Napušteni prostori kao mogućnost razvijanja kolektivnog sna o urbanoj obnovi

Razgledanjem napuštenih zgrada i utvrde Maria Luisa započela je 9. lipnja na Muzilu međunarodna konferencija „Novi start – korištenjem napuštenih prostora do urbane obnove“, koju su zajedno organizirali Udruga Zelena Istra i Inženjerska zadruga Praksa. Nakon obilaska, u napuštenoj upravnoj zgradi koju su za tu prigodu nekoliko dana ranije volonterski čistili kako bi je priveli ovoj funkciji, organizatori su predstavili svoj projekt Muzil Starter. Kako to već dugo ponavljaju, radi sprečavanja daljnje devastacije infrastrukture i prirode na Muzilu, dok vlasti ne pronađu trajnije rješenje koje se još ne nazire, potrebno ga je što prije osposobiti za obavljanje aktivnosti u funkciji razvoja lokalne zajednice. Oni su trenutnom vlasniku (DUUDDI-Državni ured za upravljanje državnom imovinom) iznijeli svoj, do sada jedini, prijedlog privremenog korištenja na 5 godina, za što su dobili i načelnu potporu nadležnih. Napravili su arhitektonsku i financijsku analizu stavljanja u funkciju četiri zgrade čija funkcija još nije definirala usvojenim Prostornim planom. To su nekad bile spavaonice za vojnike i još su u dobrom stanju i brzo useljive. U zamjenu za ulaganje u prostor, korisnicima se 2 godine ne bi naplaćivao najam, već samo režije. Nives Miošić iz GONGa smatra,  a sudionici su se složili, da bi optimalni model vlasništva bilo javno –civilno, neki tip ustanove u kojoj bi upravljanje bilo participativno, odnosno  građani koji preuzmu odgovornost za resurse imali bi pravo sudjelovati i u upravljanju. Bojan Bajić iz organizacije Inoviraj.d.o.o. izložio je obavljenu analizu troškova i koristi ovog projekta. Cijena osnovnog preuređenja te četiri zgrade sa po 26 prostorija iznosili bi nešto manje od 2,5 milijuna kuna s PDV-om. Projekt je detaljno predstavljen ovdje.

muzil4

U nastavku konferencije predstavljeno je više domaćih i stranih primjera dobre prakse, iz kojih se moglo dobiti niz korisnih ideja o tome kako se projekt može dalje razvijati, npr. Ida Križaj i Idis Turato pričali su o riječkoj Harteri, ali i o kandidaturi Rijeke za EPK 2020. u kojoj je kultura neodvojiva od razvoja grada i zadovoljavanja potreba svih stanovnika. O mogućnostima stanovanja u obnovljenim napuštenih i podruštvljavanju vlasnički neriješenih prostora pričala je Ana Džokić, s iskustvima projekta STEALTH Unlimited u Rotterdamu, te beogradskoj inicijativi Ko gradi grad i Pametnija zgrada, gdje građani isprobavaju nove načine sudjelovanja u neprofitnom razvoju grada, kolektivnoj stanogradnji i stvaranju znatno nižih stanarina time što stanari sudjeluju u uređenju, osmišljavanju sadržaja i održavanju zgrade i okoliša (parkovi, urbani vrtovi, dječja igrališta, pješačke i biciklističke staze i dr.).

muzil1

Možda najzanimljiviju priču o privremenom korištenju prostora kao poticaju stvaranja nove ekonomije i novih zajednica imali su gosti iz Italije, Isabella Inti, Matteo Persichino i Giulia Cantalppi iz milanske organizacije Temporiuso. Situacija s napuštenim prostorima u Italiji je puno gora i apsurdnija nego kod nas – imaju nepregledne napuštene prostore, osam milijuna napuštenih zgrada (tvornica, nedovršenih zgrada, vojnih objekata, pa sve do cijelih gradova duhova potpuno napuštenih, što zbog migracija, depopulacije ili pak zagađenja vode, uništenog tla i drugih problema) – primjerice samo Milano ima na stotine tisuća četvornih metara napuštenih prostora, a da se istovremeno i dalje stalno grade novi. Gosti su predstavili svoja iskustva s privremenim korištenjem, gdje su na više mjesta korisnici, zahvaljujući kvaliteti aktivnosti i svim vrijednostima koje kroz svoj rad vraćaju zajednici uspjeli prostore zadržati i nakon roka na koji su im bili ustupljeni. Također, kad su nakon nekoliko godina dokazali da se uspijevaju samoorganizirati i samofinancirati, vlasti su im prepustile i upravljanje. Smatraju da su napušteni prostori veliko potencijalno bogatstvo na kojem se „može graditi kolektivni san“ i naglasili su da je vrlo bitno odmah krenuti i kontinuirano nešto organizirati, pa makar najjednostavnije male i jeftine projekte i programe, kako bi prostor zaživio i zajednica taj trud prepoznala. Time se postiže da se postepeno priključuje sve više građana, što proces gradi, pospješuje ga i daje mu nove kvalitete.

muzil2

Kao i dan ranije na Konferenciji o društvenom poduzetništvu u DC-u Rojc , Teodor Petričević i Goran Jeras predstavili su sam koncept društvenog poduzetništva (za čiji razvoj u sljedećih pet godina novousvojena Strategija ima osigurano preko 270 milijuna kuna iz EU fondova), kao i primjere dobrog poslovanja iz Međimurske županije – aktivnosti ACT grupe – konzorcija organizacija i pojedinaca koji promiču, razvijaju i unapređuju društveno odgovorno ponašanje i poslovanje, društvenu i solidarnu ekonomiju, društveno poduzetništvo i civilno društvo. Tu su zatim i Cedra.hr, Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj, kao i http://www.zef.hr/, Zadruga za etičko financiranje, koja bi do sljedeće godine, kada očekuju licenciranje, imala prerasti u Etičku banku, vrlo korisnu u projektima poput predloženog društvenog poduzetništva na Muzilu. Petričević je naveo i nekoliko dobrih primjera iz inozemstva – holandski NOSM, prenamijenjene zgrade napuštenog brodogradilišta i amsterdamski MELKWEG, napuštenu tvornicu mlijeka preuređenu u samofinancirajući multifunkcionalni kulturni prostor, švicarski ROTE FABRIK, prenamijenjenu tvornicu u Zurichu ili londonske COIN STREET COMMUNITY BUILDERS, koji su cijeli jedan zapušteni kvart preuredili i pretvorili u samoodrživu zajednicu.

muzil3

Sličnih dobrih primjera je mnogo, preostaje se nadati i djelovati u pravcu primjene bar dijela tih inovativnih i na zajednicu orijentiranih ideja na Muzilu.

Tekst Daniela KNAPIĆ

Foto Irena BURBA i Daniela KNAPIĆ

Leave a Reply


+ 2 = 7

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2021 | Impressum