GOSTOVANJE KRATKIH SLIKA U PULSKOJ FILMSKOJ TVORNICI

03.05.2016.

Klubodrom Pulske film­ske tvor­ni­ce ovo­ga će čet­vrt­ka, 5. svib­nja, ugos­ti­ti Kratke sli­ke, film­ski pro­gram zagre­bač­kog MM cen­tra, koje­ga će s počet­kom u 20 sati pred­sta­vi­ti goš­ća, pro­du­cen­ti­ca i jed­na od pro­gram­skih selek­to­ri­ca Štefica Bartolin. U sklo­pu pred­stav­lja­nja bit će pri­ka­zan film Eaglea Pennella „The Whole Shootin’ Match“ iz 1978. godi­ne, koje­ga se sma­tra izgub­lje­nim kla­si­kom ame­rič­ke neza­vis­ne kinematografije.

kratke slike(1)

Kratke sli­ke posve­ću­ju pozor­nost ino­va­tiv­nim film­skim stru­ja­nji­ma te pra­te toko­ve suvre­me­ne pro­duk­ci­je, no paž­nju pri­da­ju i kla­sič­nim ostva­re­nji­ma koja su osta­vi­la neiz­bri­siv trag na raz­li­či­te svjet­ske kine­ma­to­gra­fi­je. Program je spe­ci­ja­li­zi­ran za krat­ki doma­ći i stra­ni film, kao i umjet­nič­ki, eks­pe­ri­men­tal­ni te ani­mi­ra­ni film, a jed­na­ku važ­nost pri­da­je pro­jek­ci­ja­ma, film­skoj teori­ji te raz­go­vo­ri­ma s auto­ri­ma i film­skim struč­nja­ci­ma. On se odvi­ja čet­vrt­kom u MM cen­tru, kinu osno­va­nom sre­di­nom ’70-ih u zagre­bač­kom Studentskom cen­tru, a sas­tav­ljen je od četi­ri cje­li­ne – Izvan foku­sa, Runda krat­kog, Proširena sli­ka i Iz Kratke baze 25 FPS‑a – sva­ka od kojih je posve­će­na jed­nom vidu film­skog izra­ža­va­nja. Pristup selek­ci­ji fil­mo­va je autor­skog karak­te­ra, pa sva­ka cje­li­na ima svog pro­gram­skog selektora.

Pridruživanjem Kino mre­ži, hrvat­skoj mre­ži neo­vis­nih kino pri­ka­zi­va­ča, MM cen­tar otva­ra vra­ta novim surad­nič­kim moguć­nos­ti­ma i otva­ra dodat­ni pros­tor za pre­zen­ta­ci­ju neza­vis­ne kine­ma­to­gra­fi­je ina­če rezer­vi­ra­ne za fes­ti­val­ska doga­đa­nja i gale­rij­ska izla­ga­nja. Zahvaljujući pro­jek­tu Kratke sli­ke, u manje od pola godi­ne MM cen­tar vra­tio je film u SC, a MM cen­tar na kar­tu kino-pri­ka­zi­vač­kog svijeta.

Eagle Pennell1Američki autor Eagle Pennell (1952−2002), pra­vi­ma ime­nom Glenn Irwin Pinnell, goto­vo je nepoz­nat široj jav­nos­ti una­toč tome što je upra­vo on autor fil­mo­va koji su uda­ri­li kamen teme­ljac današ­njoj ame­rič­koj neza­vis­noj kine­ma­to­gra­fi­ji. Bez for­mal­nog film­skog obra­zo­va­nja, godi­ne 1977. Pennell sni­ma krat­ko­me­traž­ni „Hell of a Note“, svo­je­vr­s­nu pre­te­ču svom naj­važ­ni­jem i naj­za­pa­že­ni­jem ostva­re­nju, „The Whole Shootin’ Match“.

Ova crno-bije­la tra­gi­ko­mič­na bala­da o dvo­ji­ci sanja­ra (Lou Perryman i Sony Carl Davis) s mar­gi­ne druš­tva koji se na brzi­nu poku­ša­va­ju obo­ga­ti­ti, pra­vi je pri­mje­rak ame­rič­ke regi­onal­ne kine­ma­to­gra­fi­je koja je cva­la kra­jem 70-ih i počet­kom 80-ih izvan veli­kih film­skih stu­di­ja, a koju obi­lje­ža­va opo­zi­ci­ja zabav­ljač­koj indus­tri­ji te dubo­ka uro­nje­nost u lokal­ni kon­tekst. Ocrtavajući karak­te­re liko­va i nji­ho­vu bor­bu na putu ka bogat­stvu (uzga­ja­li su vje­ve­ri­ce i žabe, te išli u potra­gu za bla­gom), Pennell pre­no­si duh Teksasa s kra­ja 70-ih. Glavni juna­ci svih nje­go­vih fil­mo­va lju­di su koji poku­ša­va­ju pro­mi­je­ni­ti svi­jet oko sebe, no to im ne uspi­je­va. Sentimentalnost, jed­nos­tav­nost i šarm dopri­no­se stva­ra­nju sjaj­nih tra­gi­ko­mič­nih fil­mo­va koji su mahom snim­lje­ni bez budže­ta i sa 16 mm kamerom.

Eagle Pennell2Nakon krat­ko­roč­ne dis­tri­bu­ci­je kra­jem 70-ih, film je bio izgub­ljen više od 20 godi­na. Sve do pro­na­la­ska jed­ne kopi­je u Njemačkoj i nje­zi­ne res­ta­ura­ci­je 2006. godi­ne za Pennella se zna­lo samo u uskim ame­rič­kim film­skim kru­go­vi­ma, pa on tek nak­nad­no poči­nje dobi­va­ti zas­lu­že­no priznanje.

„The Whole Shootin’ Match“ se sma­tra pre­te­čom ame­rič­ke neza­vis­ne kine­ma­to­gra­fi­je ne samo zato što se u nje­mu naj­bo­lje ocr­ta­va­ju obi­ljež­ja regi­onal­ne kine­ma­to­gra­fi­je iz kojeg se ame­rič­ki „indie“ film razvio, već i zato što je Robert Redford nakon gle­da­nja ovog fil­ma odlu­čio osno­va­ti Sundance Institut i Sundance fes­ti­val, čija je ulo­ga od pre­sud­ne važ­nos­ti u slo­je­vi­tom razvo­ju ame­rič­kog neza­vis­nog filma.

Izvor