Predstavljanje književnika Dušana Šarotara u Gradskoj knjižnici Umag
Povodom godišnjice smrti slovenskog pjesnika France Prešerna (1800−1849), Slovensko kulturno društvo Ajda iz Umaga i Vijeće slovenske nacionalne manjine grada Umaga organiziralo je 11. veljače proslavu Prešernovog dana u gradskoj knjižnici uz predstavljanje književnika Dušana Šarotara. Priredba je započela pjesmom zbora SKD Ajda te prigodnim govorom njihove predsjednice Danice Boljković, a svojim je veselim nastupom mlada i nadarena vokalna skupina BIRD-LAND iz Ljubljane zaokružila priredbu i predstavljanje slovenske kulture umaškoj publici. U književnom djelu večeri, ravnatelj knjižnice Neven Ušumović i prevoditeljica Irena Urbić, razgovarali su s jednim od najznačajniji suvremenih slovenskih pjesnika i književnika Dušanom Šarotarom, s posebnim naglaskom na njegovu najuspješniju knjigu “Biljar u Dobrayu”.
Irena Urbić, jedan od organizatora Foruma Tomizza, te dugogodišnja kulturna i humanitarna aktivistica, istakla je da slovenski narod i ta mlada država slave smrt njihovog pjesnika kao praznik kulture i tada se nagrađuju kulturno umjetnički stvaratelji koje je opisala kao „zlatne greške prirode“. Proračunska stavka uvijek je premala za djela sitnih, pomalo usamljenih i neprilagođenih stvaratelja koja nam čine živote lakšima, naglasila je Irena Urbić, dodajući da njihova djela možemo nazvati božjom iskrom svemoguće sreće. Šarotar je pjesnik, vrsni fotograf te scenarist, čija su djela prevođena na hrvatski, španjolski, engleski i hebrejski. Autor ističe da se osjeća privilegiranim što sa svojim krhkim i skromnim riječima putuje svijetom. Roman je izdan u nakladi Frakture 2016. godine u prijevodu Jagne Pogačnik.
Dušan Šarotar je u svojoj suštini pjesnik, odnosno moglo bi se reći književnik pjesničke duše, a to onaj tko čita njegovu prozu može osjetiti. Iako živi u Ljubljani autor je usko vezan za Mursku Sobotu, a roman “Biljar u Dobrayu” progovara o njezinom najtraumatičnijem razdoblju. Drugi svjetski rat i holokaust su na području između Murske Sobote, Čakovca i Lendave doveli do potpunog uništenja jedne od najvećih i najbrojnijih židovskih zajednica u Europi. „Biljar u Dobrayu“ je također i prvi slovenski roman koji govori o sudbini židova, od kojih danas u Murskoj Soboti živi samo jedna jedina osoba. Njihova je sinagoga pretvorena nakon rata u konjsku štalu, te nakon toga srušena, a na istome mjestu sada stoji trokatnica. Roman je nazvan po nekadašnjem popularnom i vrlo posjećenom hotelu u središtu Murske Sobote koji je u prizemlju imao kavanu. U njoj je održana prva prezentacija 
Šarotarove knjige 2007. godine, a tom je prigodom vraćen stol za biljar, te su na temelju starih recepata židovske kuhinje pripremljeni i razni specijaliteti.
Šarotar se, kako sam kaže, tek u svome sedmom književnom djelu osjetio dovoljno kompetentnim da bi ispričao priču svojega djeda Egona Schwartza koji se živ vratio iz koncentracijskog logora, gdje su stradali njegova prva žena i trinaestogodišnji sin, te se suočio sa novom, grubom poslijeratnom komunističkom upravom. Djed se nakon povratka oženio Šarotarovom bakom i nije govorio o svom iskustvu u logoru gotovo do kraja života. Ovo je intimna obiteljska povijest, a što je nešto bliskije, teže je o tome govoriti. “Trebalo je proći dva desetljeća od smrti djeda, da se odvažim rekonstruirati njegovu povijest i ispričati njegovu priču. Knjige mijenjaju svijet, da na primjer nije bilo Shakespearea, svijet bi bio drugačiji. Knjiga je promijenila i mene, učinila me čovjekom i piscem, a promijenila je i moju obitelj”, ističe autor.
Ušumović je napomenuo da svu brutalnost događaja koju autor dočarava, čitatelj uz ovaj roman osjeća i naslućuje, te u njemu odjekuje više i duže.
Dušan Šarotar rodio se 1968. u Murskoj Soboti. Studirao je sociologiju kulture i filozofiju u Ljubljani. Radi kao urednik u AirBeletrini. Poeziju, eseje i priče objavljuje od studentskih dana. Prvu knjigu kratkih priča „Potapljanje na dah“ objavio je 1999. i od tada je napisao niz proznih knjiga: „Mrtvi kot“, „Nočitev z zajtrkom“, „Nostalgija“, „Ostani z mano, duša moja / Ostani z menov, düša moja“ i „Ne morje ne zemlja“. Prvu zbirku poezije „Občutek za veter“ objavio je 2004. u suautorstvu s Ferijem Lainščekom, nakon koje su slijedile „Krajina v molu“ i „Hiša mojega sina“. Najpoznatije mu je i najprevođenije djelo roman „Biljar u Dobrayu“, prvi put objavljen 2007. Osim pisanjem i uređivanjem Dušan Šarotar bavi se i scenarističkim radom i fotografijom te spada u red najvažnijih suvremenih slovenskih autora.
Tekst Marko ŠORGO Fotografije Lidija KUHAR
