu postoji mnogu sličnih inicijativa usmjerenih na pomaganje onima slabijeg financijskog stanja, a među njima su i Etične banke. Ideja o njima razvila se prije 15-tak godina u Italiji (prva je bila Banca Popolare Etica, ili Narodna etična banka osnovana 1998. u Padovi) i taj model bankarstva danas već s velikim uspjehom funkcionira diljem Europe, nudeći inovativna, realna, učinkovita i lako primjenjiva rješenja.

Kroz povijest se na banke gledalo kao na isključivo financijske institucije, koje bi se trebale baviti samo financijskim poslovima. Moral nije bio uključen u tu jednadžbu. Takva percepcija javnosti dozvolila je bankama značajan odmak od bavljenja etičkim standardima, zato jer nisu bile povezane s akcijama poduzeća kojima su novac posudile. Nisu prihvaćale odgovornost za to što će se, ili neće, s posuđenim novcem raditi, hoće li to za zajednicu biti korisno ili pogubno njima je bilo svejedno, jer su se ogradile u poslove isključivo monetarne cirkulacije. Jedan od razloga koji banke često navode za vlastito izbjegavanje izazova održivosti jest i taj da bi nadzor nad poslovanjem klijenata predstavljao smetnje u njihovu radu. Međutim, s promjenom društvenih zahtjeva i što se više zna o utjecaju banaka i učincima koji se mogu dogoditi putem njihovi kreditnih politika, banke su počele osjećati pritisak javnosti, nevladinih organizacija i vlada da krenu dalje od konvencionalnog poslovnog upravljanja. S rastućim brojem blokiranih računa i posljedičnim ovrhama i deložacijama, ni u Hrvatskoj komercijalne banke nisu na dobrom glasu i smatra ih se, uz političare, najodgovornijima za financijsku krizu, pa stoga najava pokretanja Etične banke zvuči kao osvježenje, a možda i kao tračak svjetla na kraju tunela.

Osnovna razlika između komercijalnih i etičnih banaka je u činjenici da etične banke mogu, zbog orijentiranosti na dobrobit zajednice, a ne na profit, financirati projekte po kamatnim stopama znatno nižim od kamata konkurentskih banaka za sve razvojne projekte. Projekt Etične banke krenuo je od činjenice da su važnost zajednice i zajedničkog rada kod nas danas nestali, jer je fokus postao pojedinac i pojedinačni interes, dok zapravo svima treba društvo koje će biti svjesno činjenice kako je svaki pojedinac u zajednici jednako važan. Rad komercijalnih banaka itekako je doprinio iskrivljenoj slici društva i poduzetništva kakve poznajemo danas. Stoga se etične banke u izboru projekata koje će financirati ne vode isključivo procjenama njegove isplativosti, već i njegove etičnosti, ekološke održivosti i koristi koja će iz njega proisteći za zajednicu. Etičke banke razlikuju se i po svojoj strukturi, koja je potpuno drugačije postavljena od one klasičnih komercijalnih banaka. Budući da su pojedinac ili tvrtka ujedno suvlasnici banke i, neovisno o veličini uloga svi imaju po jedan glas u upravljanju njome, etička banka je partner koja zajednički s klijentom ulazi u projekt investiranja, te joj je stalo do toga da projekt uspije, a ne da unaprijed sebe štiti visokim kamatnim stopama. Osim toga, etička banka sebe drugačije pozicionira u pristupu klijentima – ona više nije samodovoljan entitet, već postaje servis i pruža usluge koje pomažu razvoju lokalne zajednice. Povjerenje gradi na transparentnosti – javno objavljuje popis, iznose i kratko obrazloženje kredita koje je plasirala, visinu primanja zaposlenika i bilo koje druge podatke o svom poslovanju, što se pokazalo kao dobar pristup i do sada je već i u Zadrugu ZEF uspjelo privući tristotinjak poslovnih subjekata i pojedinačnih ulagača.

ebanka

Zadruga ZEF, kazao je Goran Jeras, vjeruje da je pristup financiranju ljudsko pravo i da profit mora proizaći iz aktivnosti usmjerenih na dobrobit zajednice, te da ga treba ravnomjerno raspodijeliti među svim subjektima koji su pridonijeli njegovu stvaranju. ZEF je pravna osoba osnovana prvenstveno s ciljem stvaranja preduvjeta za osnivanje ebanke d.d. – prve hrvatske etične razvojne banke, koja se pokreće u suradnji i uz potporu Europske federacije etičkih i alternativnih banaka (FEBEAFédération Européenne des banques Ethiques et Alternatives)

Ebanka, obećaju osnivači,  biti će transparentna, demokratska, solidarna organizacija koja svojim članovima osigurava najpovoljnije uvjete financiranja, kontinuiranu savjetodavnu podršku u poslovanju, te aktivno smanjivanje rizika povezivanjem u ekonomske cjeline. Postojeći model nastojat će što više prilagoditi našim uvjetima, našem podneblju i našim stanovnicima, kako bi dugoročno stabilno funkcionirao. Glavni su im ciljevi: uspostaviti kompetentnu i etičnu operativnu strukturu banke i osigurati njeno stabilno poslovanje, izgraditi ekosustav i model povezivanja klijenata u ekonomske cjeline, uspostaviti i unapređivati partnerske odnose s ključnim dionicima, te uspostaviti sustav novih grupa usluga prilagođenih potrebama klijenata. Financirati će razvojne projekte realne ekonomije vezane uz ekološku poljoprivredu, zelenu energiju, društvena poduzeća i socijalne inovacije, ekološki turizam, proizvodnju i preradu, IT sektor, projekte lokalnih samouprava i civilnog društva i druge održive projekte, uz napomenu da nikada neće nuditi nenamjenske kredite za kupovinu.

Ebanka će, koristeći resurse klijenata i članova zadruge, proaktivno sudjelovati i u procesima procjene, izbjegavanja i ublažavanja rizika, što im omogućuje investiranje i u projekte u koje se klasične banke ne upuštaju, zbog percepcije visokog rizika ulaganja. Osim toga, modelom poslovne mreže među članova postiže se racionalnije korištenje prostornih resursa članova, kao i uključivanje članova u što je moguće više radno intenzivnih, pomoćnih i pripremnih procesa u poslovnoj strategiji banke. Također, nakon osnivanja Etična banka imati će i vlastiti software – prvi open source core banking software na svijetu, što je samo po sebi velika inovacija.

Dodatna informacija, koja može ublažiti strah od rizika kod zainteresiranih potencijalnih ulagača, jest i činjenica da će depoziti klijenata ebanke biti osigurani od Agencije za osiguranje štednih uloga do iznosa od sto tisuća kuna, kao i kod svih drugih banaka.

Više

Tekst i foto Daniela KNAPIĆ

Leave a Reply


8 − 2 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2021 | Impressum