Mate Balota živi i danas

29.09.2012.

Prije 114 godi­na rođen je Mijo Mirković, veli­kan hrvat­ske i istar­ske knji­žev­nos­ti, poz­nat i kao Mate Balota. Tim je povo­dom, ispred Zavičajne knji­ža­re Petit, sinoć odr­ža­na „Večer čakav­ske poezi­je i uglazb­lje­nih sti­ho­va Mate Balote“.

 

 

Budimir Žižović, vodi­telj pro­gra­ma, na samom je počet­ku pozvao novi­na­ra i publi­cis­tu Mirka Uroševića da kao, jedan od naj­bo­ljih poz­na­va­te­lja nje­go­va lika i dje­la,  govo­ri o Baloti. Urošević se pri­sje­tio dav­ne 1968. godi­ne, kada je kao mla­di novi­nar Vjesnika, dola­zio na ove pros­to­re kako bi pri­sus­tvo­vao Susretima na dra­gom kame­nu, koji su se pres­ta­li odr­ža­va­ti 2000. godi­ne. Iz tih je susre­ta pro­iza­šao 21 zbornik.

 

Publici je spo­me­nuo i neko­li­ko zanim­lji­vos­ti iz Balotine biogra­fi­je, poput one da je Balota, kao novi­nar „Narodnog lis­ta“ došao u Pulu i da je živio u Krmpotićevoj knji­ža­ri za koju sma­tra, da bi tre­ba­la pos­ta­ti Domom Mate Balota. Tu se Mijo Mirković, 5. siječ­nja 1918., po prvi put pot­pi­sao pse­udo­ni­mom Mate Balota.

 

- Balota živi i danas i ima raz­lo­ga da se susre­će­mo. Interes za njim ras­te, iako ga u škol­skim udž­be­ni­ci­ma nema dovolj­no. U velja­či idu­će godi­ne bit će pede­set godi­na da nas je Balota napus­tio, te su već u pri­pre­mi aktiv­nos­ti koje će se odr­ža­ti u Raklju, u zagre­bač­kom Klubu stu­de­na­ta Istre „Mate Balota“ i u Puli, rekao je Urošević.

 

 

[lang_hr]  Zahvaljujući sjaj­nim inter­pre­ta­ci­ja­ma uče­ni­ka iz OŠ Vladimir Nazor moglo se čuti i Balotine sti­ho­ve, poput „Govore da nisam fin“, „Pastirica“, te „Dragi kamen“. Za ples, pje­smu i svir­ku pobri­nuo se, pak, KUD „Mate Balota“ iz Raklja, a na samom kra­ju veče­ri Bruno Krajcar je svo­jim obra­da­ma na još jedan način pri­sut­ni­ma pri­bli­žio Balotu. Krajcar je sa svo­je­ga albu­ma „Mate Balota“, za kojeg je nagra­đen i Porinom, otpje­vao pje­sme „Koza“, „Kalavojna“, „Dragi kamen“ i „Šparoge“.[/lang_hr]

 

 

 

- Prava poezi­ja vajk živi, zaklju­čio je Bruno Krajcar, a zahva­lju­ju­ći ovak­vim mani­fes­ta­ci­ja­ma, sigur­no je da će i Balotina dje­la poži­vje­ti, te da nikad neće biti zaboravljen.

 

 

Tekst i foto: L.Z