Iznimno priznanje Mariji Crnobori||Riconoscimento a Marija Crnobori

11.03.2010.

116708

U hrvat­skom vele­pos­lans­tvu u Beogradu Mariji Crnobori, veli­koj glu­mi­ci rođe­noj u Banjolama, uru­čen je Red Danice hrvat­ske s likom Marka Marulića, kojim ju je u lis­to­pa­du 2009. godi­ne pred­sjed­nik Stjepan Mesić odli­ko­vao za iznim­ne zas­lu­ge za pro­mi­ca­nje hrvat­ske kulture.
Kazališna publi­ka i kri­ti­ka pam­ti Mariju Crnobori pri­je sve­ga po vrs­nim inter­pre­ta­ci­ja­ma Ifigenije, Antigone, Fedre, Ofelije i Lady Macbeth. Zapamćena je i po svo­me kazi­va­nju čakav­ske poezi­je, a 5. svib­nja 1989., nakon obno­ve, sve­ča­no je otvo­ri­la Istarsko narod­no kazalište.

Izvor: http://www.glasistre.hr/kultura/vijest/182292

All’ambasciata cro­ata di Belgrado è sta­to con­seg­na­to a Marija Crnobori, gran­de attri­ce nata a Bagnole, il rico­nos­ci­men­to “Red Danice Hrvatske” con l’effigie di Marko Marulić. Tale pre­mio le è sta­to con­fe­ri­to, nel otto­bre del 2009, dal ex pre­si­den­te Stjepan Mesić per i meri­ti ecce­zi­ona­li come pro­mo­tri­ce del­la cul­tu­ra croata.

Il pub­bli­co teatra­le e cri­ti­co ricor­da Marija Crnobori spe­ci­al­men­te per le stra­or­di­na­rie inter­pre­ta­zi­oni di Ifigenia, Antigone, Fedra, Ofelia e Lady Macbeth. Viene ricor­da­ta anc­he per il suo talen­to nel­la poesia ciaca­va. Nel 5 mag­gio 1989, dopo la ris­trut­tu­ra­zi­one, ha uffi­ci­al­men­te aper­to il Teatro Istriano Nazionale.

Fonte: http://www.glasistre.hr/kultura/vijest/182292

Crnobori je od 1942. do 1946. bila čla­ni­ca HNK‑a Zagreb, zatim riječ­kog Narodnog kaza­li­šta od 1946. do 1947, a od 1948. čla­ni­ca je Jugoslavenskog dram­skog pozo­ri­šta i Ateljea 212 od osni­va­nja. Kao kaza­liš­na glu­mi­ca gos­to­va­la je u Sovjetskom Savezu, Čehoslovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Austriji, Bugarskoj, Grčkoj…

Autorica je knji­ge “Svijet glu­me” (1991.), a obja­vi­la je i više tek­s­to­va o stva­ra­nju ulo­ga. Među nje­zi­nim film­skim ulo­ga­ma izdva­ja­mo inter­pre­ta­ci­ju Marie Curie u fil­mu “Radium” iz 1944., ulo­gu u “Pričama o fabri­ci” (1949.) te u fil­mo­vi­ma “Nevjera” (1953.), “Sofka” (1948.) i drugima.