MULTIKULTI OSLIKAVANJE ROJCA 2012. – KROJCBERG, MURWILLMEER I FIJUK LABORATORIJ

21.09.2012.

U petak, 21. ruj­na, u Društvenom cen­tru Rojc u Puli pred­stav­lje­ni su rado­vi nas­ta­li na radi­oni­ci Krojcberg/Murwillmeer. Radionica u kojoj je sudje­lo­va­lo 25 umjet­ni­ka iz Graza, Zagreba i Beograda tra­ja­la je od 16. do 23. ruj­na, a dio je pro­jek­ta koji je pri­je dese­tak godi­na zapo­čeo s ure­đe­njem jav­nih pros­to­ra – uglav­nom zido­va hod­ni­ka – unu­tar Rojca.

fdfd

U ležer­noj atmo­sfe­ri pred­stav­lja­nje rado­va zapo­če­lo je oko 20:30 sati u podru­mu Rojca, a potom ‘odse­li­lo’ na peti kat gdje je, umjes­to ‘služ­be­nog’ pred­stav­lja­nja, upri­li­če­na pra­va zabava.

 Organizacijsku stra­nu radi­oni­ce pred­sta­vio nam je Slave Lukarov iz zagre­bač­ke udru­ge Otompotom koja Krojcberg odu­vi­jek orga­ni­zi­ra u surad­nji s udru­gom Distorzija iz Pule.

 Ulice ‘gra­da’ Karlo Rojca

Projekt Krojcberg zapo­čeo je kada je Otompotom dvo­jac zapa­zio da udru­ge uglav­nom ure­đu­ju svo­je unu­tar­nje pros­to­re, dok hod­ni­ci Rojca osta­ju i dalje ‘odje­ve­ni’ u svo­je sta­ro­mod­no voj­no ruho.

-  Zamislili smo da smo jav­na služ­ba koja ure­đu­je grad jer Rojc doživ­lja­va­mo kao grad. Zato smo pro­jekt nazva­li Krojcberg – kao K(arlo) Rojc – Berg, gdje je Berg sufiks koji se u nje­mač­kom čes­to koris­ti pri ime­no­va­nju gra­do­va – ispri­čao je Lukarov.

Na rado­ve koje je u okvi­ru Krojcberga dosad stvo­ri­lo pre­ko 150 raz­li­či­tih auto­ra, reak­ci­je su uglav­nom pozi­tiv­ne. Lukarov je ipak svjes­tan i pone­kih nega­tiv­nih reakcija.
– Mislim da je ono što smo mi našim rado­vi­ma na zido­vi­ma pre­kri­li bilo mno­go nepri­mje­re­ni­je za malu dje­cu. Neki ne razu­mi­ju rado­ve, ali to nije bit­no. Svi razu­mi­ju da Krocjberg dono­si  pro­mje­ne i da Rojc sada izgle­da bolje no rani­je – rekao je Lukarov.

Neki novi-sta­ri mostovi 

 Igor Friedrich Petković nagra­đi­va­ni je aus­trij­ski umjet­nik koji je pri­je dvi­je godi­ne, s još 20-ak umjet­ni­ka iz Graza, sudje­lo­vao u mani­fes­ta­ci­ji Dan Grada Pule. Na ovo­go­diš­nju Krojcberg radi­oni­cu Petković je doveo dese­te­ro aus­trij­skih umjet­ni­ka koji su svo­jim rado­vi­ma u Rojcu obi­lje­ži­li 40-tu obljet­ni­cu dva­ju pobra­tim­skih gra­do­va – Pule i Graza.

Koncept je ‘Mura hoće more’ ili ‘više’ (Murwillmeer), a nji­me poku­ša­vam pove­za­ti Austriju i Balkan rekao je Petković čiji su pro­jekt finan­cij­ski podr­ža­li regi­ja Štajerska i Ured gra­do­na­čel­ni­ka Graza.

 Fantastični Fijuci

Više o Fijuk labo­ra­to­ri­ju ispri­čao je autor Bruno Tolić.

– Fijuk labo­ra­to­rij dio je kolek­ti­va Novo doba, a bazi­ran je u Beogradu. Bavimo se stri­pom, vizu­al­nim umjet­nos­ti­ma, muzi­kom, teh­ni­ka­ma štam­pe i slič­no – ispri­čao je Tolić i dodao da je za vri­je­me ovo­go­diš­nje radi­oni­ce stri­pa i sito­ti­ska u okvi­ru Krojcebrga nas­tao fan­zin pre­ma tek­s­tu ‘Porno depre­si­ja’ Bojana Žižovića, kojeg je uglaz­bio Franci Blašković. Tolić je poku­šao pri­bli­ži­ti i kon­cep­ci­ju ‘under­go­rund’ umjetnosti.

- Alternativna umjet­nost uvi­jek teži tome da ne ide u este­ti­zi­ra­nje, nego u jas­nu, direk­t­nu poru­ku. Bavimo se oni­me što se u kul­tu­ri vidi kao pro­ble­ma­tič­no – objas­nio je Tolić.

 Imidž Rojca

 Na pita­nje o tome što mis­li o imi­džu stvo­re­nom putem Krojcberga Tolić je rekao da podr­ža­va ide­ju koja likov­nja­ci­ma i ama­te­ri­ma pru­ža pri­li­ku za deko­ri­ra­nje pros­to­ra koji je sada i služ­be­no pros­tor za neza­vis­nu kul­tu­ru. O imi­džu Rojca koji nas­ta­je kroz Krojcberg upi­ta­li smo i aus­trij­sku umjet­ni­cu Helgu Chibidziuru koja je na zido­ve i strop Rojca nas­li­ka­la akva­rij čiji su sta­na­ri ribi­ce otis­nu­te teh­ni­kom sitotiska.

fghfghfgh

– Mislim da je pro­jekt dobar jer dovo­di umjet­nost unu­tar, toli­ko pros­tra­nog, Rojca. Dobra je ide­ja pove­za­ti Austriju i Hrvatsku, a nadam se da će Hrvati ima­ti pri­li­ku sudje­lo­va­ti u slič­nom pro­jek­tu u Austriji – rek­la je Chibidziura.

 Već čet­vr­ti Krojcberg za Nikolinu Ivezić

 Poznata hrvat­ska sli­ka­ri­ca i kon­cep­tu­al­na umjet­ni­ca, Nikolina Ivezić, već je po čet­vr­ti put sudje­lo­va­la u Krojcbergu. Njen naj­no­vi­ji rad nala­zi se u podru­mu Rojca, a pri­ka­zu­je umjet­ni­cu u tre­nut­ku povra­ća­nja u toale­tu, odnos­no u momen­tu kojeg, kako kaže Ivezić, lju­di obič­no ne žele pri­ka­za­ti na slikama.

- Htjela sam nas­li­ka­ti još neko­li­ko sli­ka, a nadam se da se nit­ko neće uvri­je­di­ti što je ispa­la samo ova s povra­ća­njem – objas­ni­la je Ivezić.

 Uz Ivezić i osta­le spo­me­nu­te, u ovo­go­diš­njem Krojcbergu sudje­lo­va­li su i broj­ni dru­gi umjet­ni­ci koji su svo­jim rado­vi­ma uljep­ša­li pul­ski Rojc. Među nji­ma je i Austrijanac Robert Vindenick koji je u zid Rojca ugra­dio orgo­nit­sko jaje, dok je Zagrepčanin Nenad Laktašić u podru­mu smjes­tio svo­ju ins­ta­la­ci­ju – tunel koji pove­zu­je uli­ce gra­da Rojca.

 Krojcberg – dru­ga­či­ji pris­tup životu

Projekt Krojcberg pozi­va na dru­ga­či­je kon­cep­te pro­miš­lja­nja svi­je­ta i dje­lo­va­nja. Kao takav hva­le je vri­je­dan, a, osim boga­te tra­di­ci­je, ima i dobar poten­ci­jal da, na neki način, pre­ras­te sam sebe i pos­ta­ne nešto veće, jače i bolje. Nova surad­nja s aus­trij­skom stra­nom ovom pro­jek­tu neo­po­re­ci­vo dono­si zamah i dodat­nu teži­nu, pa Krojcberg u tom smis­lu ima raz­lo­ga nada­ti se naj­bo­ljem u svo­joj budućnosti!

Potreba dodat­ne koor­di­na­ci­je, surad­nje i promocije

Za ovaj doga­đaj naj­ve­ća je šte­ta nje­go­va rela­tiv­na ‘nevid­lji­vost’. Naime, o nje­mu su čak i na Internetu jedva pos­to­ja­le infor­ma­ci­je. Možemo se nada­ti da će ova pote­ško­ća ubu­du­će biti prev­la­da­na, kako boljom među­sob­nom koor­di­na­ci­jom udru­ga u okvi­ru Saveza udru­ga Rojca, tako i pro­mo­cij­skim napo­ri­ma samog orga­ni­za­to­ra. Krojcberg, u čiju je reali­za­ci­ju dosad ulo­že­no mno­go tru­da i lju­ba­vi, jedi­no to i zaslužuje.

Tekst i foto: D.M.