Hrvatska fotografija okom Petera Knappa
[lang_hr]U muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u Puli, u petak, 8. studenog, u 18 sati, bit će otvorena izložba “Hrvatska fotografija okom Petera Knappa” koja će se moći razgledati do 10. siječnja 2014. godine. Izložba Hrvatska fotografija okom Petera Knappa premjerno je prikazana u Cité nationale des arts u Parizu krajem 2012. godine. Nakon održavanja u Francuskoj, izložba je predstavljena hrvatskoj publici u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu i Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Petar Knapp pregled je komponirao u tri zasebne cjeline. Iz duge i bogate povijesti hrvatske fotografije odabrao je segmente za koje je smatrao da su najbliži i prepoznatljivi suvremenom senzibilitetu. Načelom „manje je više“ izabrao je nekoliko autora koji reprezentiraju hrvatsku fotografiju od njene pune zrelosti tridesetih godina dvadesetog stoljeća do danas.[/lang_hr]
[lang_hr]
Svoj pregled Knapp opravdano započinje vremenom u kojem se fotografija u Hrvatskoj višestruko etablira, kao sredstvo umjetničkog izraza i dokumentarne primjenjivosti u suvremenom tisku, te se počinje žanrovski raslojavati. Tošo Dabac i Đuro Janeković koriste fotografiju kao izraz svog lijevog angažmana u panorami tadašnje hrvatske umjetnosti. To su fotografije intenzivnih tematskih sadržaja i kultivirane vizualnosti koje izlažu na samostalnim i skupnim izložbama i koje objavljuju u suvremenom ilustriranom tisku. [/lang_hr]
[lang_hr]
Tu tendenciju nastavlja Milan Pavić čije djelo predstavlja poveznicu između predratnog i poratnog razdoblja umjetnosti i društva . Mjerom i ukusom uspijeva izbjeći eksplicitnost socijalističkog realizma i dovodi hrvatsku fotografiju do granica apstrakcije motiva. Slavka Pavić obogaćuje tu formalnu komponentu prepoznavanjem naglašenih grafizama u urbanom pejzažu. Dok su Milan i Slavka Pavić skloniji estetiziranju stvarnosti u atmosferi suvremenog slikarstva, Mladen Tudor donosi njenu dramatičnost zapažanjem i dokumentiranjem socijalnih mijena, u ozračju neorealističkog filma. Kroz djela Mladena Tudora, i njegovu empatiju prema motivu, slijedi se evolucija suvremenog društva.
Djela ovih autora lako se stilski ulančavaju u opću europsku i svjetsku povijest fotografije.
Suvremenost hrvatske fotografije Knapp prikazuje kroz djela četvorice autora. Klasik Boris Cvjetanović prikazuje život i postojanje u svoj punoći, od obiteljske intime do posebnosti bolnica i tvornica. Njegova izložba uvrštena je u službeni program Mois de la Photo. Ivan Faktor problematizira portret od fiziognomske posebnosti do utapanja u mnoštvu. Marko Ercegović fotografijom istražuje poznato. Nizovima efemernih detalja formira cikluse pokazujući ljepotu i tajnovitost svakodnevice.
Najmlađa od autora je Jelena Blagović. Predstavlja se s dva ciklusa. Obiteljsko srebro i Prije mene. Otvarajući ladice starih komoda u vlastitom domu, rekonstruira kako obiteljsku tako i osobnu povijest.
Hrvatska fotografija ima dugu i značajnu povijest, od samog Dagguerrovog izuma. O Dagguerrovom otkriću sinkrono su obavijestili hrvatski tiskani mediji 1839. Dagerotipiju prakticira već 1840. Demetrius Novaković u Zagrebu, a u Dubrovniku je podučava Josip Drobac od 1844.
Ova bogata povijest i tradicija fotografije u Hrvatskoj bit će predstavljena kroz izbor od 16 filmova iz serijala Fotografija u Hrvatskoj Hrvatske radio televizije. Od kalotipijskog albuma Jurja Draškovića /1848 – 1856/ do danas.
[/lang_hr]
