Program Istarskog narodnog kazališta za siječanj

02.01.2017.

Nova 2017. godi­na u Istarskom narod­nom kaza­li­štu Gradskom kaza­li­štu Pula s pro­gra­mom zapo­či­nje 12. siječ­nja kada je na redu repri­za „Egzorcizma“ Dalibora Matanića i koja će igra­ti i 13. i 14. siječ­nja. U naj­no­vi­joj Matanićevoj pred­sta­vi glu­me: Nika Ivančić, Helena Minić Matanić, Senka Bulić, Lana Gojak, Janko Popović Volarić i Marko Braić.

egzorcizam„Moderno druš­tvo se sva­kim danom sve više uda­lju­je od eti­ke i huma­nih prin­ci­pa.  Materijalni svi­jet se očaj­nič­ki bori sa svo­jim kra­jem te nemi­lo­srd­no nasr­će na duhov­nost. Crkva je izgu­bi­la sna­gu te gubi pok­lo­ni­ke. Sve to je plo­dan teren za sve­pri­sut­nost poj­ma soto­ne koji nadras­ta reli­gi­ju i uvla­či se u sve pore druš­tva. Mržnja, neto­le­ran­ci­ja, naci­ona­li­zam, faši­zam, sebič­nost, bez­ob­zir­nost, kon­for­mi­zam, sve su to polu­ge dje­lo­va­nja soton­skog u svi­je­tu u kojem se stal­no pove­ća­va broj ubi­je­nih, une­sre­će­nih i glad­nih. Odmicanje od suosje­ća­nja, opros­ta, tole­ran­ci­je i iskre­nos­ti sma­nju­je šan­su za pre­živ­lja­va­nje ove pla­ne­te i nismo ni svjes­ni kako vlas­ti­tim nega­tiv­nim dje­lo­va­njem hra­ni­mo soto­nu i osna­žu­je­mo ga.  Slučaj dje­voj­ke Maše Artuković za koju se sum­nja da bi mogla biti opsjed­nu­ta soto­nom okup­lja Svećenika posr­nu­log u vje­ri koji se spre­ma napra­vi­ti svoj prvi egzor­ci­zam, psi­hi­ja­tri­cu Sofiju s izra­že­nom netr­pe­lji­voš­ću pre­ma reli­gi­ji, Lidiju, novi­nar­ku kon­zer­va­tiv­ne crk­ve­ne tele­vi­zi­je koja ima namje­ru pred kame­ra­ma ras­krin­ka­ti egzor­ci­zam kao meto­du kojoj nema mjes­ta u moder­noj hrvat­skoj crk­vi, nje­nog sni­ma­te­lja Borisa koji poz­na­je Mašu iz dje­tinj­stva te Mašinu ses­tru Veru ogrez­lu u reli­gij­ski fana­ti­zam koja doče­ku­je sve njih u nadi da će se sta­nje nje­ne ses­tre popra­vi­ti. Podrum ses­ta­ra Artuković pos­ta­je zona obra­ču­na u kojoj se ispre­pli­ću među­sob­ni sta­vo­vi i uvje­re­nja, no na povr­ši­nu izla­ze mrač­ne taj­ne te pos­tup­ci iz nji­ho­ve proš­los­ti s koji­ma se liko­vi mora­ju suoči­ti. Kako se soto­na osna­žu­je nahra­njen nji­ho­vom nesre­ćom i posr­nu­ći­ma, tako će i liko­vi mora­ti poseg­nu­ti dubo­ko u sebe ne bi li se pro­čiš­će­ni uspje­li uhva­ti­ti u koštac s njim. Samo ura­nja­njem u vlas­ti­tu iskre­nost, tra­že­njem sna­ge za poka­ja­nje i oprost te dava­nja lju­ba­vi može­mo pobi­je­di­ti ono soton­sko u nama…“, navo­di Matanić u opi­su predstave.

ink-cover-e1482224686444„Best of Ladies Stand Up – Ženski stand up comedy spek­takl“ dola­zi u INK 16. siječ­nja. „Na današ­njoj regi­onal­noj stand up sce­ni bro­ji­mo sve više komi­čar­ki koje redo­vi­to slu­ša­ju da se nala­ze u muškom pos­lu i da to nije za njih. Ovoga puta mikro­fon pre­uzi­ma­ju četi­ri naj­bo­lje komi­čar­ke koje suve­re­no vla­da­ju regi­onal­nom stand up sce­nom i više nego uspješ­no pari­ra­ju svo­jim muškim kole­ga­ma. One su: Martina Ipša (SLO), Marina Orsag (HR), Jelena Radanović (SRB) i Miranda Lončar (BiH). Svaka od njih iza sebe ima više­go­diš­nje iskus­tvo i broj­ne nas­tu­pe u svo­jim drža­va­ma, u drža­va­ma regi­je, a i diljem Europe. Svojim su humo­rom nasmi­ja­le na tisu­će lju­di i samim time doka­za­le kako žene ite­ka­ko ima­ju smis­la za isti“, navo­di se u pozivnici.

STILSKE_VJEZBELegendarne „Stilske vjež­be“ Tomislava Radića s Perom Kvrgićem i Lelom Margitić u glav­nim ulo­ga­ma u INK se vra­ća­ju 19. siječ­nja. „Jedna obič­na zgo­da iz sva­kod­nev­nog živo­ta ispri­ča­na na dva­de­se­tak nači­na pos­ta­la je zahva­lju­ju­ći ide­ji doma­ćih auto­ra i glu­mač­kom vir­tu­ozi­te­tu akte­ra vrhun­ska kome­di­ja u kojoj uži­va­ju gene­ra­ci­je. Ova kul­t­na pred­sta­va izvo­di se već punih 48 godi­na, a kao feno­men svjet­skih raz­mje­ra uvr­šte­na je i u Guinnessovu knji­gu rekor­da kao naj­du­lje izvo­đe­na pred­sta­va na svi­je­tu s istom glu­mač­kom pos­ta­vom. Nastale pre­ma ori­gi­nal­noj ide­ji i u reži­ji Tomislava Radića i u adap­ta­ci­ji Tonka Maroevića i Tomislava Radića Stilske vjež­be ponu­di­le su kas­nih 60-ih godi­na proš­lo­ga sto­lje­ća neuobi­ča­jen kaza­liš­ni for­mat i pos­ta­le rodo­na­čel­ni­kom novog kaza­liš­nog izri­ča­ja u koje­mu glu­mac uz psi­ho­lo­šku kre­aci­ju lica kre­ira i kon­tekst dram­ske rad­nje što je otvo­ri­lo pros­tor novoj vrsti glu­mač­kog autor­stva i cije­lom jed­nom kaza­liš­nom smje­ru“, navo­di se u opi­su predstave.

Zadnje ovo­mje­seč­no gos­to­va­nje u INK‑u je na ras­po­re­du 24. siječ­nja kada u Pulu dola­zi „Jesenja sona­ta“ Ingmara Bergmana u reži­ji Ane Tomović, a u pro­duk­ci­ji Hrvatskog narod­nog kaza­li­šta Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Glavne ulo­ge u pred­sta­vi ostva­ri­li su: Mira Furlan, Marija Tadić, Jelena Lopatić i Leon Lučev.

mira-furlan-21615„Majstor por­tre­ti­ra­nja kom­plek­s­nih i nepo­vrat­no zamr­še­nih ljud­skih odno­sa, Ingmar Bergman 1978. godi­ne piše Jesenju sona­tu, kon­cen­tri­ra­ju­ći se na lik slav­ne pija­nis­ti­ce Charlotte koja se, potre­se­na smr­ću svo­ga muža, nakon godi­na odsut­nos­ti vra­ća u svo­ju obi­telj­sku kuću. U njoj je, kao i godi­na­ma pri­je, čeka­ju nje­zi­ne kće­ri Eva i Helena, koje i dalje žive pos­lje­di­ce nedos­tat­ka maj­či­ne lju­ba­vi. Ona je svo­je­dob­no, dvo­je­ći izme­đu obi­te­lji i umjet­nič­kog pozi­va, iza­bra­la pija­nis­tič­ku kari­je­ru na kon­cert­nim pozor­ni­ca­ma diljem svi­je­ta. Kćeri izno­va poku­ša­va­ju pri­do­bi­ti maj­či­nu paž­nju u nadi da će se dav­no naru­še­ni odno­si ponov­no uspos­ta­vi­ti. No, Charlottin povra­tak pokre­nut će cije­li niz nepre­ža­lje­nih zamje­ra­nja i neiz­go­vo­re­nih optuž­bi te razot­kri­ti tra­umu obi­te­lji koja se nepo­vrat­no izgu­bi­la u među­sob­nom optu­ži­va­nju. Preispitujući neka­da dav­no done­se­ne odlu­ke, Bergman se ne pita jesu li one dobre ili loše, nego jesmo li spo­sob­ni živje­ti nji­ho­ve pos­lje­di­ce, te kak­ve pos­lje­di­ce oda­bir vlas­ti­te slo­bo­de i dos­ljed­nost svo­me karak­te­ru ostav­lja na dru­ge, poseb­no one naj­bli­že. Ulogu Charlotte, koju je u slav­nom fil­mu glu­mi­la Ingrid Bergman, u našoj će pred­sta­vi Jesenje sona­te utje­lo­vi­ti Mira Furlan“, navo­di se u opi­su predstave.

Priredio B. V.