Sv. Katarina: Vandalizam vladajućih nad zajedničkom kulturnom baštinom

26.04.2012.


[lang_hr]Pulska gru­pa odr­ža­la je pri­je dva dana kon­fe­ren­ci­ju za novi­na­re u Multimedijalnom cen­tru Luka. ‘Odlučili smo jav­no istu­pi­ti i podr­ža­ti zapos­le­ni­ke kon­zer­va­tor­skog odje­la u Puli, kao i rad­ni­ke Ministarstva kul­tu­re koji su već punih tje­dan dana pred­met medij­ske haj­ke i pozi­va na linč u orkes­tra­ci­ji vla­da­ju­ćih stra­na­ka’ – napi­sa­li su u zajed­nič­koj izja­vi čla­no­vi Pulske grupe.[/lang_hr]

 
[lang_hr]Oni, naime, sma­tra­ju da spo­me­nu­tom haj­kom na ‘mafi­ju u kul­tu­ri’ poli­ti­ča­ri ‘kons­tru­ira­ju kriv­ca kako bi odvra­ti­li paž­nju od sušti­ne pro­ble­ma, a to je fija­sko pro­jek­ta Brijuni rivi­je­ra’. Stav o pro­gla­še­nju oto­ka Sveta Katarina kul­tur­nim dobrom na kon­fe­ren­ci­ji su u ime Pulske gru­pe pojas­ni­li Helena Sterpin, Emil i Edna Jurcan, Marko Perčić te Ivana Debeljuh.[/lang_hr]

 
[lang_hr]Helena Sterpin pod­sje­ti­la je na važ­nost čita­vog kom­plek­sa Monumenti – Sveta Katarina, a o čemu Pulska gru­pa kon­ti­nu­ira­no govo­ri još od među­na­rod­ne arhi­tek­ton­ske radi­oni­ce odr­ža­ne 2006. godi­ne. Naime, otok Sveta Katarina bio je sre­di­šte hidro­avi­on­ske indus­tri­je aus­tro­ugar­ske monar­hi­je, a u nje­go­vom se sklo­pu nala­ze, ne samo iznim­no važ­ne zgra­de tali­jan­ske raci­ona­lis­tič­ke arhi­tek­tu­re pre­drat­nog raz­dob­lja, već i hale s ele­men­ti­ma prvih čelič­nih konstrukcija.[/lang_hr]

 

[lang_hr]- To su ele­men­ti koje valja i tre­ba zašti­ti­ti. Smatramo, uko­li­ko je stru­ka odlu­či­la da to tre­ba biti pod zašti­tom, to je uči­nje­no zato što se bra­ni inte­res svih gra­đa­na Hrvatske. Svima je nama u inte­re­su šti­ti­ti one ele­men­te koji su vri­jed­ni u našem oko­li­šu. Stoga Konzervatorskom odje­lu Pule daje­mo punu podr­šku – istak­nu­la je Sterpin. [/lang_hr]

 
[lang_hr]Nema ništa neo­bič­no u tome što su Monumenti i Katarina pro­gla­še­ni kul­tur­nim dobrom, nado­ve­zao se Marko Perčić.[/lang_hr]
[lang_hr]- Ako se Katarina i Monumenti ‘ski­nu’ sa popi­sa kul­tur­nih doba­ra, što je Grad i zatra­žio, mi se onda pita­mo, a pita­mo i sve osta­le: ‘Što ćemo mi to onda pred­stav­lja­ti u Veneciji’ – upi­tao je Perčić.[/lang_hr]

 
[lang_hr]- Prašina se sada podi­že samo radi stva­ra­nja ali­bi­ja za one koji su uzro­ko­va­li fija­sko ovo­ga podru­čja pod nazi­vom Brijuni rivi­je­ra. Svi oni koji se sada bore za ski­da­nje tzv. zašti­te tog podru­čja zapra­vo su jedi­ni i pra­vi van­da­li od kojih se mi osta­li mora­mo šti­ti­ti – ust­vr­dio je Perčić, usko­ro nano­vo zapi­tav­ši o tome hoće li Pulska gru­pa u Veneciji pred­stav­lja­ti kul­tu­ru ili ‘prin­cip sus­tav­nog i nemi­lo­srd­nog gaže­nja kulture’.[/lang_hr]

 

[lang_hr]- Na nama je da dale­ko­sež­ne pos­lje­di­ce poku­ša­mo zaus­ta­vi­ti na vri­je­me i kaže­mo ‘dos­ta’ – poru­či­la je Ivana Debeljuh govo­re­ći o zas­tra­šu­ju­ćem efek­tu kojeg ima pro­zi­va­nje struč­nja­ka u kul­tu­ri ‘mafi­jom’ i ‘kri­mi­nal­ci­ma’. Izrazila je i podr­šku Slavenu Tolju kojeg su vlas­nik i zašti­ta­ri klu­ba Revelin u Dubrovniku nedav­no izba­ci­li s kon­cer­ta TBF‑a te ga fizič­ki i psi­hič­ki napali.

- Dajemo punu podr­šku dubro­vač­koj ini­ci­ja­ti­vi ‘Srđ je naš’ – istak­nu­la je Debeljuh.[/lang_hr]

 
[lang_hr]- Ovakva medij­ska haj­ka nad kul­tu­rom koju su vla­da­ju­ći upri­li­či­li jasan je znak da nji­hov režim ula­zi u svo­ju pos­ljed­nju fazu – ust­vr­di­la je Edna Jurcan i doda­la da Pulska gru­pa neće dozvo­li­ti da se za neus­pjeh vla­da­ju­ćih pro­zi­va­ju struč­nja­ci koji, zbog naše bolje buduć­nos­ti, savjes­no rade svoj posao.[/lang_hr]

[lang_hr]Pulska gru­pa komen­ti­ra­la je i izja­vu u kojoj je pre­mi­jer Milanović pro­gla­še­nje Otoka Sveta Katarina kul­tur­nim dobrom nazvao lakr­di­jom. Odgovorio je Emil Jurcan: – Onda ćemo u Veneciji pre­zen­ti­ra­ti lakr­di­ju, kao pavi­ljon Hrvatske na među­na­rod­noj izlož­bi arhitekture.

- Možda su lakr­di­ja neči­ji man­da­ti – posum­njao je Perčić.[/lang_hr]

 

[lang_hr]Da je ovo samo još jedan korak u sus­tav­nom bla­će­nju i optu­ži­va­nju struč­nja­ka, rekao je Jurcan: – Sada su ‘na tape­ti’ povjes­ni­ča­ri umjet­nos­ti i arhi­tek­ti Konzervatorskog odje­la Pula. Međutim, to tra­je već deset godi­na. Svaka stru­ka koja je poku­ša­la nešto zaklju­či­ti znans­tve­nim meto­da­ma u podru­čju juž­ne Istre zavr­ši­la na ovaj način.[/lang_hr]

 

[lang_hr]Vladajući u poku­ša­ju da dis­kre­di­ti­ra­ju one struč­nja­ke čiji im zaključ­ci ne odgo­va­ra­ju, pri­bje­ga­va­ju ka niskim udar­ci­ma pro­zi­va­ju­ći struč­nja­ke raz­nim pogrd­nim ime­ni­ma – ‘poli­ti­kan­ti­ma’, ‘mafi­ja­ši­ma’, ‘here­ti­ci­ma’, ‘lju­di­ma koje tre­ba uklo­ni­ti’ ili ‘kri­mi­nal­ci­ma’ – pojas­ni­li su Edna i Emil Jurcan.[/lang_hr]

 

[lang_hr]- Struka se ne bavi poli­ti­kom – jedi­ni argu­ment kojeg stru­ka ima je zna­nje. Naše zna­nje je naj­lak­še napas­ti iz ‘baha­tih’ pozi­ci­ja gdje je nez­na­nje vrhu­nac moći, kao što je rekao George Orwell. Mi se i dalje zna­njem bori­mo pro­tiv tak­vih lju­di i nji­ho­vog viđe­nja poli­ti­ke – pojas­nio je Jurcan stav o vla­da­ju­ći­ma koji jav­no lin­ču­ju struč­nja­ke u kul­tu­ri. [/lang_hr]

 

[lang_hr]- Stječe se dojam da Konzervatorski odjel radi hiro­vi­to i da kada čuje­mo da se poja­vi neki inves­ti­tor ide­mo brzo nešto zašti­ti­ti. Zaštita je sus­tav­ni pro­ces na kojem radi­mo već više od deset godi­na – napo­me­nu­la je nakon kon­fe­ren­ci­je Nataša Nefat iz Konzervatorskog odje­la u Puli. Nefat je objas­ni­la i da je logič­no to što su, nakon zašti­te mno­go­broj­nih utvr­da poput Bourguignona, Verudele ili Punta Christa, kon­zer­va­to­ri odlu­či­li pokre­nu­ti i pos­tu­pak zašti­te zone Monumenti – Sveta Katarina  smje­šte­noj unu­tar mno­go šireg for­ti­fi­ka­cij­skog kom­plek­sa koji se pros­ti­re podru­čjem od Limskog kana­la, pa do Svetice.[/lang_hr]

 

[lang_hr]- Govorimo o dese­ti­na­ma i dese­ti­na­ma obje­ka­ta – utvr­da, top­nič­kih bit­ni­ca, bate­ri­ja, skla­di­šta, infras­truk­tu­re, trač­ni­ca i zaštit­nog zele­ni­la – rek­la je Nefat o ono­me što je dr. dr. Atilio Krizmanić nazvao ‘pomor­ska tvr­đa­va Pula’ i doda­la: – Mi ne šti­ti­mo zgra­du po zgra­du, već čitav sklop – pomor­sku tvr­đa­vu Pula i pomor­ski arse­nal Pula kao jedi­nu bit­nu rat­nu luku Austrougarske monarhije.

 

[/lang_hr]

[lang_hr]- Nemojmo zabo­ra­vi­ti da je ovo podru­čje i izu­zet­no arhe­olo­ški zanim­lji­vo. Na oto­ku Sveta Katarina nala­zi­la se rano­kr­š­ćan­ska crk­va Sv. Katarine koja je poz­na­ta u svim pre­gle­di­ma rano­kr­š­ćan­ske arhi­tek­tu­re od 19. sto­lje­ća nada­lje, a na širem podru­čju nala­zi­la se i crk­va Sv. Hermagore. Dakle, nije samo seg­ment voj­ne arhi­tek­tu­re zanim­ljiv, već cije­lo podru­čje Pulskog zalje­va koje je kroz povi­jest bilo vrlo živo i gus­to nas­ta­nje­no – rek­la nam je Nefat.[/lang_hr]

 
[lang_hr]Osim oči­gled­no boga­te kul­tur­no-povi­jes­ne dimen­zi­je Katarine, čla­no­vi­ma Pulske gru­pe bit­ne su i pros­tor­ne kva­li­te­te koje nam Katarina danas pru­ža. Tako se već pet godi­na Pulska gru­pa zala­že za to da ovo podru­čje, osim kul­tur­nog, pos­ta­ne i naše zajed­nič­ko dobro, odnos­no komu­nal. Ova je ide­ja dosad pred­stav­lje­na u mno­gim gra­do­vi­ma diljem svi­je­ta – od Ljubljane i Beča, pre­ko Barija, Berlina, Londona i Madrida, pa sve do Istanbula, New Yorka i Los Angelesa, a ove će godi­ne pred­stav­lja­ti Hrvatsku i na vene­ci­jan­skom bijenalu.[/lang_hr]

 

[lang_hr]S obzi­rom na činje­ni­ce koje oči­gled­no doka­zu­ju da su Katarina i Monumenti ite­ka­ko vri­jed­ni zašti­te koju im pru­ža nji­hov smje­štaj Registar kul­tur­nih doba­ra, nadaj­mo se da, una­toč pri­ti­sku vla­da­ju­ćih, Pulska gru­pa u Veneciji, umjes­to hrvat­skog kul­tur­nog dobra, neće mora­ti pred­sta­vi­ti agre­siv­nu i pod­lu optu­ži­vač­ko-poli­tič­ku lakr­di­ju te kul­tur­nu tra­ge­di­ju koja seže sve do naj­vi­ših hije­rar­hij­skih razi­na u hrvat­skoj vlas­ti. Isto tako, može­mo se nada­ti da je optuž­ba­ma i fizič­kim ili psi­hič­kim napa­di­ma na struč­nja­ke i akti­vis­te, baš kao i zasad, čini se, pro­pa­lim pla­no­vi­ma i fan­tom­skim pro­jek­ti­ma poput Brijuni rivi­je­re – zauvi­jek odzvonilo.[/lang_hr]