Otvorenje izložbe Marca Chagalla u Zavičajnom muzeju Rovinja
Iizložba litografija i bakroreza slavnog Marca Chagalla naziva „S onu stranu boje“ otvorena je u Zavičajnom muzeju Grada Rovinja, u subotu 30. travnja , a može se razgledati do 2. listopada. Retrospektiva Chagallova grafičkog opusa sastoji se od 90 dijela nastalih od 1923. do 1985. godine, uključujući i posljednju litografiju koju je Chagall ikada napravio nazvanu „Prema drugoj svjetlosti“. Dimenzije variraju od čestitki A5 formata do 60 sa 80 cm velikih djela podijeljenih u osam tema ili cjelina (Biblija, Mrtve duše, Odiseja, Poemi, Pariz, Verve Bible, Exodus, Prozori Jeruzalema) od kojih su neka crno-bijela, a velika većina u boji – jer boja je za Chagalla bila sve. Organizaciju izložbe potpisuju Nataša Bošnjaković i Nataša Mrkonjić iz udruge Rebel collective i Marija Smolica – ravnateljica Zavičajnog muzeja grada Rovinja.
„Chagallove prve litografske ploče izvedene su jednostavno u kredi na litografskome papiru dok pravi prvi počeci u litografiji datiraju iz 1949.“ piše Charles Sorlier te dodaje „Za Chagalla litografija nije samo sredstvo za reprodukciju njegova rada, već bitna komponenta jednog oblika stvaralaštva koja ne može pronaći izraz u bilo kojem drugom mediju. U Chagallovom velikom rasponu radova njegove litografije ne mogu biti odvojene od njegova slikarstva. Vječno ponavljajući, a ostajući svoj, Chagall donosi poruku radosti i nade. Povijest litografije je sada povijest Chagalla i ostalih… Ponirati u duboko, zabranjeno, neizrečeno i neopipljivo, mnogima mukotrpno, jer odveć bolno, i to činiti poetično, sa zahvalnošću, okom djeteta a srcem ljubavnika, istinom prodorno i ustrajno ali uvijek u bojama – to je Chagall.“
“Boja je sve. Kad je boja dobra, forma je dobra. Boja je sve.
Boja je vibracija poput glazbe; a sve jest vibracija.”
Spomenute serije ilustracija dio su važne umjetnikove publikacije nastale iz suradnje s francuskim izdavačem imena Teriade, uz Vollarda najbitnijeg naručitelja Chagallovih radova. Prvo izdanje doživjele su u francuskom časopisu Verve, a njihova iznimnost ogleda se u dotad neviđenom zahvaćanju svjetla kroz dinamiku kolorita; nitko prije Chagalla nije postigao tako savršenu sljubljenost besprijekornosti inspiracije i apsolutnog majstorstva umješnosti u čije je najdublje tajne tako suptilno penetrirao.
Spoj umjetnikovog osebujnog životnog puta i strastvenog stvaralaštva; između ljubavi i revolucija, slobodarskog Pariza i oktobarske Rusije, oblikuje lik usamljenog vizionara, građanina svijeta, istovremene naivne neokaljanosti i hrabre začuđenosti – u personifikaciju univerzalnog stranca vječna šarma. Duboko religiozan i istinski domoljuban, njegov je rad vjerojatno najglasniji apel modernog doba za tolerancijom i poštivanjem drugoga.
Marc Chagall rodio se 7. srpnja, 1887. u bjeloruskom Vitebsku u židovskoj obitelji latvijskog porijekla. Od 1907. do 1910. studira na Carskoj školi za lijepe umjetnosti u Sankt Peterburgu dok u listopadu 1909. u kući jedne prijateljice u Vitebsku upoznaje Bellu Rosenfeld, svoju dugogodišnju suprugu i vječnu muzu. Ubrzo nakon studija počinje stjecati ugled, a darežljivi pokrovitelj Max Vinaver osigurava mu sredstva za odlazak u Pariz, tada neprijeporno umjetničko središte zapadnog svijeta.
U Francuskoj se sa obitelji trajno nastanjuje nakon devet godina ponovnog boravka u rodnom Vitebsku, gdje postiže novu slavu kao ilustrator u gvašu i bakropisu, a istodobno nastavlja svoju slikarsku karijeru. Tijekom 30-ih godina putuje u Palestinu, Nizozemsku, Španjolsku, Poljsku i Italiju. Nakon što, kao židov u okupiranoj Francuskoj završava u pritvoru, američkom intervencijom biva oslobođen i prebačen u SAD, vraća se u Francusku, te se počinje baviti i skulpturom. Među najznačajnijim narudžbama izdvajaju se prozori sinagoge Sveučilišne bolnice Hadassah u Jeruzalemu iz 1962.; strop pariške Opere 1964., prozori zgrade Ujedinjenih nacija 1964.; murali Metropolitan Opere 1967. i prozori pariške katedrale Metz 1968. Chagall umire 28.ožujka, 1985. u Francuskoj.
Tekst Marko ŠORGO
Fotografije Lidija KUHAR
