Multimedijalna izložba “Rashamon” u umaškoj galeriji Grin
Istraživanje i dokumentacija baštine grada Raše
• U galeriji Grin u Umagu, u nedjelju 15. travnja, otvorena je multimedijalna izložba naziva “Rashamon” posvećena 80. godišnjici nastanka najmlađeg istarskog grada Raše, koja govori o njegovom industrijskom, arhitektonskom, materijalnom i nematerijalnom kulturnom i povijesnom naslijeđu, a čija je koncepcija nadahnuta filmskim remek djelom “Rashomon” legendarnog japanskog redatelja Akire Kurosawe iz 1950. godine na čiji naslov naziv izložbe aludira.
Budući da se radnja filma sastoji od kazivanja četiri svjedoka koji jedan događaj na različiti način opisuju, tako u ovom projektu art direktorice i kustosice Maje Briski, grafička dizajnerica Ivona Verbanac performansom na video projekciji, a fotografi Robert Sironi, Luiza Štokovac i Zaneto Paulin fotografijama, svaki na svoj način istražuju i dokumentiraju određeni aspekt iz sveobuhvatne baštine grada Raše i njegove okolice, svoje viđenje prostora ili prirode oko samog rudnika i karakteristične likove. Uz izložbu je u suradnji kustosice i Zaneta Paulina nastao prepoznatljiv logotip, te “Artoline”, odnosno autorske razglednice (kartoline) s nekim od motiva izloženih fotografija.
Kustosica je naglasila da je umašku premijeru projekta “Rashamon” u Grin Photo Gallery koncipirala kao mozaik od četiri samostalne izložbe povezane zajedničkom temom i lokalitetom, izvedene u mediju fotografije i performansa. Široki izvedbeni dijapazon autorskih radova započinje prikazivanjem video performansa “Cukarani tanac” (“Šećerni ples”) labinske umjetnice Ivone Verbanac u kojem tri plesna para tijekom izvedbe starinskog regionalnog plesa “balun” u oblake prašine pretvaraju prethodno od strane autorice mukotrpno oblikovanu površinu od šećera u obliku starinskih čentrina, odnosno ukrasnih podmetača od originalne čipke koja se radila u Labinu i okolici Raše. Tim činom ukazuje se na uništavanje i nestajanje naše kulturne baštine i upozorava na važnost njene zaštite i očuvanja.
Intimna i emotivna priča umaškog fotografa i galerista Roberta Sironija nazvana je “PK kopač 0272”, a sastoji se od četiri fotografije dimenzija 60 sa 40 centimetara i tri 20 sa 30 cm. Glavni junak je jedan od malobrojnih ljudi koji je radio u rudniku, a još tu živi, koji se nakon pedesetak godina vratio na originalne lokacije proizvodnog pogona rudnika Raše, pozirajući s dijelovima opreme, alata, zaštitne kacige, te pokazujući svoju nekadašnju rudarsku iskaznicu i fotografiju u 
svečanoj uniformi. Sironi ističe da se izložba s motivima ugljenokopa može nadovezati na proslavu 200. obljetnice Savudrijskog svjetionika koja je u tijeku budući da je u prošlosti upravo ugljen iz Raše bio korišten u svjetioniku.
Novigradska fotografkinja Luiza Štokovac predstavila se izložbom od devet fotografija naziva “Prvo…majska”, koja je dio opsežne dokumentarne kolekcije poetskog ugođaja. Ona kroz svoju kolorističku priču, na suptilan način prikazuje napuštene pogone istoimene tvornice alatnih strojeva, te lokalnu arhitektonsku strukturu. U periodu od pet godina više se puta vraćala na ovo mjesto, svaki puta uočavajući nešto novo, bilježeći znakove da je tamo netko radio i pokušavajući odgonetnuti kakav je bio život ljudi koji su tamo radili odnosno provodili radno vrijeme.
Zaneto Paulin predstavlja se kostimiranom maštarijom na pet fotografija, odnosno završnim dijelom multimedijalnog koncepta “OLLY‘W‘OOD” autorice Ivone Verbanac, na kojima ona kao model pozira odjevena u čudnovatu odoru zagrebačke stilistice Milene Rogulj. Fotografije su u jednom danu bile snimljene na tri različite lokacije, na biodinamičkom imanju u Šverkima, maslinicima na padinama zaseoka Ipši i na području nekadašnje utovarne luke ugljena Bršica na ušću Raše, te tražeći novu ljepotu u razrušenim prostorima, spajajući brutalnu svakodnevicu ruševina s neobičnim kostimom potiču razmišljanja o pejzažima, o prošlosti i budućnosti.
“Rashamon” je izložba koja je s više energija, načina i medija maštoviti dio i samo skica budućeg velikog projekta koji za cilj ima da se Raša pozicionira na nekakvim kartama događanja, odnosno ona je doprinos pokušaju da se ovaj kraj oživi i počne aktivno živjeti.
Tekst i fotografije Lidija KUHAR
