Predstavljen književni prvijenac “Čarobnim prahom posuti” Vesne Kiseljak Varelija u Umagu
Književni prvijenac Vesne Kiseljak Varelija nazvan “Čarobnim prahom posuti” predstavljen je četvrtak, 10. travnja u Gradskoj vijećnici Grada Umaga. Knjiga je i prvi izdavački projekt udruge “Bujšćinski glas”, a koncipirana je kao putopisna zbirka koja sadrži 21 kratku priču, od kojih je njih 19 posvećeno istarskim gradićima, a dvije životinjama.
Autorica je pojasnila da je početak rada na ovoj knjizi bio prije deset godina kada je nadahnuće prvi put poteklo. Među svojim književnim uzorima je spomenula prije svega pjesnika Antuna Gustava Matoša i putopisca Matka Pejića. Ključni događaj koji je bio uvjet da nakon posjete nekog istarskog mjesta o tome mjestu napiše i priču, bila je duhovna spona koja bi, od arhitekture i nje kao posjetiteljice, učinila motiv i autoricu, govori Vesna Kiseljak Varelija koja je i autorica svih fotografija u ovome izdanju.
Zlatan Varelija, izdavač i sakupljač narodne pisane riječi i glavni urednik zbirke, autoricu je predstavio rekavši kako ona kroz subjektivni prikaz istarskih kaštela i gradića upoznaje čitatelje s onima koji žive život drugačije od ostalih. U dvadeset i jednoj priči, susreću se povijest, demonologija i stvarnost kao na dlanu te se daju na uvid i ocjenu čitatelju.
Zlatan Varelija je najavio i druge aktivnosti udruge Bujšćinski glas, osnovane s ciljem promicanja kulture te posebice književnosti, odnosno sljedeća izdanja koja se pripremaju kao primjerice „Kazalište na kotačima“, „Bujština u domovinskom ratu“, te zbirka pjesama.
Vrlo zanimljiv podatak koji je Varelija otkrio je taj da je nakon jednog desetljeća istraživanja ostvario vrlo značajnu rekonstrukciju narodne nošnje Bujštine koju će ove godine pokušati prezentirati. Nošnja je bila specifična, ističe Varelija, pošto su se običaji Bujštine razvijali neovisno od ostataka ovog podneblja. Rijeka Mirna je naime nekada bila nepremostiva prepreka i onemogućavala je kulturnu razmjenu s ljudima na njenim suprotnim obalama. Među specifičnostima je naveden facol, odnosno marama koju se žene nosile preko glave, s tri repa, te poludrveni opanci.
Među ostalim projektima koje ima u planu, Varelija je spomenuo i poduku u školama da se približi domaća riječ dječjim uzrastima. Nakon toga se zahvalio Gradu Umagu što je podržao ovaj autohtoni književni projekt, a večer je harmonikom uljepšao Davor Kovačević.
Tekst i fotografije Marko ŠORGO
