Pulski fokus: Predstavljanje Plana razvoja kulture grada Pule (2023. – 2023.) u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula
Tekst i fotografije Boris VINCEK
Javno predstavljanje Plana razvoja kulture grada Pule održano je u utorak, 25. srpnja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula. Govornice su bile pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule Emina Popović Sterpin, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Anja Ademi te Ana Šilović koja potpisuje izradu plana.

U svom uvodnom govoru pročelnica Ademi je napomenula da je plan trenutno na javnom savjetovanju do 11. kolovoza 2023. godine.
- Mnogi od vas prisutnih sudjelovali su u fokus grupama, dakle u ovom participativnom djelu izrade samog dokumenta. Odlučili smo da ćemo tijekom savjetovanja održati i javnu diskusiju i da na taj način pozovemo sve dionike da se uključe kako bi taj dokument bio što kvalitetniji i kako bi kasnije kroz akcijski plan mogli provesti sve aktivnosti koje su tu definirane, kazala je Ademi.
Ana Šilović je predstavila plan razvoja kazavši da se radi o dugoročnom sektorskom dokumentu koji bi trebao dati strateški okvir i smjernice za razvoj kulture do 2030. godine.
- Ovaj Plan razvoja nastao je kroz participativne aktivnosti koje su osigurale uključivanje brojnih i različitih dionika iz sektora kulture, a sklopu njegove izrade održani su brojni radni sastanci s različitim dionicima u području kulturnog stvaralaštva i kreativnih industrija, akterima koji djeluju u području kulture mladih i koji kreiraju programe za mlade te članovima i predsjednicima svih Kulturnih vijeća Grada Pule. Svi prikupljeni podaci, mišljenja i komentari poslužili su za analizu postojećeg stanja te su korišteni u formiranju strateškog okvira Plana razvoja kulture, kazala je Šilović.

Ona je dodala da se u viziji kulture Pule navodi da se radi o gradu koji je regionalno kulturno središte izgrađeno na kvaliteti svog prirodnog i kulturnog okoliša i vitalnosti njegove umjetnosti, baštine i kulturnih aktivnosti. U razradi plana utvrđena su četiri prioritetna područja: Aktivno okruženje za kulturno i umjetničko stvaralaštvo: Jačanje suradnje; Sudjelovanje u kulturi i Baština kao resurs zajednice. Za svako područje utvrđeni su glavni ciljevi i aktivnosti.
Aktivno okruženje za kulturno i umjetničko stvaralaštvo
Prioritetno područje Aktivno okruženje za kulturno i umjetničko stvaralaštvo podrazumijeva stvaranje vibrantnog, visoko profesionalnog i poticajnog okruženja gdje se produciraju umjetnički i kulturni programi vrhunske kvalitete te je preduvjet za razvoj Pule kao grada kulture. Kako bi se zadržalo i privuklo umjetničke talente i kulturne profesionalce uvjeti rada i stvaranja u kulturnom sektoru moraju biti znatno poboljšani što znači da Grad Pula mora osigurati adekvatnu prostornu, infrastrukturnu, kadrovsku i financijsku podršku razvoju kulture.
Prvi cilj u tom području odnosi se na ojačavanje kapaciteta kulturnih profesionalaca i poticanje sinergijskog djelovanje kulturnog sektora kroz sljedeće aktivnosti: Razvoj kadrova gradskih ustanova u kulturi (Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula kroz formiranje glumačkog ansambla u suradnji sa Županijom, Gradska knjižnica zapošljavanjem knjižničara i Pula film festival zapošljavanjem tehničara; Izrada protokola suradnje o ustupanju prostornih i tehničkih resursa institucija ostalim akterima u kulturi; Kontinuirana podrška nezavisnoj sceni kroz povećanje proračuna i povećanje institucionalne potpore; Uspostava proračunske linije za potporu novih produkcija mladih umjetnika; Uspostava pilot ‘inkubatora’ za kulturu – jačanje i razvoj profesionalnih kapaciteta kroz edukacije i razvoj suradničkih i međusektorskih projekata.

Drugi cilj je unaprijediti upravljanje i financiranje kulture kroz sljedeće aktivnosti: Povećanje proračuna; Godišnja evaluacija provedbe strategije u suradnji s Kulturnim vijećima; Kontinuirano unaprjeđenje javnog natječaja i rada Kulturnih vijeća; Razvoj kadrova UO za kulturu Grada Pule.
Treći cilj je unaprijediti prostorne resurse kroz sljedeće aktivnosti koje se tiču izgradnje novih ili obnove i prenamjene postojećih resursa: Koncertna dvorana / polivalentna dvorana; Prostor za arhiv i skladište za institucije/ustanove i ostale dionike u kulturi; Obnova Društvenog centra Rojc; Prenamjena Doma hrvatskih branitelja u Palaču kulture; Obnova velike dvorane Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula; Muzej grada Pule; Muzej Antonia Smareglie; Centar za suvremenu umjetnost i nove tehnologije; Povećanje dostupnosti kulturne infrastrukture osobama s invaliditetom i osobama teže pokretljivosti; Kuća filma/Movie Hub; Program razvoja i obnove kulturne infrastrukture i sadržaja; Program obnove kulturne infrastrukture i zgrada sa statusom kulturne baštine.
Jačanje suradnje
Prioritetno područje Jačanje suradnje za prvi cilj ima Ojačati suradnju unutar kulturnog sektora kroz aktivnosti: Razmjena znanja između nezavisne scene, kulturnih ustanova i kreativnih industrija kroz edukativne radionice, okrugle stolove, mentoriranje i dr.; Podrška razvoju većih suradničkih projekata i zajedničkim prijavama na EU fondove.

Drugi cilj poticati suradnju između kulturnog sektora i obrazovnih institucija kroz aktivnosti: Podrška i poticanje programa i projekata neformalnog obrazovanja u kulturi za djecu i mlade – povećanje financiranja, jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu projekata; Poticanje uvođenja programa medijske pismenosti u škole.
Treći je cilj je poticati razvoj kulturnog turizma kroz aktivnosti: Izrada Plana razvoja kulturnog turizma sa TZ-om; Digitalna platforma “Događanja Pula – Pola Events”. Četvrti cilj potaknuti međusektorsku i međunarodnu suradnju kroz aktivnosti: Organiziranje raznih ‘prostora’ susreta između ovih sektora poput radionica, seminara; Potaknuti veća ulaganja i donacije u kulturu gospodarskih sektora; Potaknuti međunarodne suradnje kulturnih dionika i suradnju sa pobratimskim gradovima grada Pule.
Sudjelovanje u kulturi
U prioritetnom području Sudjelovanje u kulturi prvi cilj je Povećati dostupnost kulture i umjetnosti lokalnoj zajednici i ostalim posjetiteljima kroz aktivnosti i projekte: Podrška za programe i projekte koji uključuju inovativne aktivnosti razvoja odnosa s publikom; Izrada godišnjih Planova razvoja publike na nivou svih javnih ustanova u kulturi na osnovi provedenih istraživanja; Razvoj programa volontiranja za treću životnu dob (ustanove u kulturi); Digitalna platforma “Događanja Pula – Pola Events”; Prilagodba kulturnih sadržaja i programa za osobe sa invaliditetom; E čitaj – razvoj digitalnih sadržaja u knjižnici; Novi sadržaji u knjižnicama i čitaonici umirovljenika; Knjiga u kvartu.

Drugi cilj u tom području je ojačati ulogu djece i mladih u kulturnom životu Pule kroz aktivnosti: Potaknuti uključivanje mladih u kreiranje programa za mlade u svim ustanovama; Razvoj volonterskih programa za mlade; Podrška kulturnim programima koji doprinose jačanju suradnje s obrazovnim ustanovama.
Baština kao resurs razvoja zajednice
U četvrtom prioritetnom području Baština kao resurs razvoja zajednice prvi je cilj ojačati svijest lokalne zajednice o važnosti baštine kroz sljedeće aktivnosti: Podrška suradničkim programima interpretacije i prezentacije baštine za lokalnu zajednicu kroz Javni poziv; Poticanje razvoja neformalnih programa obrazovanja o lokalnoj baštini u suradnji sa vrtićima i školama kroz Javni poziv; Storytelling Pula-Pola; Razvoj inovativnih digitalnih alata interpretacije kulturne baštine.
Drugi cilj je Revitalizacija gradske jezgre i sustava fortifikacija kroz aktivnosti: Izrada Plana razvoja i upravljanja povijesnom jezgrom grada Pule; Provedba aktivnosti koje doprinose urbanoj i funkcionalnoj revitalizaciji povijesne jezgre (Kandlerova ulica, Ulica Sergijevaca…); Podrška realizaciji inicijative razvoja Kazališnog trga; Interpretacijski centar grada Pula – Pola – obnova Fort Bourguignon; Digitalna ruta fortifikacija; Integrirana obnova gradskih utvrda (Kaštel-vanjska vodosprema, Zvjezdarnica Monte Zaro, Utvrda na otoku Sv. Andrija).

Diskusija i pitanja iz publike
Nakon samog predstavljanja plana krenula su pitanja iz publike, a među prvima javili su se Krešimir Krolo i Dušica Radojčić koji su upitali zašto se u planu ne spominje institucionalizacija DC‑a Rojc čiji je plan upravljanja razrađen i s čime se moglo krenuti već lani. Na to pitanje nisu dobili izravan odgovor već im je napomenuto da se Rojc nalazi u planu razvoja kulturne kroz ulaganje u obnovu zgrade. Drugi važni segment o kojem se diskutiralo kojeg je naglasila Gorka Ostojić Cvajner je pretvaranje Doma hrvatskih branitelja u Palaču kulture što je poprilično dalekosežni cilj budući da se radi o zgradi koja je u državnom vlasništvu i čija bi obnova zasigurno iziskivala veća financijska sredstva. Ostala su pitanja bila tehničke i proceduralne naravi koja su se ticala određenih aktivnosti (poput digitalne platforme), naravi inkubatora za kulturu i njegove moguće preinake u kulturnu agenciju te daljnjih koraka prije samog usvajanja plana, utvrđivanja prioriteta određenih aktivnosti te monitoring provedbe plana.