U edukacijskim aktivnostima rovinjskog Muzeja sudjelovalo 1.066 učenika

18.10.2021.

U Muzeju Grada Rovinja od 13. do 30. ruj­na 2021. odr­ža­ne su edu­ka­cij­ske aktiv­nos­ti u koji­ma je sudje­lo­va­lo 1.066 uče­ni­ka svih rovinj­skih i neko­li­ko istar­skih osnov­nih i sred­njih škola.

Edukativne aktiv­nos­ti osmiš­lje­ne su tako da se uče­ni­ci­ma pri­bli­že izlož­be iz cik­lu­sa „Potonuli bro­do­vi / Navi affon­da­te“, ali i da ih se upoz­na s ulo­gom muze­ja, s važ­noš­ću oču­va­nja kul­tur­ne bašti­ne na pri­mje­ru podvod­ne bašti­ne i neizos­tav­nom ulo­gom svih nas u tom pro­ce­su. Aktivnosti su čini­la tri pro­gra­ma pri­la­go­đe­na uzras­tu učenika.

Edukacijska aktiv­nost  „Tajne poto­nu­lih bro­do­va“  bila je nami­je­nje­na uče­ni­ci­ma nižih raz­re­da osnov­nih ško­la. Kroz izlož­be „Zambratija: pra­po­vi­jes­ni šiva­ni brod“ saz­na­li su kako su se u pra­po­vi­jes­ti gra­di­li prvi bro­do­vi i oku­ša­li se u šiva­nju bro­da. Izložba “Veliki Piruzi: rim­ski bro­do­lom na hri­di kod Rovinja“ pos­lu­ži­la je da se uče­ni­ke upoz­na s rovinj­skim arhi­pe­la­gom, nači­nom sigur­ne plo­vid­be i poma­ga­li­ma koji­ma su se slu­ži­li rim­ski pomor­ci. Najzanimljiviji dio aktiv­nos­ti bilo je mje­re­nje dubi­ne vode i odre­đi­va­nje sas­ta­va mor­skog dna uz pomoć repli­ke antič­kog dubinomjera.

„Na donji dio dubi­no­mje­ra nama­za­na je svinj­ska mast kako bi se za nju zali­je­pio sas­tav mor­skog dna. Osim pije­ska i mor­ske tra­ve, koje su uče­ni­ci oče­ki­va­li, zali­je­pio se i opu­šak ciga­re­te. U tom tre­nut­ku pri­šao nam je rovinj­ski ribar, pohva­lio uče­ni­ke na pre­da­nos­ti i istak­nuo kako tre­ba­ju volje­ti i čuva­ti more i za budu­će gene­ra­ci­je, te im pri­tom pok­lo­nio školj­ke don­do­lu i Petrovo uho. Bila je to nepo­sred­na lek­ci­ja važ­nos­ti zašti­te oko­li­ša“, istak­nu­la je vodi­te­lji­ca aktiv­nos­ti, Tamara Perković.

Peti i šes­ti raz­re­di osnov­ne ško­le, nakon struč­nog vođe­nja, istra­ži­va­li su izlož­be u gru­pa­ma rje­ša­va­ju­ći zago­net­ke veza­ne uz sadr­žaj izlož­bi. Uspješnim rje­ša­va­njem rebu­sa, ana­gra­ma, šifri­ra­nih poru­ka i kri­žalj­ki doš­li su do bro­jev­ne kom­bi­na­ci­je koja je otva­ra­la skri­ve­ni kov­če­žić s bla­gom – čoko­lad­nim zlat­ni­ci­ma. Posebno im se svi­dje­la izlož­ba „Mijoka: taj­na Murterskog mora“ jer je riječ o pli­je­nu s gusar­skog bro­da s počet­ka 17. sto­lje­ća, vrlo boga­tog nala­zi­ma nov­či­ća, Murano stak­la, fili­gran­ski ukra­še­nih sun­ča­nih sato­va, loko­ta, ogle­da­la, svi­jeć­nja­ka i dugih upo­rab­nih pred­me­ta s mle­tač­ke gali­je. Učenicima se izra­zi­to svi­dje­la dina­mi­ka aktiv­nos­ti te su bili jako moti­vi­ra­ni u pro­na­la­že­nju odgo­vo­ra na pos­tav­lje­ne zago­net­ke. Jedan je uče­nik izja­vio da se osje­ća poput pra­vog gusa­ra pla­će­nog u čokoladi.

Edukacijske aktiv­nos­ti za osta­le raz­re­de osnov­ne i svih raz­re­da sred­njih ško­la teme­lji­le su se na dnev­nič­kim zapi­si­ma Hermanna Pfeiffera, pre­ži­vje­log put­ni­ka s poto­nu­log aus­tro-ugar­skog put­nič­kog paro­bro­da „Barona Gautscha“, i pismu upra­vi­te­lja ima­nja obi­te­lji Hütterott koje svje­do­či kako se poto­nu­će odra­zi­lo na rovinj­skim oba­la­ma. Kao moti­va­ci­ja pos­lu­ži­le su sta­re raz­gled­ni­ce Pule i Rovinja. Učenici su poka­za­li velik inte­res i suosje­ća­nje pre­ma osob­nim sud­bi­na­ma put­ni­ka s bro­da, kao i razo­ča­ra­nje što okol­nos­ti poto­nu­ća nikad nisu razriješene.

Svi uče­ni­ci su, osim novih zna­nja, vje­šti­na i doživ­lja­ja, tako­đer dobi­li kopi­je sta­rih raz­gled­ni­ca koje pri­ka­zu­ju kako je izgle­dao Rovinj kra­jem 19. i počet­kom 20. stoljeća.

Voditeljica aktiv­nos­ti Tamara Perković nagla­si­la je važ­nost ovak­vih edu­ka­ci­ja koji­ma je cilj uče­ni­ke upoz­na­ti s lokal­nim muze­jom, ali i kako su doga­đa­ji o koji­ma uče na nas­ta­vi utje­ca­li na život lju­di na lokal­noj razini.

Ravnateljica Muzeja, Tajana Ujčić, zahva­li­la je svi­ma na veli­kom oda­zi­vu i surad­nji. Najavila je kako je konač­ni cilj za škol­sku godi­nu 2023./24. ima­ti cje­lo­vit pro­gram za dje­cu vrtić­ke i škol­ske dobi, kako bi odga­ja­te­lji i nas­tav­ni­ci mogli una­pri­jed pla­ni­ra­ti posjet muze­ju pri sas­tav­lja­nju godiš­njih pro­gra­ma, te da se raz­miš­lja o osmiš­lja­va­nju aktiv­nos­ti za vri­je­me škol­skih praznika.

Priredio B. V.