Pulski fokus: Izložba 120 godina tržnice
Secesijska konstrukcija koja se može mjeriti s europskim i svjetskim gradovima
• Tekst i fotografije Paola ALBERTINI
• Tržnica Pula prigodnom izložbom starih razglednica i fotografija obilježava 120 godina svoga postojanja. Izložba je otvorena 4. srpnja u samoj zgradi tržnice.
Kako je tom prilikom rečeno, Pula je u doba vladavine Habsburške monarhije, 1853. godine, doživjela veliki preobraćaj. Od ribarskog gradića smještenog između srednjovjekovnih zidina, preobrazila se u najvažniju luku na Jadranu.
Višestoljetnu pulsku letargiju zamijenile su znakovite promjene u svim segmentima gradskog života. Tada je bio običaj trgovanja u blizini Foruma, središnjeg gradskog trga koji se zadržao do kraja 19. stoljeća. Mjesta trgovanja nisu se puno promijenila zbog blizine luke pa je tako pulska ribarnica bila na Kapitolinskom trgu, iza Augustovog hrama.
Sama tržnica nalazila se u blizini Foruma, na trgu koji se i danas zove Stara tržnica odakle se potom preselila na današnje Giardine. No kako se povećavao broj stanovnika Pule tako su i apetiti bili veći te je nastala potreba za zgradom tržnice. Početkom 20. stoljeća uređena je nova tržnica za potrebe sve većeg grada. Nova zgrada je plod suradnje ing. Jakoba Ludwiga Munze i arhitekta Leopolda Nobisa koji je izgradio zgradu u duhu secesije kombinirajući željezo, čelik i armirani beton. 1903. godine tržnica je počela s radom.
Za potrebe zelene tržnice iza zgrade posađena su stabala divljih kestena ispod kojih i danas trgovci prodaju svoje proizvode. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, za razliku od ostatka grada, pulska tržnica ostala je neoštećena. Zgrada tržnice potpuno je renovirana 1997. i takva je i danas te i nakon 120 godina postojanja služi trgovini i susretu stanovnika Pule i okolice.
Prisutne je pozdravio i član uprave novog društva koje upravlja tržnicom, Goran Pereša istaknuvši kako je o povijesti zgrade stare 120 godina sve rečeno i županijski pročelnik za poljoprivredu, Ezio Pinzan koji je rekao kako je tržnica svugdje u svijetu središte grada te osim što je gospodarski centar, uz to je i centar i ostalih gradskih aktivnosti.
„Na ovim fotografijama vidimo kako je to nekad izgledalo i kako izgleda danas. Tržnica je od onda prošla više transformacija. Uređen je dio s mesom i ribom te okoliš, grad cijeni ovaj prostor i tu se izlažu svi naši najbolji proizvodi stoga je tržnica važna i za sve naše poljoprivredne proizvođače i OPG-ove koji ovdje svakodnevno prodaju svoje proizvode i od toga žive“, izjavio je. Zaključio je kako je to najbolji dokaz principa krilatice „od polja do stola“ i da to cijene svi potrošači te čestitao na obljetnici i izložbi.
Gradska pročelnica za kulturu, Emina Popović Sterpin izjavila je kako moramo biti ponosni da nam je u nasljeđe ostavljena ovako prekrasna secesijska konstrukcija koja se može mjeriti s europskim i svjetskim gradovima i njihovim zgradama tržnice toga doba.
„Zgrada svakako zahtjeva daljnju brigu i restauraciju na čemu će Grad raditi“, napomenula je te zahvalila Povijesnom i pomorskom muzeju Istre te kustosici Hani Žerić Šaponja na izložbi i Turističkoj zajednici Grada Pule na velikoj financijskoj i organizacijskoj potpori otvorenja izložbe. I ravnatelj Muzeja, Gracijano Kešac posebno je zahvalio kustosici Žerić Šaponja koja je na izložbi radila protekla četiri mjeseca.
„Koristili smo našu zbirku starih razglednica i fotografija, a kako tržnica također ima svoju bogatu arhivu tako da je dio fotografija i iz njihove arhive“, rekla nam je Žerić Šaponja nakon otvorenja.
Državni arhiv u Pazinu ustupio im je tlocrt tržnice iz 1903. godine i tržni red iz 1926. godine.
„Tržni red napisan je u Puli, baš za našu tržnicu, pa piše kako se ne smije loptati, rolati, kako ne smiju dolaziti zabavljači, kako se trgovci ne smiju nadvikivati i navlačiti kupce…“, rekla je te dodala da su istraživali i po novinama koje su tada izlazile.
