Koncert Južnočeške filharmonije u Istarskom narodnom kazalištu

09.09.2022.

Koncert Južnočeške fil­har­mo­ni­je pod diri­gent­skom pali­com maes­tra Mirana Vaupotića bit će odr­žan u subo­tu, 10. ruj­na u 20 sati u Istarskom narod­nom kaza­li­štu Gradskom kaza­li­štu Pula. Nastupaju solis­ti: Charlene Farrugia Božac (kla­vir) i Franko Božac (har­mo­ni­ka). Na pro­gra­mu su dje­la F. Mendelssohna, E. Griega, R. Di Marina i G. Rossinija.

Južnočeška fil­har­mo­ni­ja sa sje­di­štem u Českim Budejovicama (České Budějovice)  osno­va­na je 1981. godi­ne. Podrijetlo orkes­tra pove­za­no je s češkim diri­gen­tom Jaroslavom Vodnanskim. Novoimenovani glav­ni diri­gent Južnočeške fil­har­mo­ni­je je Miran Vaupotić. Osim inter­pre­ta­ci­je glaz­be kla­sič­nih skla­da­te­lja i dje­la prik­lad­nih za cham­bre orkes­tre i manje kon­cert­ne dvo­ra­ne, Filharmonija posve­ću­je sve veću paž­nju suvre­me­nom tren­du među­sob­nog pove­zi­va­nja žan­ro­va i otkri­va­nju novih per­s­pek­ti­va inter­pre­ta­ci­je i pre­zen­ta­ci­je glaz­be te sus­tav­no nas­to­ji pobolj­ša­ti nje­zi­ne kva­li­te­te . Većina čla­no­va SCP‑a su mla­di, ambi­ci­oz­ni, vje­šti i per­s­pek­tiv­ni glaz­be­ni­ci, koji cije­ne sva­ku pri­li­ku za surad­nju s dru­gim vode­ćim diri­gen­ti­ma i solistima.

Miran Vaupotić diri­gi­rao je ugled­nim orkes­tri­ma u SAD‑u, Latinskoj Americi i Aziji, na Bliskom Istoku, te u Europi, poput Londonskog sim­fo­nij­skog orkes­tra, Kraljevskog škot­skog naci­onal­nog orkes­tra, Berlinskog sim­fo­nij­skog orkes­tra, Ruskog naci­onal­nog orkes­tra, Nacionalnog orkes­tra Argentine, Budimpeštanskog sim­fo­nij­skog orkes­tra, Malteške fil­har­mo­ni­je, Bjeloruske fil­har­mo­ni­je, Simfonijskog orkes­tra Slovačkog radi­ja, Simfonijskog orkes­tra Sanrema, Praške fil­har­mo­ni­je, Državnog orkes­tra Sankt Peterburga, Simfonijskog orkes­tra Kaira, Panonske fil­har­mo­ni­je, Zagrebačke fil­har­mo­ni­je itd., nas­tu­pa­ju­ći u emi­nent­nim dvo­ra­na­ma kao što su nju­jor­k­ški Carnegie Hall Stern Auditorium/Perelman Stage, Wiener Musikverein, Rudolfinum i Smetana Hall, Dubai Opera, pekin­ška kon­cert­na dvo­ra­na Zabranjenog Grada, šan­gaj­ski Oriental Art Center, moskov­ske dvo­ra­ne Čajkovski i Međunarodni dom muzi­ke, Opera u Kairu, Victoria Hall u Ženevi, te CBC Glenn Gould Studio u Torontu.

Charlene Farrugia Božac je već u ranoj dobi pre­poz­na­ta kao poseb­no nada­re­no dije­te, te je od stra­ne glaz­be­nih kri­ti­ča­ra nazva­na “enfant ter­ri­ble“ mal­te­škog pija­niz­ma. Spada među naj­is­tak­nu­ti­je i naj­us­pješ­ni­je mal­te­ške glaz­be­ni­ke. Dobitnica je pres­tiž­ne naci­onal­ne nagra­de u kate­go­ri­ji koja se dodje­lju­je za iznim­na pos­tig­nu­će na polju među­na­rod­ne umjet­nič­ke kari­je­re, a koju dodje­lju­je Arts Council of Malta. Jedna je od amba­sa­do­ri­ca nepro­fit­ne glo­bal­ne krov­ne orga­ni­za­ci­je za glaz­be­nu kul­tu­ru i kul­tur­nu diplo­ma­ci­ju EMMA for Peace pod patro­na­tom UNESCO- a i pokro­vi­telj­stvom glav­nog taj­ni­ka Vijeća Europe te počas­nim pred­sjed­ni­kom pros­lav­lje­nim tali­jan­skim diri­gen­tom Riccardom Mutijem. Od 2001. godi­ne uvr­šte­na je u Hubnersovu „Who is Who“ encik­lo­pe­di­ju. Odbor za poseb­ne zas­lu­ge Londonske Kraljevske glaz­be­ne aka­de­mi­je dodi­je­lio joj je nagra­du kojom je pos­ta­la pri­dru­že­ni član Londonske Kraljevske aka­de­mi­je. Kao solis­ti­ca debi­ti­ra­la je s mal­te­škom naci­onal­nom fil­har­mo­ni­jom u dobi od nepu­nih 13 godi­na pod diri­gent­skom pali­com bri­tan­skog diri­gen­ta Jonathana Butchera.

Franko Božac jedan je od među­na­rod­nih umjet­ni­ka amba­sa­do­ra nepro­fit­ne glo­bal­ne krov­ne orga­ni­za­ci­je za glaz­be­nu kul­tu­ru i kul­tur­nu diplo­ma­ci­ju Euro Mediterranean Music Academy (EMMA for Peace) pod patro­na­tom UNESCO‑a i pokro­vi­telj­stvom glav­nog taj­ni­ka Vijeća Europe, te počas­nim pred­sje­da­njem pros­lav­lje­nog tali­jan­skog diri­gen­ta Riccarda Mutija. 2017. godi­ne odbor za poseb­ne zas­lu­ge Londonske Kraljevske glaz­be­ne aka­de­mi­je dodi­je­lio mu je nagra­du kojom je pos­tao pri­dru­že­ni član Londonske Kraljevske aka­de­mi­je (ARAM), a 2012. godi­ne uvr­šten je u Hübnersovu encik­lo­pe­di­ju „Who is Who“ koja sadr­ži popis zna­čaj­nih lju­di iz podru­čja eko­no­mi­je, poli­ti­ke, zna­nos­ti, kul­tu­re, umjet­nos­ti i sporta.

Priredio B. V.