Izložba Vinka Šaine „Slikar svjetla“ u labinskoj Galeriji Alvona

B. V.

11.07.2023.

Izložba Vinka Šaine nazi­va „Slikar svje­tla“ bit će otvo­re­na u petak, 14. srp­nja u 20 sati u labin­skoj Galeriji Alvona. Ovom izlož­bom gale­ri­ja obi­lje­ža­va 30 godi­na od otva­ra­nja i 50 godi­na umjet­nič­kog rada autora.

O nje­go­vom život­nom izbo­ru u doku­men­tar­nom fil­mu „Sliko-sli­ko­pi­si Šaina“ reče­no je: „U svi­je­tu u kojem su se pogu­bi­li svi kri­te­ri­ji jed­na nez­go­da i jedan san pos­ta­li su poti­caj za život­nu bor­bu i umjet­nič­ko stva­ra­nje. Za labin­skog sli­ka­ra Vinka Šainu to je bila katar­za, koja je nje­gov vlas­ti­ti hen­di­kep pre­tvo­ri­la u har­mo­ni­ju dobrih mis­li i dje­la, u sla­vu živo­ta, lju­di i prirode.“

Autor pred­go­vo­ra kata­lo­ga – Berislav Valušek piše: „Šaina je ostva­rio jed­nu pot­pu­no novu pokret­lji­vost pej­za­ža, druk­či­ju i začud­nu tek­to­ni­ku koja se oti­ma kla­sič­nim odre­đe­nji­ma. Poput zvu­ka koji može­mo mode­li­ra­ti i modu­li­ra­ti, tako je i sli­ka­rov kra­jo­braz pos­tao dis­tor­zi­čan, ”izo­bli­čen”, e da bi bio pono­vo uobli­čen u izvan­red­ne dina­mič­ke struk­tu­re koje ne otkri­va­ju samo vanj­ski izvor poti­ca­ja, već dijag­nos­ti­ci­ra­ju i unu­traš­nja duhov­na stanja.„

Vinko Šaina rođen je 1953. godi­ne u Puli. Završio je ško­lu pri­mi­je­nje­nih umjet­nos­ti u Splitu na odje­lu gra­fi­ke 1972. godi­ne. Član je HDLU Istre. Izlagao je od 1971.godine na pede­se­tak samos­tal­nih izlož­bi (Labin, Pula, Rovinj, Rijeka, Poreč, Torino, Imperia, Feltre, Kirchdorf, Imola, Roette, Graz, Malinska, Umag…) i goto­vo dvi­je sto­ti­ne skup­nih izlož­bi u zem­lji i ino­zem­s­tvu (Labin, Pula, Split, Rijeka, Zagreb, Dubrovnik,  Novi Sad, Beograd, Udine, New York, Montevideo, Buenos Aires, Sao Paolo, Cako, Komrodo, Manzano, Vitorio Venetto, Leoben, Eisenstadt, Stuttgart, Beč, Trst, Pariz, Lisabon…), a sudje­lo­vao je u radu dese­tak likov­nih kolo­ni­ja u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Osim sli­kar­stvom bavi se i gale­rij­skom dje­lat­noš­ću od 1986., a u res­ta­uri­ra­nom spo­me­ni­ku kul­tu­re, Crkvi Gospe Karmelske, 1993. ute­me­ljio je gale­ri­ju Alvona.