«Razvoj kulturnih projekata za dobrobit društva i gospodarstva»-radionica Jonathana Goodacrea
[lang_hr]Kulturni projekti mogu biti u funkciji društva, mogu unaprijediti zajednicu, ali i promijeniti pojedinca, rekao je na svom gostovanju u Hrvatskoj Jonathan Goodacre, menadžer, trener i konzultant s dvadesetgodišnjim radnim iskustvom u kulturnom sektoru na međunarodnoj razini. Ovaj istaknuti britanski stručnjak iz područja kulturnih politika nedavno je posjetio Pulu i tom je prigodom s polaznicima seminara podijelio svoja iskustva.
Mnogi misle da je umjetnost nešto što se stavi na zid ili da se svodi na glazbu u kojoj uživamo, no umjetnost je mnogo više od toga, ona mijenja društvo i ljudske živote, a može utjecati i na ekonomiju, poručuje Goodacre navodeći primjere iz cijeloga svijeta. Među zanimljivijima svakako je projekt nastao oko američkog grada Grand Rapidsa. Nakon što su ga mediji prozvali mjestom koje nema budućnosti, stanovnici tog tipičnog američkog grada nisu htjeli pristati na te ocjene već su se organizirali i snimili video broj u kojem cijeli grad na playback izvodi pjesmu American pie. Time je oboren svjetski rekord u pjevanju na playback, a nakon kratkog vremena spot je na youtubeu pogledalo više od 4 milijuna ljudi. Grand Rapids danas je poznat diljem svijeta, a sve zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca koji su pokrenuli građane i uključili ih u ovaj jednstveni projekt. Kako ističe Jonathan Goodacre to je pravi primjer kako kultura može utjecati na društvo posebice kad su motivi iskreni.
Tako u Velikoj Britaniji postoje projekti koji se nazivaju socijalna inkluzija, a u njih su uključeni ljudi koji ne mogu naći posao, pa i oni koji su postali socijalni problem. Tada se koriste kulturni i umjetnički projekti da bi se istaknuli njihovi problemi, a to često dovodi do rješenja. Vrlo dobar je primjer i u Marseilleu u Francuskoj gdje su u jedan od projekata uključeni oni koji su imali raznih životnih problema. Uređuju vrtove i kuće, što na koncu stvara hvalevrijedne umjetničke intervencije u prostoru. No, u životu nema idealnih situacija pa i spomenuti koncept ima određene manjkavosti, ističe Goodacre. Prvi je problem pronaći dokaze da ta vrsta kulturnih projekata doista stvara promjene, a tu je i opasnost od dikriminacije. Kako odrediti koga uključiti u društveno korisni kulturni projekt i je li to rezervirano isključivo za socijalno ugroženu populaciju, pitanja su koja zadaju teškoće. Kako ističe Goodacre nisu rijetki niti zastrašujuće situacije kada netko zaključi: „Ovi su nam ljudi problem pa ćemo ima dati malo kulture da promijene“.[/lang_hr]
«Razvoj kulturnih projekata za dobrobit društva i gospodarstva» bila je tema seminara Jonathana Goodacrea koji je gostovao u sklopu festivala Media Mediterranea. Čim se spominje razvoj društva, ali i gospodarstva neizbježno je pitanje povezanosti kulture i ekonomije, ali i profita u kulturi. Goodacre to smatra zanimljivim pitanjem jer mnogima je kultura izvor prihoda. Kako navodi britanski stručnjak za kulturne politike i menadžment primijetio je da u Hrvatskoj institucionalna kultura ima dosta subvencija od strane države. Situacija je različita diljem Europe, primjerice u Velikoj Britaniji postoji kombinacija javne potpore kulturi, što je otprilike četvrtina ili trećina novca koji daje Vlada ili lokalne vlasti, polovica dolazi od klijenata,odnosno ljudi koji kupuju te umjetničke proizvode, a tu su i privatni donatori. Pravo je pitanje na koji način to utječe na umjetnost, odnosno diktira li izvor novca u kojem će smjeru ići taj umjetnički projekt i hoće li ga to pokvariti.
Posljednjih godina u središtu pozornosti je održavanje ekonomske stabilnosti, a gdje se u to uklapa kultura? Treba li je zanemariti i posvetiti se preživljavanju? Britanski gost Jonathan Goodacre poručuje upravo suprotno. Iako mnogi razmišljaju kako namiriti osnovne životne potrebe sada je pravi trenutak za okretanje ka kulturi. Goodacre kaže da je ovo prilika da preispitamo sami sebe i da poboljšamo rad organizacija koje se bave kulturom. Sada više nego ikad moramo dokazati da to što radimo vrijedi i da je kultura važna, ne smijemo zaboraviti da su kultura i umjetnost suština našeg postojanja.
Kulturistra
