Održana panel diskusija „Ususret novoj kulturnoj strategiji Istarske županije“ s pročelnikom Vladimirom Torbicom
Panel diskusija djelatnika u kulturi s Vladimirom Torbicom, pročelnikom za kulturu i zavičajnost Istarske županije na temu „Ususret novoj kulturnoj strategiji Istarske županije“ održana je u srijedu, 16. lipnja s početkom u pulskom Circolu Zajednice Talijana. Diskusiju je moderirala Irena Boljunčić Gracin. Susret je organizirala IKA-Istarska kulturna agencija u partnerstvu s HUIU-Hrvatskim udruženjem interdisciplinarnih umjetnika.
Istarska kulturna strategija 2 (IKS 2) kreirana je za razdoblje od 2014. do 2020. godine te je u najavi izrada nove strategije za naredno razdoblje. Tijekom razgovora s pročelnikom UO za kulturu i zavičajnost govorilo se o provedbi ove strategije te jesu li rezultati te provedbe doprinijeli razvoju kulture i umjetnosti u županiji. Pričalo se i o sustavu natječaja za Javne potrebe u kulturi Istarske županije te prati li taj sustav smjernice propisane IKS-om. Govora je bilo i o trenutnom stanju sektora obzirom na krizu uvjetovanu pandemijom te o metodici donošenja nove Istarske kulturne strategije za naredni period.
- Ključni ciljevi drugog IKS‑a su unaprijediti rad ustanova u kulturi i neinstitucionalnog sektora, unaprijediti nakladničku djelatnost u Istri, izgraditi novu infrastrukturu namijenjenu umjetničkoj produkciji, edukaciji, prezentaciji i čuvanju građe, učinkovitije upravljati kulturnom infrastrukturom te povećati interes za kulturnu baštinu i suvremenu umjetničku produkciju te produbiti njihovo razumijevanje. Pa bih za početak pročelnika Torbicu upitala kako je zadovoljan s implementacijom i provedbom strategije?, pitala je Boljunčić Gracin.
- Zadovoljan sam djelomično. Dok smo u nekim područjima bili dosta efikasni i uspjeli realizirati projekte kao što je naprimjer kulturna infrastruktura, u nekim područjima nam se dogodilo urušavanje – a to je izdavaštvo što pokušavamo riješiti nekim interventnim mjerama. Kada bih morao dati ocjenu od jedan do deset mislim da svi skupa zaslužujemo jednu solidnu sedmicu, kazao je Torbica.
Moderatorica je potom govorila o promjeni naziva upravnog odjela kojem je pridodana zavičajnost te je upitala pročelnika zašto je do toga došlo i zašto o tome nije vođena javna rasprava, odnosno zašto nije konzultiran kulturni sektor.
- Nije konzultiran kulturni sektor kao što nismo radili konzultacije kada smo pridodali promet upravnom odjelu za gospodarstvo jer se to jednostavno ne radi. Kulturi je pridodana zavičajnost temeljem odluke Skupštine županije, a osnovna ideja bila je da naglašavanjem zavičajnosti pokušamo utjecati na to da se uključi šira publika i da se kroz projekte zavičajnosti u vrtićima i školama doprije nove publike. Rezultati su do sada solidni, a u srednjim školama i jako dobri. Kultura zbog dodatka zavičajnosti nije izgubila novac već smo dodatkom zavičajnosti dobili dodatni novac koji smo mogli usmjeriti u kulturne projekte, kazao je Torbica.
- Da li je došlo do inovativnih promjena i je li nam ta zavičajnost pomogla da se osuvremenimo?, pitala je Boljunčić Gracin.
- Mislim da da. Ako pogledate koji su naši umjetnici svjetski priznati i koji su naši projekti prepoznati na nacionalnoj razini i šire onda su to projekti koji u sebi imaju jak impuls zavičajnosti. Drukčiji smo od ostalih po onome što jesmo. Mi Londonu konkurirati ne možemo, ali možemo konkurirati na način da ono što je naše baštinsko i tradicijsko – naši običaji i znanja – tematiziramo u novom suvremenom obliku i tako se predstavimo svijetu. Dakle ideja nije bila stavit u prvi plan zavičajnost već naglasiti po čemu smo drukčiji te osuvremenjivanjem, primjerice kroz nove medije, predstavit se Europi, zaključio je Torbica.
Moderatorica je od pročelnika htjela doznati koji su po njemu najvažniji postignuti ciljevi i aktivnosti koji su doprinijeli razvoju sektora u tom razdoblju.
- Moram reći da je ova strategija popis lijepih želja i sada kada budemo krenuli s trećom moramo svi skupa odlučiti želimo li ostati na tom tragu i uvrstiti unutra sve što ljudi žele kako bi se onda mogli prijavljivati na EU fondove ili biti puno konkretniji i reći, na primjer, imamo tri programska cilja i to je to. Moram priznati da smo što se toga tiče u dvoumici i u sljedećih šest mjeseci morat ćemo odlučiti hoćemo li jedno ili drugo, kazao je Torbica i dodao da su najuspješniji bili infrastrukturni projekti: Kuća pisaca – Hiža od besid u Pazinu, CENKI u Pićnu, Mediteranski plesni centar u Svetvinčentu, Kuća fresaka u Draguću i Kuća kaštela u Momjanu koja bi trebala biti zgotovljena sljedeće godine.
Boljunčić Gracin je istaknula da su se po njenom sudu iz obiju strategija uglavnom ostvarivali ciljevi vezani za institucije što je dobro i pohvalno, no da vaninstitucionalna kultura uglavnom „izvisi“.
- Slažem se da je lakše funkcionirati s institucijama, a vaninstitucionalni sektor bi se trebao bolje pozicionirati. Moj zadatak je da za bilo koji novi programski pravac ili projekt nađem dodatna sredstva. Jer ako ostanemo na sadašnjih 9 milijuna kuna mi možemo u strategiju napisati što god hoćemo, ali ćemo uvijek ostati na istom nivou. To je taj moj dio posla, a zajednički je da pokušamo definirati što je od interesa za sve. Ugovor za produkcijski centar kroz ITU mehanizam je potpisan i on bi trebao vrlo brzo početi sa gradnjom u Puli u staroj Mehanici, kazao je Torbica.
Boljunčić Gracin je kazala da zna za taj ugovor, no napomenula je da nezavisni kulturni sektor nije konzultiran prilikom pisanja projektne dokumentacije te nije ni upitan o samim potrebama što je vrlo važno kada se takvi projekti realiziraju. Ona se potom osvrnula na korištenje prostora danih na raspolaganje institucijama za potrebe nezavisnog sektora bez naknade što vrlo često nije tako. Torbica je napomenuo da on nije prava osoba za to pitanje jer županija te prostore nema u vlasništvu pa su sve županijske ustanove u podnajmu.
- Mislim da što se tiče razgovora i dogovora s našim ustanovama nije nikad bilo problema te da ništa nije bilo naplaćeno. Slažem se da je generalno gledajući to problem ne samo u Puli nego i puno šire na razini Istre. Trebali bi puno preciznije definirati što bi kojoj udruzi u kojem gradu trebalo da bi mi onda mogli pregovarati u ime županije, ako je potrebno, da vidimo što je moguće učiniti, kazao je Torbica.
Moderatorica je potom upitala pročelnika jesu li kriteriji kojima kulturna vijeća ocjenjuju programe i projekte pristigle na natječaj za javne potrebe usklađeni s IKS-om.
- Svaki put kad se mijenjaju kulturna vijeća oni imaju mogućnost da se određeni kriteriji izmjene. Oni su mijenjani više puta ovisno o situaciji, a vjerojatno će se mijenjati i sada. Kriteriji su tako razvrstani da 50% bodova donose opći kriteriji, dok drugu polovicu čine posebni kriteriji koje su isključivo kreirala kulturna vijeća – a oni su donekle usklađeni s IKS-om, kazao je Torbica.
Potom je bilo govora o financiranju većih manifestacija i njihovog odnosa s turizmom.
- Što se tiče manifestacija koje se odvijaju ljetom mi s vremenom smanjujemo njihovo financiranje. Prije nekoliko godina je Motovun Film Festival imao podršku od 800.000 kuna od županije, a sada je na pola te cifre. Slažem se da bi u sljedećoj strategiji trebalo staviti naglasak na produkciju stoga moramo smoći načina za osiguravanje dodatnih sredstava, kazao je Torbica.
Boljunčić Gracin se potom osvrnula na stavke međunarodne suradnje i nove medijske kulture koje su u proračunu gotovo zanemarive u donosu na sve ostalo, a radi se o projektima i programima koji bi mogli doprinijeti razvoju i vidljivosti istarske kulturne scene. Ona je upitala pročelnika misli li da će se u novoj strategiji dati više prostora tim stavkama?
- Ako mene osobno pitate mislim da naglasak sljedeće strategije mora biti produkcija, a ovo ostalo je nadogradnja. Morate shvatiti da je moj osnovni posao naći novac i nakon što definiramo koji su to segmenti koje želimo jačati trebamo svi zajedno odlučiti kako ćemo taj novac podijeliti. Jedna ideja je da kultura mladih bude jedna posebna programska linija s posebnim kriterijima, kazao je pročelnik.
Boljunčić Gracin je napomenula da je u najavi i novi zakon Ministarstva kulture i medija o kulturnim vijećima i financiranju u kulturi pa ju je zanimalo učestvuje li županija u tome i može li pročelnik reći nešto više o tom procesu.
- Ja sam u ime županije jedan od članova radne skupine koja piše taj novi zakon, ali do sada se nije javno komuniciralo jer je od nas izrijekom traženo da o tome ne pričamo. Ono što mogu reći je da je u radnoj verziji usvojen jedan prijedlog koji je išao sa naše strane i koji kaže da umjesto dosadašnje prakse da kulturna vijeća imaju samo gradovi od 50 tisuća stanovnika na gore to proširimo i na gradove od 10 tisuća stanovnika i više. O drugim detaljima stvarno ne bih mogao pričati, ali recimo da smo na tragu toga da vratimo prijašnju praksu da imamo samo jedan termin za natječaj kako bi izbjegli da udruge dobe novac tek u lipnju kao i definiranje višegodišnjeg financiranja, pojasnio je Torbica. On je dodao da se do sada uspjelo dogovoriti trogodišnje financiranje samo sa Sajmom knjiga u Istri.
- Oni do kojih nismo uspjeli doći kada su u pitanju ta javno-privatna partnerstva su turističke kuće koje bi trebale imati najviše interesa, a pogotovo za izvedbene umjetnosti. Nadam se da ćemo taj sljedeći korak uspjeti napraviti čim prije. Kao što sam i prije rekao, mi nastojimo utjecati na to da ljetne manifestacije koje su prvenstveno turističke plaćaju prvenstveno turističke tvrtke. Na taj način možemo postići da nas turizam ne definira, kazao je Torbica.
Boljunčić Gracin je pročelnika upitala koliko smo uspjeli turistički sektor natjerati da prepozna našu umjetničku izvrsnost?
- Jedan pozitivan primjer je Grad Poreč koji ima nekoliko programa koji se održavaju izvan sezone i koje gotovo u cijelosti financira Turistička zajednica. Tamo su se umjetnici uspjeli pozicionirati i uspjeli su se, uvjetno rečeno, „nametnuti“, kazao je Torbica.
Moderatorica se osvrnula na manjkavosti obrazovnog sustava budući da je na Fakultetu kulture i turizma naglasak i dalje na turizmu, a ne stvara mlade producente koji bi znali što je umjetnička izvrsnost, što je to kvaliteta programa, kako se realiziraju umjetničke produkcije i tome slično…
- Ja se s time slažem, ali imamo i pozitivan primjer u polju vizualnih umjetnosti pogotovo zbog Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. S druge strane tu je i Povijesni i pomorski muzej Istre koji je nedavno potpisao ugovor sa Sveučilištem u Rijeci čijim će studentima muzej biti stručna baza, kazao je Torbica.
Bilo je govora i o krizi u sektoru uvjetovanoj pandemijom koronavirusa. Županija ja posebnim mjerama uspjela donekle pomoći nezavisnoj sceni, pa je moderatorica od pročelnika htjela doznati ima li županija namjeru pokrenuti određene programe oporavaka.
- Programe oporavka ne planiramo iz jednostavnog razloga što smo sada dobili novog župana i još nije definirano na koji ćemo način raditi i kako pa neke smjernice po tom pitanju za ovu i slijedeću godinu nemamo. Naravno da je osnovna želja i svi nas uvjeravaju da tog četvrtog vala pandemije neće biti i volio bih da možemo planirati sljedeće četverogodišnje ili sedmogodišnje razdoblje nekakve, nazovimo to normale uz korištenje svega onoga što smo u međuvremenu naučili, kazao je Torbica.
Što se međunarodnog konteksta tiče Istra je umrežena sa Vojvodinom i regijom Veneto, a razgovara se i s regijom Friuli Venezia Giulia. U europskom kulturnom kontekstu jako se puno radi na umrežavanju regija koje međusobno surađuju, a planiraju se i novi programi poput New European Bauhausa, a je tu i cijeli segment kreativnih industrija koji je u našem podneblju jako slabo razvijen. Moderatoricu je stoga zanimalo pozicionira li se županija da bude dio takvih programa.
- Odgovor je da iako je, na žalost, zbog COVID‑a sve stalo. Prije nekoliko godina bili smo primjer svima, a onda su se mimo ove pandemije dogodile neke stvari. Naime u Vojvodini s kojom smo dobro surađivali na vlast su došli ljudi koji neka osnovna ljudska prava ne prihvaćaju pa mi u tom kontekstu jednostavno ne želimo funkcionirati. S obzirom da je sljedeće godine Novi Sad prijestolnica kulture, kolegica Aleksandra Vinkerlić iz IKA‑e je pozvala predstavnike Novog Sada te se nadam da će oni na jesen doći i predstaviti taj projekt pa ćemo pokušati omogućiti nekim od naših umjetnika da se tamo i predstave. Što se tiče regija Veneto i Friuli Venezia Giulia tu nam je situacija bolja u kontekstu toga što postoje zakoni po kojima oni financiraju naše projekte koji su vezani uz njihovo kulturno nasljeđe. No i to je stalo zbog COVID‑a pa nisu financirali te projekte. U tom kontekstu mi želimo povezivanje pogotovo s tim sjeverno-jadranskim prostorom da bi onda definirali zajedničke projekte. Suradnja s bilo kojom europskom regijom za nas ima jedan jako veliki problem i to financijske prirode. Primjera radi: regija Veneto ima veći proračun od Republike Hrvatske. Kada razgovaramo s njima uvijek se dolazi do pitanja što mi možemo dati, a što nam vi možete dati pa se uvijek svodi na razgovaranje o projektima gdje se novac od nas ne pita.
Boljunčić Gracin je upitala pročelnika koliko istarski kulturni sektor uspijeva povući međunarodna sredstava i konkurirati na programima Kreativne Europe? Da li županija učestvuje u privlačenju takvih sredstava?
- Mi imamo jedan poseban odjel, zapravo više to nije odjel međunarodne suradnje već je po propisima EU‑a to sada agencija Aurora koja se bavi isključivo privlačenjem sredstva iz EU fondova na čijem je čelu kolegica Patrizia Bosich i toj se agenciji svatko može obratiti. Što se tiče našeg odjela mi smo prije svega okrenuti prema županijskim projektima koje mi provodimo. Zadnje što smo povukli su dva milijuna kuna za projekt Take it easy koji se tiče opremanja kuće kaštela u Momjanu, kazao je Torbica.
On je za kraj opisao i metodiku donošenja novog IKS‑a:
- Prvo ćemo s gospodinom Davorom Miškovićem, koji će pisati strategiju, sazvati kulturna vijeća da kažu svoja razmišljanja u pojedinim segmentima. Zatim je zamišljeno da se razgovara sa strukovnjacima, a to ćemo pokušati organizirati po gradovima u vidu panel diskusija poput ove. Nakon tih razgovora treba nešto oblikovati, pa organizirati zakonski određenu javnu rasprava. Sve to skupa ide ponovo na Skupštinu i nadam se da ćemo do kraja godine imati taj dokument, kazao je Torbica.
Uslijedila je rasprava s okupljenom publikom koju su sačinjavali predstavnici civilnog sektora, institucija i realnog sektora. Riječ su uzeli Mario Benčić (Radio Labin), Kristina Nefat (HUIU), Vedran Trgovčić (BO d.o.o.), Tamara Nikolić-Đerić (Etnografski muzej Istre), Marino Jurcan (udruga Metamedij), Nela Simić (udruga Atanor), Damjana Frančić (Sveučilišna knjižnica Pula), dizajner Mauricio Ferlin i Aleksandra Vinkerlić (IKA), a tijekom nje došlo je do sljedećih zaključaka:
– Proširivanje mjera za zadržavanje radnih mjesta u gospodarstvu i na organizacije civilnog društva.
- Osiguravanje stabilnijih uvjeta rada i stvaranja u kulturnom sektoru općenito, ali i organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti.
– Uključivanje mladih ljudi i poticanje podmlađivanja članstva, prvenstveno u nevladinom sektoru
– Planirati ad hoc natječaje za mlade
- U postojećim natječajima, omogućiti više razreda veličina te zasebno za organizacije bez iskustva, kako bi se omogućilo i manjim organizacijama da budu konkurentne
- Ojačati Istarsku kulturnu agenciju s ciljem povećanja njene efikasnosti
- Stremiti da naredna strategija ne bude popis lijepih zelja i osvijestiti da njena implementacija ovisi o tome koliko će se svi akteri u kulturi IŽ angažirati, zauzeti i zagovarati u njenoj provedbi
Tekst i fotografije Boris VINCEK
