Slavenski đardin – novi program pulskog Sajma knjige i Foruma slavenskih kultura

28.10.2019.

Na kon­fe­ren­ci­ji za novi­na­re, odr­ža­noj u pone­dje­ljak, 28. lis­to­pa­da u pul­skom Klubu-knji­ža­ri Giardini 2 pot­pi­san je ugo­vor izme­đu Foruma sla­ven­skih kul­tu­ra i Sa(n)jam knji­ge u Istri te pred­stav­ljen zajed­nič­ki pro­gram Slavenski đar­din – novost pred­sto­je­ćeg 25. Sa(n)jam knji­ge u Istri. Na kon­fe­ren­ci­ji je sudje­lo­va­la Andreja Rihter, direk­to­ri­ca Foruma sla­ven­skih kul­tu­ra, Mateja Jančar, vodi­te­lji­ca FSK pro­jek­ta; Ivana Peruško Vindakijević, rusis­ti­ca i pre­vo­di­te­lji­ca te Magdalena Vodopija, direk­to­ri­ca pul­skog Sajma.

„Nakon broj­nih regi­onal­nih pro­gra­ma koji­ma je pul­ski Sajam, uz sre­diš­nje teme, pred­stav­ljao poseb­nos­ti regi­onal­nih knji­žev­nos­ti iz bli­žeg susjed­stva, u surad­nji s Forumom sla­ven­skih kul­tu­ra osmiš­ljen je novi pro­gram koji će sre­di­šte paž­nje usmje­ri­ti na sla­ven­ske knji­žev­nos­ti i kul­tu­re nas­ta­le nakon pada Željezne zavje­se, koji­ma se Forum bavi od 2004. godi­ne“, istak­nu­la je Magdalena Vodopija, dodav­ši  da je Slavenski đar­din osmiš­ljen s ten­den­ci­jom da pos­ta­ne tra­di­ci­onal­ni, tra­jan i važan dio Sajma. „Kolokvijalnim nazi­vom za vrt – đar­din uka­zu­je­mo i na spe­ci­fič­nost pros­to­ra Istre koja unu­tar sla­ven­skog kru­ga živi svo­ju mul­ti­et­nič­nost. Program je zamiš­ljen kao mjes­to, vrt u kojem sla­ven­ska knji­žev­nost i kul­tu­ra ras­te, pro­ži­ma se kroz raz­go­vo­re o suvre­me­nim iden­ti­te­ti­ma, este­ti­ka­ma i druš­tve­nim odnosima“.

Javnim pot­pi­si­va­njem ugo­vo­ra izme­đu pul­skog Sajma i Foruma pot­vr­đe­na je inten­ci­ja dugo­go­diš­nje surad­nje u okvi­ru koje će se sva­kog pro­sin­ca na Sajmu oku­pi­ti pis­ci sla­ven­skih knji­žev­nos­ti. Forum sla­ven­skih kul­tu­ra među­na­rod­na je zak­la­da koja unu­tar bibli­ote­ke sto sla­ven­skih roma­na pro­mo­vi­ra i na jed­nom mjes­tu okup­lja suvre­me­nu sla­ven­sku knji­žev­nost te među­sob­no pove­zu­je sla­ven­sku kul­tu­ru, nje­zi­ne pis­ce i pre­vo­di­te­lje s čitateljima.

Povjesničarka, biv­ša minis­tri­ca za kul­tu­ru Slovenije i direk­to­ri­ca Foruma, Andreja Rihter istak­nu­la je da nji­ho­va među­na­rod­na nepro­fit­na zak­la­da danas pove­zu­je više od 300 mili­ju­na Slavena u tri­na­est sla­ven­skih drža­va. „Naša je glav­na obve­za pro­ved­ba zajed­nič­kih kul­tur­nih, obra­zov­nih i istra­ži­vač­kih pro­je­ka­ta koji­ma pro­mi­če­mo poz­na­va­nje sla­ven­ske kul­tur­ne bašti­ne i stva­ra­laš­tva“, kaza­la je Rihter.

„Jako nam je dra­go da smo pro­jek­te u Hrvatskoj nado­gra­di­li ovom pro­duk­tiv­nom i kre­ativ­nom surad­njom s pul­skim Sajmom. Iako smo uspos­ta­vi­li već puno kon­tak­ta i obiš­li mno­go saj­mo­va, Pula je zbog kva­li­te­te svog pro­gra­ma, ugled­nih gos­ti­ju i nje­zi­ne jedins­tve­ne atmo­sfe­re pa i loka­ci­je i medi­te­ran­skog šar­ma zais­ta poseb­na, sto­ga nam je dra­go da smo uspje­li ostva­ri­ti pro­gram koji nam omo­gu­ću­je dalj­nje istra­ži­va­nje sla­ven­ske sadaš­njos­ti“, zaklju­či­la je Rihter.

Mateja Jančar je rek­la da je uz ovak­vu surad­nju sigur­na da će Slavenski đar­din biti obra­đi­van uz puno bri­ge da bi u nje­mu ras­lo naj­bo­lje i naj­za­nim­lji­vi­je iz sla­ven­ske lite­ra­tu­re. „Osnova za to je cen­tral­ni pro­jekt Foruma – bibli­ote­ka sto sla­ven­skih roma­na koja je sa 108 naj­bo­ljih roma­no­pi­sa­ca i nji­ho­vih roma­na iz devet zema­lja, i u kojoj sudje­lu­je više od 50 pre­vo­di­te­lja, naj­ve­ći među­na­rod­ni kul­tur­ni i pro­mo­tiv­ni pro­jekt sla­ven­ske lite­ra­tu­re. Do sada je u među­sob­nim pri­je­vo­di­ma u okvi­ru bibli­ote­ke objav­lje­no 75 nas­lo­va u sedam zema­lja“, kaza­la je Jančar.

„Ovogodišnje, prvo izda­nje pro­gra­ma Slavenski đar­din bit će usmje­re­no na rusku knji­žev­nost. U nje­mu će se govo­ri­ti na ruskom jezi­ku i raz­go­va­ra­ti o ruskoj knji­žev­nos­ti, i to ne samo onoj naj­su­vre­me­ni­joj, nego i naj­vi­tal­ni­joj koju ćemo upoz­na­ti kroz pismo Jevgenija Vodolazkina, Guzel Jahine i Sergeja Lebedeva. Oni u Slavenski đar­din dono­se neka od naj­na­gra­đi­va­ni­jih i naj­z­na­čaj­ni­jih knji­žev­nih dje­la suvre­me­ne Rusije, koja se više ne libi dija­lo­gi­zi­ra­ti sa svo­jom proš­los­ti, ali koja pro­go­va­ra­ju­ći o njoj pro­go­va­ra i o svo­joj sadaš­njos­ti“, napo­me­nu­la je Ivana Peruško Vindakijević, koja će na Sajmu vodi­ti i pre­vo­di­ti pro­mo­ci­je nave­de­nih autora.

U sklo­pu pro­gra­ma odr­žat će se i okru­gli stol Oprost i(li) proš­lost na koje­mu će sudje­lo­va­ti sugo­vor­ni­ci koji su zahva­lju­ju­ći svo­jim izvan­red­nim knji­žev­nim ostva­re­nji­ma o ”neiz­re­ci­vom”, odnos­no nacis­tič­kim i sta­lji­nis­tič­kim zlo­či­ni­ma, i doku­men­tar­nim fil­mo­vi­ma o ruskoj (sovjet­skoj) proš­los­ti, među koji­ma su: Maja Haderlap, slo­ven­sko-aus­trij­ska spi­sa­te­lji­ca; Guzel Jahina; Segej Lebedev i Marko Stričević, novi­nar i autor doku­men­tar­no­ga fil­ma „Crveno stoljeće“.

Program će biti obo­ga­ćen i izlož­bom foto­gra­fi­ja „Ruska jutra“ Jože Suhadolnika, poz­na­tog slo­ven­skog maj­sto­ra umjet­nič­ke foto­gra­fi­je koja će se odr­ža­ti u pul­skoj Gradskoj galeriji.

U Puli će tako, od 5. do 15. pro­sin­ca ruski pis­ci raz­li­či­tih poeti­ka i nara­šta­ja dotak­nu­ti i išči­ta­va­ti Grad – temat­sku odred­ni­cu 25. Sajma.

Priredio B. V.

Fotografije Tanja DRAŠKIĆ SAVIĆ