Gdje je demokracija?
[lang_hr]Direktna demokracija ostaje nedosanjani san Puljana, zaključeno je na javnoj debati „Strah od građana“ koja je održana 30. lipnja u Dnevnom boravku DC Rojc. Zelena Istra organizator je rasprave čija je glavna tema bila razjasniti razloge i reperkusije izbjegavanja mehanizama neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju na lokalnoj razini. O tome zašto se pulska vlast oglušuje na vapanj svojih građana u pitanjima od javnog interesa, na skupu su govorili predstavnici političkih stranaka, gradske uprave i civilnog društva.[/lang_hr]
[lang_hr]Debata je otvorena tezom organizatora, ali i uvodničara, filozofa i aktivista Hrvoja Jurića, da vlast strahuje od građana. „Mogli bismo to nazvati demofobijom, negativom demokracije kao vlasti naroda ili građana“ zaključio je Jurić. Naime, demofobija se na razini jedinica lokalne samouprave očituje u nekorištenju mogućnosti uključivanja građana u društveni i politički život zajednice, rečeno je na debati. Referendumi, mjesni zborovi građana predviđeni su zakonom i Ustavom, ali ipak oni se u praksi vrlo rijetko koriste. Jedan od razloga, prema Juriću, stroži su uvjeti raspisivanja lokalnog nego li državnog referenduma. Za pokretanje lokalnog referenduma potrebno je 20% registriranih birača dok za državni 10%.[/lang_hr]
[lang_hr]Također, predstavnicima vlasti prepreka su i troškovi provedbe referenduma. „Koliko ćemo daleko ići ukoliko će se raspisivati referendum za svaku odluku koju građani smatraju bitnom, referendumi su i trošak za proračune“ kazao je predsjednik Gradskog vijeća Robert Cvek. U nastavku nije definirao tko bi određivao ni koji bi bili kriteriji ocijenjivanja važnosti pojedinih građanskih inicijativa. Dodao je da podržava direktnu demokraciju te ju vidi kao nadopunu, usavršavanje predstavničke demokracije.[/lang_hr]
[lang_hr]Pročelnik Ureda Grada Pule Aleksandar Matić također podržava raspisivanje referenduma ukoliko se ispune propisani uvjeti. Pažnju je u svom izlaganju ipak usmjerio na mnogobrojne instrumente, alate, koje prema njegovim riječima, gradska uprava koristi u svojoj komunikaciji s građanima. Pritom je naglasio da je Grad Pula izrazito transparentan grad, što je izazvalo podsmjeh prisutnih u publici. S njim se složio i stručni suradnik za informiranje i protokol Grada, Leonard Poropat. Poropat je naveo da su ovakve tribine pravi put za participativno društvo gdje građani sudjeluju u donošenju bitnih odluka, ali i da takvi mehanizmi u Upravi već postoje. Ponajprije je riječ o e‑pošti, e‑konzultacijama i tribinama od kojih je posljednja „Vi pitate, Boris odgovara“, dodao je.[/lang_hr]
[lang_hr]Nešto drugačiji pogled na situaciju u gradu ima član inicijative za Muzil „Volim Pulu“, Željko Marković. „Skriveni ciljevi unutarstranačke, međustranačke komunikacije i komunikacije stranaka s građanima, i u zadnje vrijeme sve vidljiviji kvazi demokratski eksperimenti, jesu dokidanje i umrtvljavanje svakog participativnog modela suodlučivanja u pitanjima od interesa za zajednicu“ ustvrdio je. Prema Markoviću, svjedoci smo korporativnog modela funkcioniranja vlasti gdje je politička moć fokusirana u stranakama, a ne u građanskom potencijalu.[/lang_hr]
[lang_hr]Marković i predsjednik pulskog ogranka SDP‑a Danijel Ferić istaknuli su kao jedan od problema povezanost medija i vlasti. Naveli su da su mediji pod direktnom ili indirektnom kontrolom određenih političkih stranaka. Ferić dodaje da se izdvaja previše novaca za medije, ali i na PR agencije. “Utrošeni milijuni bolje bi se iskoristili kad bi se takva vrsta demokracije promovirala kroz one mogućnosti koje gradu stoje na raspologanju: osnovne, srednje škole i fakulteti” poentirao je Ferić. [/lang_hr]
[lang_hr]Razina direktne demokracije u Puli nije zadovoljavajuća ni prema pulskoj povjerenici OraH‑a, Dragici Pršo. Ona kaže da gradska vlast manipulira građanima. Kao primjer navela je upravo e‑konzultacije koje se, navodi, koriste u druge svrhe, posebice u predizborno vrijeme. [/lang_hr]
[lang_hr]E‑Konzultacije su izazvale revolt i kod okupljenih u publici koji su željeli da se im se razjasni princip rada te mogućnost mijenjanja IP adresa i lažiranja podataka. Otvoreno je pitanje starijih i informatički nepismenih građana, kao i onih bez pristupa internetu. Zaključak je građana na debati kako je to još jedan pokušaj “mazanja očiju” proklamiranom demokracijom koja je posljednjih 25 godina uteg razvoja zdrave zajednice, a predstavlja i živu prijetnju javnom interesu. Primjeri takvih prijetnji su, mišljenja su nekih na debati, slučaj Muzil, pročistač fekalnih voda na Valkanama, apartmanizacija Lučice Delfin…[/lang_hr]
Tekst i Foto: Sanja Čerlenica






