Tjedni program Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula

22.10.2019.

Tjedni pro­gram Istarskog narod­nog kaza­li­šta Gradskog kaza­li­šta Pula poči­nje u sri­je­du, 23. lis­to­pa­da u 20 sati s gos­to­va­njem pred­sta­ve iz pro­duk­ci­je zagre­bač­kog Teatra EXIT „Susret“ auto­ri­ce i reda­te­lji­ce Nine Mitrović u kojoj igra­ju Siniša Popović i Filip Križan.

„Andrej godi­na­ma nije vidio svo­jeg teško boles­nog oca. Otac pre­zi­re sla­bi­će, a sin se boji da nema dovolj­no sna­ge da se s nji­me suoči. Pa ipak, jed­no ga pos­li­je­pod­ne posje­ti odlu­čan u namje­ri da dobi­je odgo­vo­re na pita­nja koja ga pro­go­ne. Na povr­ši­nu izla­ze obi­telj­ske taj­ne i potis­nu­te emo­ci­je. „Susret“ je nape­ta psi­ho­lo­ška dra­ma o dva čovje­ka suoče­na s proš­loš­ću od koje više ne mogu pobje­ći. Komad je to o lju­ba­vi i mrž­nji, kaja­nju i žalje­nju i pita­nju koje se kri­je u poza­di­ni cije­le pri­če: Što ako nam naši rodi­te­lji ne mogu ili ne zna­ju dati lju­bav?“, piše u opi­su predstave.

„Susret“ je 2009. nagra­đen nagra­dom za dram­sko dje­lo Marin Držić. Izveden je 2013. u sklo­pu fes­ti­va­la novog pisma LabFest u Londonu, u kopro­duk­ci­ji Theatre 503 i Fat Git Theatre, u reži­ji Josha Rochea. Iste je godi­ne imao pre­mi­je­ru u SNGledališču Nova Gorica u Sloveniji u reži­ji Primoža Beblera.

Predstava „Jelinek vs. Jelinek“ za koju dra­ma­ti­za­ci­ju pot­pi­su­ju Mada Peršić i Tomislav Čadež, a reži­ju Mada Peršić na pro­gra­mu je u čet­vr­tak, 24. lis­to­pa­da u 20 sati. U pred­sta­vi igra Mada Peršić, a ins­pi­ri­ra­na je našom poz­na­tom kolum­nis­ti­com Žuži Jelinek i spi­sa­te­lji­com, dobit­ni­com Nobelove nagra­de, Elfride Jelinek. Posrijedi je spoj život­nih i stva­ra­lač­kih filo­zo­fi­ja dvi­ju gos­po­đi Jelinek. Prema ide­ji Made Peršić i Tomislava Čadeža komad sljub­lju­je moti­ve kolum­ni Žuži Jelinek i dra­me Elfride Jelinek „Što se dogo­di­lo, nakon što je Nora napus­ti­la svog muža, ili pot­por­nji druš­tva“. Četvrtog zida, kako se popu­lar­no zove nevid­ljiv zid koji izvo­đa­ča dije­li od publi­ke, nema. Na publi­ku se ne vrši pri­ti­sak, ona sudje­lu­je kad želi. Predstava ima mno­ge ele­men­te Stand Up‑a. Publiku se nasmi­ja­va, razve­se­lja­va i razgaljuje.

U povo­du ina­ugu­ra­ci­je novog kla­vi­ra Steinway&Sons D‑274, u subo­tu, 26. lis­to­pa­da u 20 sati, na ras­po­re­du je „Samo naj­bo­lje“ – kla­vir­ski kon­cert u kojem će se publi­ci pred­sta­vi­ti Martina Filjak. u pro­gra­mu kon­cer­ta su dje­la J. Haydna, J. S. Bacha i F. Liszta.

Pijanistica Martina Filjak svo­jom isto­vre­me­no stras­tve­nom i lir­skom svir­kom te teh­nič­kom per­fek­ci­jom redo­vi­to odu­šev­lja­va među­na­rod­nu jav­nost i kri­ti­ku kao „umjet­ni­ca gal­va­ni­zi­ra­ju­će sna­ge“ s „mag­net­skom scen­skom pri­sut­noš­ću“. Pažnju širo­ke među­na­rod­ne jav­nos­ti pri­vuk­la je 2009., kada je osvo­ji­la Zlatnu meda­lju i niz poseb­nih priz­na­nja na reno­mi­ra­nom među­na­rod­nom natje­ca­nju u Clevelandu, te ubr­zo potom debi­ti­ra­la u dvo­ra­na­ma Konzerthaus u Berlinu, Musikverein u Beču kao i dvo­ra­ni Zankel u Carnegie Hallu. Neposredno pri­je Clevelanda bila je dobit­ni­ca prvih nagra­da na natje­ca­nji­ma Viotti ( 2007.) i Maria Canals u Barceloni (2008.) te je bila laure­at natje­ca­nja Busoni u Bolzanu.

Rođena u glaz­be­nič­koj obi­te­lji, gla­so­vir je poče­la uči­ti s pet godi­na, a već u šes­toj prvi put jav­no nas­tu­pa. Glazbenu je naobraz­bu stek­la na Muzičkoj aka­de­mi­ji u Zagrebu i na beč­kom Konzervatoriju, a potom ju zavr­ši­la u reno­mi­ra­noj kla­si za solis­te u Hannoveru. Pohađala je i maj­stor­ske teča­je­ve na pres­tiž­noj Klavirskoj aka­de­mi­ji na jeze­ru Como u Italiji.

Dobitnica je broj­nih nagra­da i priz­na­nja, među koji­ma su nagra­da ‘Vladimir Nazor’ za izved­be Brahmsova 1.koncerta i Kelemenova kon­cer­ta, nagra­da ‘Milka Trnina’ Hrvatskoga druš­tva glaz­be­nih umjet­ni­ka, ‘Orlando’ za nas­tup na Dubrovačkim ljet­nim igra­ma, “Juditu” za izved­bu kon­cer­ta Dore Pejačević na Splitskom lje­tu, a 2009. odli­ko­va­na je Redom Hrvatskog ple­te­ra za pos­tig­nu­ća u glazbi.

Posljednjih neko­li­ko sezo­na Martina je nas­tu­pa­la uz vode­će svjet­ske orkes­tre poput The Cleveland Orchestra, Sand Diego Symphony, The Florida Orchestra, Strasbourg Philharmonic, Barcelona Symphony, Bilbao Symphony, Deutsche Radio Philharmonie, Staatskapelle Weimar, Staatskapelle Halle, Bremen Philharmonic, Lübeck Philharmonic, Robert – Schumann Philharmonie Chemnitz, Slovenska fil­har­mo­ni­ja, Japan Century Symphony orc­hes­tra, Israel Chamber Orchestra i Orchestra Simfonica La Verdi iz Milana. Također, nas­tu­pa­la je na zna­me­ni­tim pozor­ni­ca­ma dvo­ra­na kao sto su Concertgebouw Amsterdam, Konzerthaus Berlin, l’Auditori and Palau de la Música Catalana/ Barcelona, Zankel Hall u Carnegie Hall‑u/ New York, Boston/ Jordan Hall, Teatro San Carlo, Sala Verdi, Salle Gaveau, Musikverein i Konzerthaus u Becu, NDR dvorana/ Hannover, Residenz in Munich, Auditorio Nacional – Madrid, te Ravinia Festival u Chicagu.Zadnjih godi­na Martina vrlo čes­to sura­đu­je sa ugled­nim diri­gen­ti­ma kao što su JoAnn Falletta, Stanislav Kochanovsky, Alexander Shelley, Hans Graf, Markus Poschner, Sebastian Lang – Lessing, Josep Caballe-Domenech, Tito Munoz, Carlos Miguel Prieto i Stefan Sanderling.

Svoju lju­bav pre­ma komor­nom muzi­ci­ra­nju nje­gu­je redo­vi­tim nas­tu­pi­ma i surad­nja­ma sa umjet­ni­ci­ma kao što su Szymanowski Quartet, Ensemble Berlin, Dmitry Sinkovsky, Radovan Vlatkovic, Marija Pavlovic, Tatjana Vassiljeva, Felix Klieser i Monika Leskovar. Martinin širo­ki reper­to­ar obu­hva­ća lite­ra­tu­ru od Bacha do Beria te pre­ko tri­de­set kla­vir­skih koncerata.

Priredio B. V.