Gdje je demokracija?

02.07.2014.

[lang_hr]Direktna demo­kra­ci­ja osta­je nedo­sa­nja­ni san Puljana, zaklju­če­no je na jav­noj deba­ti „Strah od gra­đa­na“ koja je odr­ža­na 30. lip­nja u Dnevnom borav­ku DC Rojc. Zelena Istra orga­ni­za­tor je ras­pra­ve čija je glav­na tema bila razjas­ni­ti raz­lo­ge i reper­ku­si­je izbje­ga­va­nja meha­ni­za­ma nepo­sred­nog sudje­lo­va­nja gra­đa­na u odlu­či­va­nju na lokal­noj razi­ni. O tome zašto se pul­ska vlast oglu­šu­je na vapanj svo­jih gra­đa­na u pita­nji­ma od jav­nog inte­re­sa, na sku­pu su govo­ri­li pred­stav­ni­ci poli­tič­kih stra­na­ka, grad­ske upra­ve i civil­nog društva.[/lang_hr]

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

[lang_hr]Debata je otvo­re­na tezom orga­ni­za­to­ra, ali i uvod­ni­ča­ra, filo­zo­fa i akti­vis­ta Hrvoja Jurića, da vlast stra­hu­je od gra­đa­na. „Mogli bismo to nazva­ti demo­fo­bi­jom, nega­ti­vom demo­kra­ci­je kao vlas­ti naro­da ili gra­đa­na“ zaklju­čio je Jurić. Naime, demo­fo­bi­ja se na razi­ni jedi­ni­ca lokal­ne samo­upra­ve oči­tu­je u neko­ri­šte­nju moguć­nos­ti uklju­či­va­nja gra­đa­na u druš­tve­ni i poli­tič­ki život zajed­ni­ce, reče­no je na deba­ti. Referendumi, mjes­ni zbo­ro­vi gra­đa­na pre­dvi­đe­ni su zako­nom i Ustavom, ali ipak oni se u prak­si vrlo rijet­ko koris­te. Jedan od raz­lo­ga, pre­ma Juriću, stro­ži su uvje­ti ras­pi­si­va­nja lokal­nog nego li držav­nog refe­ren­du­ma. Za pokre­ta­nje lokal­nog refe­ren­du­ma potreb­no je 20% regis­tri­ra­nih bira­ča dok za držav­ni 10%.[/lang_hr]

[lang_hr]Također, pred­stav­ni­ci­ma vlas­ti pre­pre­ka su i tro­ško­vi pro­ved­be refe­ren­du­ma. „Koliko ćemo dale­ko ići uko­li­ko će se ras­pi­si­va­ti refe­ren­dum za sva­ku odlu­ku koju gra­đa­ni sma­tra­ju bit­nom, refe­ren­du­mi su i tro­šak za pro­ra­ču­ne“ kazao je pred­sjed­nik Gradskog vije­ća Robert Cvek. U nas­tav­ku nije defi­ni­rao tko bi odre­đi­vao ni koji bi bili kri­te­ri­ji oci­je­nji­va­nja važ­nos­ti poje­di­nih gra­đan­skih ini­ci­ja­ti­va. Dodao je da podr­ža­va direk­t­nu demo­kra­ci­ju te ju vidi kao nado­pu­nu, usa­vr­ša­va­nje pred­stav­nič­ke demo­kra­ci­je.[/lang_hr]

[lang_hr]Pročelnik Ureda Grada Pule Aleksandar Matić tako­đer podr­ža­va ras­pi­si­va­nje refe­ren­du­ma uko­li­ko se ispu­ne pro­pi­sa­ni uvje­ti. Pažnju je u svom izla­ga­nju ipak usmje­rio na mno­go­broj­ne ins­tru­men­te, ala­te, koje pre­ma nje­go­vim rije­či­ma, grad­ska upra­va koris­ti u svo­joj komu­ni­ka­ci­ji s gra­đa­ni­ma. Pritom je nagla­sio da je Grad Pula izra­zi­to tran­s­pa­ren­tan grad, što je iza­zva­lo pod­smjeh pri­sut­nih u publi­ci. S njim se slo­žio i struč­ni surad­nik za infor­mi­ra­nje i pro­to­kol Grada, Leonard Poropat. Poropat je naveo da su ovak­ve tri­bi­ne pra­vi put za par­ti­ci­pa­tiv­no druš­tvo gdje gra­đa­ni sudje­lu­ju u dono­še­nju bit­nih odlu­ka, ali i da tak­vi meha­niz­mi u Upravi već pos­to­je. Ponajprije je riječ o e‑pošti, e‑konzultacijama i tri­bi­na­ma od kojih je pos­ljed­nja „Vi pita­te, Boris odgo­va­ra“, dodao je.[/lang_hr]

[lang_hr]Nešto dru­ga­či­ji pogled na situ­aci­ju u gra­du ima član ini­ci­ja­ti­ve za Muzil „Volim Pulu“, Željko Marković. „Skriveni cilje­vi unu­tar­stra­nač­ke, međus­tra­nač­ke komu­ni­ka­ci­je i komu­ni­ka­ci­je stra­na­ka s gra­đa­ni­ma, i u zad­nje vri­je­me sve vid­lji­vi­ji kva­zi demo­krat­ski eks­pe­ri­men­ti, jesu doki­da­nje i umr­tv­lja­va­nje sva­kog par­ti­ci­pa­tiv­nog mode­la suod­lu­či­va­nja u pita­nji­ma od inte­re­sa za zajed­ni­cu“ ust­vr­dio je. Prema Markoviću, svje­do­ci smo kor­po­ra­tiv­nog mode­la funk­ci­oni­ra­nja vlas­ti gdje je poli­tič­ka moć foku­si­ra­na u stra­na­ka­ma, a ne u gra­đan­skom poten­ci­ja­lu.[/lang_hr]

[lang_hr]Marković i pred­sjed­nik pul­skog ogran­ka SDP‑a Danijel Ferić istak­nu­li su kao jedan od pro­ble­ma pove­za­nost medi­ja i vlas­ti. Naveli su da su medi­ji pod direk­t­nom ili indi­rek­t­nom kon­tro­lom odre­đe­nih poli­tič­kih stra­na­ka. Ferić doda­je da se izdva­ja pre­vi­še nova­ca za medi­je, ali i na PR agen­ci­je. “Utrošeni mili­ju­ni bolje bi se isko­ris­ti­li kad bi se tak­va vrsta demo­kra­ci­je pro­mo­vi­ra­la kroz one moguć­nos­ti koje gra­du sto­je na ras­po­lo­ga­nju: osnov­ne, sred­nje ško­le i fakul­te­ti” poen­ti­rao je Ferić. [/lang_hr]

[lang_hr]Razina direk­t­ne demo­kra­ci­je u Puli nije zado­vo­lja­va­ju­ća ni pre­ma pul­skoj povje­re­ni­ci OraH‑a, Dragici Pršo. Ona kaže da grad­ska vlast mani­pu­li­ra gra­đa­ni­ma. Kao pri­mjer nave­la je upra­vo e‑konzultacije koje se, navo­di, koris­te u dru­ge svr­he, pose­bi­ce u pre­diz­bor­no vri­je­me. [/lang_hr]

[lang_hr]E‑Konzultacije su iza­zva­le revolt i kod okup­lje­nih u publi­ci koji su želje­li da se im se razjas­ni prin­cip rada te moguć­nost mije­nja­nja IP adre­sa i laži­ra­nja poda­ta­ka. Otvoreno je pita­nje sta­ri­jih i infor­ma­tič­ki nepi­sme­nih gra­đa­na, kao i onih bez pris­tu­pa inter­ne­tu. Zaključak je gra­đa­na na deba­ti kako je to još jedan poku­šaj “maza­nja oči­ju” prok­la­mi­ra­nom demo­kra­ci­jom koja je pos­ljed­njih 25 godi­na uteg razvo­ja zdra­ve zajed­ni­ce, a pred­stav­lja i živu pri­jet­nju jav­nom inte­re­su. Primjeri tak­vih pri­jet­nji su, miš­lje­nja su nekih na deba­ti, slu­čaj Muzil, pro­čis­tač fekal­nih voda na Valkanama, apart­ma­ni­za­ci­ja Lučice Delfin…[/lang_hr]

Tekst i Foto: Sanja Čerlenica