4. Kreativna jesen u Istri: razgovor i diskusija s pročelnicom Eminom Popović Sterpin u Dnevnom boravku DC‑a Rojc
“Prvi i najbitniji prijedlog je konstantno povećanje sredstva programa javnih potreba u kulturi”
• Tekst i fotografije Boris VINCEK
• Razgovor i diskusija s Eminom Popović Sterpin, pročelnicom Upravnog odjela za kulturu i razvoj civilnog društva Grada Pule, na temu Razvoj kulture Grada Pule održana je u ponedjeljak 19. prosinca u Dnevnom boravku DC‑a Rojc. Razgovor i diskusiju moderirao je novinar Mario Benčić, a događaj su organizirale udruge Čarobnjakov šešir, HUIU, Metamedij i Mi plus platforma u sklopu 4. Kreativne jeseni u Istri.
Budući da se u punom nazivu Upravnog odjela za kulturu navodi i razvoj civilnog društva Benčić je od pročelnice prvo htio doznati što se pod time podrazumijeva.
- Civilno društvo podrazumijeva razvoj i podršku udrugama nacionalnih manjina, udrugama proizašlih iz rata, vjerskim zajednicama, a od 1. siječnja iduće godine dobivamo i Vijeća nacionalnih manjina. Natječaj za sredstva za ovaj segment civilnog društva bit će raspisan u siječnju, kazala je Popović Sterpin.
Benčić je napomenuo da je pročelnica na toj funkciji sto dana te je dodao da predstavnike nezavisne kulture zanima bivša kulturna strategija pa je od nje htio dobiti kratku evaluaciju provedenog.
- Prijašnja je strategija bila dobro napravljena, no možda je nedostajao jedan bolji monitoring, a završna se evaluacija upravo izrađuje. Kao prvi korak u izradi nove strategije izrađena je analiza stanja koja se oslanja na evaluaciju prošle strategije. Strategije i planovi su jedno, a kasnije se ne uspije sve realizirati u stopostotnoj mjeri. Mnoge su se stvari realizirale kao što su osnivanje odjela za kulturu i posebna potpora programima zajednice putem natječaja. One stvari koje nisu dobro realizirane bit će uključene u narednu strategiju, a to su sigurno međusektorska suradnja te daljnja i sve veća potpora stabilnosti nezavisne scene. I dalje nam nedostaju prostori za izvedbene umjetnosti o čemu će biti govora i u idućoj strategiji, kazala je Popović Sterpin.
Budući da je u izradi prijašnje strategije sudjelovao veliki broj predstavnika nezavisne scene, Benčić je upitao pročelnicu na koji će način biti uključeni u izradi ove nove.
- Izrada sljedeće strategije je već započela i mislim da je nezavisna scena upoznata s time jer su mnogi od njih uključeni u njenu izradu kroz analize stanja, upitnike i održane fokus grupe. Uskoro očekujemo prvi nacrt koji će ići u raspravu s kulturnim vijećima, a zatim i u javne rasprave. Ja sam do nedavno bila dio nezavisne scene te poznajem veliki broj ljudi iz izvaninstitucionalne scene i poznajem njihov rad. Glavni problemi su nedostatak novaca i prostora. Što se prostora u Rojcu tiče razrađene su tablice prošlih revizija i one izrađene ove godine te se pokušavaju analizirati neke situacije koje nisu jasne. Nakon toga će se odlučiti na koji je način najbolje to učiniti. Ugovori o najmu prostora su istekli i nije ih pravno moguće produžiti stoga će natječaj za prostore biti puno kompleksniji nego što se na početku mislili, a sve s ciljem da se omogući korisnicima koji su u prostorima već 20 godina u njima i ostanu. Istovremeno je vrlo važno riješiti neke situacije koje nisu riješene te da se prazni prostori dodijele novim udrugama, napomenula je Popović Sterpin i dodala da se na tome radi, no da odjel ima jako puno drugog posla te da se nada da će to biti okončano u roku od dva mjeseca.
- Već sada postoje prazni prostori u Rojcu, primjerice postoji jedan prostor koji je prazan jer je umjetnik koji ga je koristio preminuo. Postoje i prostori koji se nepravilno koriste, a ima i prostora udruga koje su se u međuvremenu ugasile ili ih prostor više nije zanimao, zaključila je Sterpin.
Benčić se dotaknuo škakljive teme natječaja i veće bodovanja programa koji su imaju određenu turističku namjenu, na što mu je pročelnica odgovorila da se s jedne strane govori o odvajanju kulture i turizma dok se s druge preporučuje veća suradnja.
- Trebalo bi tu pronaći neku srednju struju, a što se tiče kulturnog turizma i manifestacija koje imaju najveći turistički potencijal organizator je TZ grada Pule više nego mi, a sredstava koja odvajamo mi ne idu putem javnog natječaja. Radi se o manifestacijama poput Visualije, Teatra Ulysses na Brijunima i Dana antike, kazala je pročelnica.
Benčić je potom otvorio temu nezavisne scene i njenih problema te je upitao pročelnicu kako će buduća strategija utjecati na njenu konsolidaciju.
- Prvi i najbitniji prijedlog je konstantno povećanje sredstva programa javnih potreba u kulturi. Uspjeli smo se izboriti da se slijedeće godine podignu proračunska sredstva za 15%. Treba što više ulagati u taj sektor pa će se na taj način omogućiti i ostvarivanje sredstava za međunarodnu suradnju – što je više sredstava to bolje možemo planirati i uvoditi razne dodatne mjere. Tu je i problem prostora – dokle god nema prostora nezavisni sektor ima puno veće troškove produkcije. Kad bi postojao prostor koji je logistički opremljen onda bi svaki program koštao manje, kazala je Popović Sterpin.
Govorilo se potom i o projektu Interpretacijskog centra koji je u startu trebao biti Muzej Grada Pule. Pročelnica je pojasnila da je administrativno i pravno lakše otvoriti interpretacijski centar nego muzej te da je predložena lokacija za njega Fort Bourguignon, no još se čekaju krajnja mišljenja nadležnih službi o adekvatnosti prostora. Tek smo u fazi razrade koncepta, a taj bi centar s jedne strane trebao valorizirati samu tvrđavu i joj dati novu namjenu dok bi s druge strane, kroz inovativne modele, trebao pričati povijest Pule i služiti kao mjesto edukacije.
Na upit koliko će vremena trebati da se nova gradska kulturna strategija izradi pročelnica je odgovorila da se uskoro očekuje okvir nacrta nakon čega će se ponovo sastati sva kulturna vijeća koja će ga komentirati.
- Očekujemo da će prva javna rasprava na tu temu biti organizirana u siječnju iduće godine. Plan je bio da ona bude odrađena do kraja godine što neće biti ostvareno, no mislim da je bitnije da strategiju, koja se radi za narednih sedam godina, odradimo kvalitetno i kako treba, a ne da brzamo. Tu je i problem što bi se ona trebala oslanjati na strategije višeg reda kao što su regionalna i nacionalna koje još ne postoje, kazala je pročelnica. Ona je dodala su neki projekti u provedbenom planu Grada Pule doneseni na višim razinama te se moraju sprovesti, a među njima je istaknula energetsku obnovu DC‑a Rojc u koju je uključena i statička obnova te solarna elektrana. Drugi veliki strateški projekt je Interpretacijski centar. Među manjim projektima tu su Social Inovation Hub u Rojcu, Movie Hub i izrada digitalne platforme koja bi okupljala sva kulturna događanja u Puli.
Nakon uvodnog razgovora krenula je diskusija, a prva je preuzela riječ Kristina Nefat koja je iznijela podatke o financiranju turističkih manifestacija od strane Upravnog odjela za kulturu od 2021 godine. Ona je kazala da podržava međusektorsku suradnju, ali ne pod uvjetom da Odjel za kulturu financira te programe već da Turistička zajednica podupire „živu kulturu“ koju ovaj grad stvara i koja bi trebala biti izvorna, autentična, kreativna i inovativna. Po njoj bi TZ upravo tu kulturu trebao nuditi kao turistički proizvod. Njen je zaključak da se ne razumije pojam kulturnog turizma, da je to samo podvrsta turizma te da TZ nema zašto crpiti novce namijenjena za kulturu.
Pročelnica je komentirala da bi trebao postojati plan razvoja kulturnog turizma te da smatra da u Puli nema puno manifestacija ili programa koji mogu generirati kulturni turizam.
- Vrhunski kulturni turizam bi trebali biti oni događaji koji privlače ljude da dođu u grad, a ne kulturna ponuda koja već postoji i koja se nudi turistima koji već dolaze u grad, kazala je pročelnica.
Marko Bolković iz udruge Sonitus koja organizira festival Visualia se nadovezao na temu istaknuvši kako se od svojih početaka pa do danas ta manifestacija nije radila kako bi se privuklo turiste već da su to programi koji su njima zanimljivi i koje spremaju za sve građane.
Na pitanje Alekseja Orela da li se problem prostora u Rojcu mogao riješiti osnivanjem javne ustanove, pročelnica je odgovorila negativno.
- To je kompleksnija tema jer da bi imali javnu ustanovu moramo imati sigurnu zgradu, a u Rojc treba još puno ulaganja da bi do toga došli. Javan ustanova podliježe zakonima koje ova zgrada trenutno ne može ispuniti, kazala je Popović Sterpin.
Marino Jurcan iz udruge Metamedij je kazao da su u sklopu istraživanja rađenog s akterima na nivou IŽ došlo do četiri osnovna problema s kojima se susreće nezavisna kultura. Održivost organizacija civilnog društva u post-pandemijskim uvjetima gdje je velik problem odljev kadrova na bolje plaćena radna mjesta. Manjak prostora za rad i produkcijskih uvjeta za gostovanje međunarodnih umjetnika te nepostojanje zatvorenog prostora za koncerte i veći galerijski prostor. Tu su i mladi i razvoj publike, a budući da se Pula nastoji razviti u sveučilišni grad nedostaje ta spona između studenata i kulture koja bi se trebala adresirati u sljedećoj strategiji. Za kraj tu je i vječni problem financiranja nezavisnog sektora što je ograničeno količinom budžeta koji se u budućnosti vjerojatno neće drastično mijenjati, a povećanje od 15% nije utješno jer je i inflacija na toj razini.
- Sada bih se okrenuo prema budućnosti – strategija se radi participativno, pozvani smo u fokus grupe i nadam se da će se uzeti u obzir sadržaj koji smo tamo iznijeli. Međutim, postoji i Plan razvoja grada Pule koji je desetogodišnji i koji sadrži ideje koje su trenutno tek u fazi koncepta. Ono što me zanima je hoće li u smislu razvoja tih projekata biti uzete u obzir one problematike koje sam prije naveo te rješavanje tih prepreka u sklopu projekata koji se u tom planu najavljuju. Mislim na projekte poput Inovacijskog centra predviđenog na Valelungi u kojem se spominje kulturni sadržaj, osnivanje centra za mlade koji bi također trebao imati takvu vrstu sadržaja, projekt utvrde na otoku Sv. Andrija… Izgleda ambiciozno, što je u redu, budući da je riječ o desetgodišnjem projektu. Hoće li prije spomenuta „živa kultura“ naći svoje mjesto u tim projektima, a s druge strane, budući da su ljudski resursi vašeg odjela ograničeni postoji li ideja na koji bi se način to riješilo. Da li će to biti neka agencija u kulturi, platforma za razvoj ovih projekata ili nešto treće? Može li nezavisna kultura koja ima iskustva u projektnom menadžmentu i međunarodnoj suradnji učestvovati u razvoju sadržaja za te projekte?
Pročelnica je odgovorila da nisu svi nabrojani projekti pod njenim odjelom, poput centra za mlade, a kulturni sadržaji u Inovacijskom centru će vjerojatno biti orijentirani prema IT industriji.
- Što se tiče razvoja tih projekata u kulturi jasno je da će nam biti potrebna podrška nezavisne scene koja ima veća znanja u tom segmentu od drugih aktera u kulturi. Tijekom razgovora u fokus grupama i na sastancima kulturnih vijeća razgovaralo se o potrebi osnivanja nekog servisa koji bi pomagao i nezavisnoj sceni i ustanovama u povlačenju sredstava iz europskih fondova, kao i o potrebi edukacija na temu pisanja i razvoja projekata. O agenciji kao takvoj nismo pričali, ali zašto ne, ako je to jedan od načina na koji bi mogli to riješiti. Kao što sam rekla razmišljali smo o servisu podrške kojeg bi vodili zajedno s pomoći predstavnika nezavisne scene.
Mirjana Radulović iz SUR‑a je pročelnicu upitala da li zna koliko Grad Pula ima prihoda od Arene kojom upravlja AMI. Pojasnila joj je da taj podatak nije moguće pronaći i povukla paralelu s Dubrovnikom i Društvom prijatelja dubrovačkih zidina koje je u prvih šest mjeseci ove godine uprihodilo 36 milijuna kuna. Pročelnica nije znala odgovor na to pitanje pojasnivši da je Arena pod ingerencijom Odjela za imovinu.
Ivanu-Natašu Turković iz udruge Metamedij je zanimalo koji bi od slobodnih prostora u gradu bio idealan za veći galerijski prostor i produkcijski centar.
- Iskreno nemam odgovor na to pitanje i često se pitam da li postoji prostor koji je u vlasništvu grada koji bi bio idealan za to ili bi trebalo ići u izgradnju novog. Dom hrvatskih branitelja bi bio idealan za to, kazala je pročelnica.
Iz publike su potom krenuli drugi prijedlozi poput zgrada kod Italuniona, kino Beograd pa i Robna kuća – sve prostori koji nisu u vlasništvu grada, no kako su se mnogi složili, ne znači da ih grad ne bi mogao otkupiti ili plaćati najam.
Novinar Zoran Angeleski iz portala Istra24 se osvrnuo na produkciju nezavisne kulture u Rojcu koju je opisao kao nekomercijalnu, hermetičnu i dosadnu, a što se ostalih sadržaja u Rojcu tiče – pogotovo onih sportskih za koje članovi plaćaju članarinu – zanimalo ga je da li će se to uzeti u obzir u natječaju za prostor.
- Raspravljalo se puno puta i o tome i na Koordinaciji i drugdje. Mišljenja su različita –postoje djelatnosti udruga koje se bave sportom te neke od njih samoprihoduju kroz članarine. Neke od njih su tu od samih početaka i uložile su puno sredstava u obnovu prostora. Važna je i društvena korist bavljenja sportom te tisuće polaznika koji su tu prošli kroz godine među kojima su i djeca. Puno je nijansi u pitanju. Razmišljamo u kojem pravcu ići, ali još nismo zauzeli neki čvrsti stav po tom pitanju, kazala je pročelnica, a Benčić je predložio da bi se moglo uvesti više nivoa plaćanja najma – ovisno o zaradi.
Angeleski je od pročelnice htio doznati koji je doseg pulske kulturne produkcije da sama može proizvesti veliki i važan događaj koji bi mogao privući veliki broj ljudi, a da ne govorimo o gostovanjima. Iz njegove vizure taj konačni stvaralački produkt izostaje. Pročelnica mu je odgovorila da što se velikih događanja tiče postoje pojedinci koji bi to mogli, no da treba uzeti u obzir da je Pula grad od 50 tisuća stanovnika te da ih ni ne može biti puno.
- Kada sam pričala o velikim događanjima tada sam mislila na segment kulturnog turizma i na gostovanja, ali da postoje pojedinci i iz Pule koji bi mogli privući puno ljudi.
Moderator Benčić se nije složio s ocjenom Angeleskog i dodao da u odnosu na vremena kada je on imao 20 godina danas u Puli ima barem pet puta više dobrih mladih bandova, slikara i drugih ljudi koji se bave kulturom. Kristina Nefat je na kraju diskusije kazala da se mora podignuti razina i kultura življenja stanovništva te da kultura i turizam postoje u funkciji stanovništva određene destinacije.
