predstavljanje knjige “Ženski likovi u prozi Fulvija Tomizze” u Bujama

20.05.2016.

U uto­rak, 24. svib­nja s počet­kom u 18:30 sati, u Gradskoj knjiž­ni­ci Buje odr­žat će se pred­stav­lja­nje knji­ge “Ženski liko­vi u pro­zi Fulvija Tomizze”. Knjigu će pred­sta­vi­ti ured­ni­ce Irene Visintini i Isabella Flego, te pre­vo­di­te­lji­ca Lorena Monica Kmet. Nakladnik je Zajednica Talijana “Fulvio Tomizza” Umag.

Knjiga Fulvio Tomizza-pozivnica kratka“Djelo je to žena o žena­ma – zajed­nič­ki rad sku­pi­ne znans­tve­ni­ca, knji­žev­ni­ca, ese­jis­t­ki­nja i kul­tur­nih rad­ni­ca koje pri­pa­da­ju raz­li­či­tim gene­ra­ci­ja­ma, a koju čine auto­ri­ce Irene Visintini (glav­na i odgo­vor­na u pro­jek­tu – Trst), Isabella Flego (glav­na koor­di­na­to­ri­ca pro­jek­ta – Koper), te koauto­ri­ce Amalia Petronio (čla­ni­ca ured­niš­tva – Piran), Cristina Sodomaco (čla­ni­ca ured­niš­tva – Umag), Claudia Voncina ( čla­ni­ca ured­niš­tva – Gorizia). Ovaj znans­tve­no-istra­ži­vač­ki pro­jekt objav­ljen na tali­jan­skom jezi­ku 2013. godi­ne pod nazi­vom “Personaggi fem­mi­ni­li nel­la nar­ra­ti­va di Fulvio Tomizza”, pre­ve­la je na hrvat­ski jezik Lorena Monica Kmet koja je uz auto­ri­ce Irene Visintini i Isabellu Flego sudje­lo­va­la u pred­stav­lja­nju ovog rada. Hrvatski pri­je­vod knji­ge objav­ljen je u izda­nju Talijanske uni­je-Zajednice Talijana “Fulvio Tomizza” Umag.

Knjiga sadr­ži 17 ese­ja i jed­no je od naj­važ­ni­jih dje­la pro­uča­va­nja opu­sa Fulvia Tommizze (Juricani kraj Materade 1935 – Trst 1999), naj­z­na­čaj­ni­jeg istar­skog “pis­ca gra­ni­ce”, te dono­si boga­tu ana­li­zu nje­go­vih iza­bra­nih žen­skih liko­va s poseb­nim karak­te­ris­tič­nim zna­če­nji­ma u povi­jes­nim, emo­tiv­nim, kul­tur­nim i ide­olo­škim kon­tek­s­ti­ma kao i kri­tič­ki osvrt na odre­đe­ne roma­ne od kojih neki još nisu pre­ve­de­ni na hrvat­ski jezik. Kroz pet poglav­lja pro­go­va­ra se o tri gru­pe žena, glav­nih ili spo­red­nih liko­va roma­na napi­sa­nih u ras­po­nu od 40 godi­na: prva sku­pi­na odno­si se na povi­jes­ne liko­ve iz povi­jes­nih roma­na, dru­gu čine knji­žev­ni liko­vi koji razot­kri­va­ju odre­đe­ni seg­ment stvar­nos­ti kao što su egzo­dus, pora­će i egzis­ten­ci­jal­ni pro­ble­mi, dok u tre­ću sku­pi­nu spa­da­ju sim­bo­lič­ke žene, koje ula­ze u pod­svi­jest i mani­fes­ti­ra­ju se kroz psi­ho­lo­šku struk­tu­ru roma­na.” (Marko Šorgo, s pred­stav­lja­nja knji­ge u Gradskoj knjiž­ni­ci Umag).