Predstavljen europski projekt SOKRAT u Coworkingu

Priredio B. V. • Fotografije B. VINCEK

13.02.2025.

Predstavljanje pro­jek­ta SOCRAT: Umrežavanje obr­ta i suvre­me­ne umjet­nos­ti u cilju odr­ži­vog turiz­ma odr­ža­no je u sri­je­du, 12. velja­če u podu­zet­nič­kom cen­tru Coworking Pula. Prisutnima se uvod­no obra­tio zamje­nik istar­skog župa­na Tulio Demetlika koji je dao kra­tak pre­gled naj­z­na­čaj­ni­jih ostva­re­nja EU pro­je­ka­ta u Istri.

„Drago mi je što danas pred­stav­lja­mo još jedan EU pro­jekt koji izno­va doka­zu­je uspješ­nost Istarske župa­ni­je u pri­pre­mi i kan­di­di­ra­nju pro­je­ka­ta na EU fon­do­ve. Od 2021. godi­ne, Istarska župa­ni­ja je, zajed­no s pro­ra­čun­skim i izvan­pro­ra­čun­skim koris­ni­ci­ma, pro­ve­la EU pro­jek­te ukup­ne vri­jed­nos­ti od pre­ko 87 mili­ju­na eura, od kojih su neki već okon­ča­ni, a neki u tije­ku. Izuzetno smo ponos­ni na kapi­tal­ni pro­jekt dograd­nje i uspos­ta­ve Regionalnog cen­tra kom­pe­ten­ci­ja  u turiz­mu i ugos­ti­telj­stvu – KLIK Pula, ula­ga­nja u Dnevnu bol­ni­cu Opće bol­ni­ce Pula, izgrad­nju Sustava navod­nja­va­nja Červar Porat-Bašarinka, a koje smo reali­zi­ra­li upra­vo uz pomoć europ­skih sred­sta­va. Tu su i osta­li pro­jek­ti na podru­čju obra­zo­va­nja, poput onih koji će omo­gu­ći­ti jed­no­s­mjen­sku nas­ta­vu, ali i ne manje bit­no osi­gu­ra­va­nje pomoć­ni­ka u nas­ta­vi. Spomenut ću i ener­ge­ti­ku, odnos­no lani okon­čan pro­jekt „Dobra ener­gi­ja – Solarna ener­gi­ja za ener­get­sku tran­zi­ci­ju“, te one koji se odno­se na vri­jed­ne inves­ti­ci­je u župa­nij­ske luč­ke upra­ve“, kazao je zamje­nik župa­na Demetlika.

Pročelnik Upravnog odje­la za kul­tu­ru i zavi­čaj­nost Istarske župa­ni­je Vladimir Torbica ukrat­ko je pred­sta­vio do sada reali­zi­ra­ne pro­jek­te pre­ko­gra­nič­ne surad­nje iz podru­čja kul­tu­re (HEART OF ISTRIA, REVITAS, REVITAS II, ADRIA MUSE, EX.PO AUS, HERA, TAKE IT SLOW), obje­di­nje­ne na novom dije­lu mrež­ne stra­ni­ce Upravnog odje­la, gdje je mogu­će pro­na­ći i pro­jek­t­ne rezul­ta­te, kao i 15 digi­ta­li­zi­ra­nih više­je­zič­nih publi­ka­ci­ja objav­lje­nih tije­kom pret­hod­nih 20 godi­na o boga­toj mate­ri­jal­noj i nema­te­ri­jal­noj bašti­ni Istre. Bio je to uvod u pred­stav­lja­nje novog pro­gram­skog raz­dob­lja, kojim se poti­če osna­ži­va­nje i uklju­či­va­nje umjet­ni­ka te kul­tur­nih i kre­ativ­nih indus­tri­ja u pro­jek­te koji mogu una­pri­je­di­ti odr­ži­vi turi­zam i razvoj pre­ko­gra­nič­nog područja.

Projektna koor­di­na­to­ri­ca Sandra Ilić potom je pred­sta­vi­la aktiv­nos­ti pro­jek­ta SOCRAT i meto­do­lo­gi­ju uklju­či­va­nja umjet­ni­ka, te kul­tur­nih i kre­ativ­nih indus­tri­ja u pro­jekt, uz pose­ban nagla­sak na pred­stav­lja­nje prin­ci­pa Novog Europskog Bauhaus‑a, ključ­nog za razvoj odr­ži­vih kul­tur­nih doga­đa­nja i pro­izvo­da. Prisutni umjet­ni­ci i pred­stav­ni­ci kul­tur­nog i kre­ativ­nog sek­to­ra dobi­li su dubin­ski uvid u meto­do­lo­gi­ju pro­ved­be pro­jek­ta, kao i upit­ni­ke teme­lju kojih se uklju­ču­ju u izra­du kva­li­ta­tiv­ne ana­li­ze teri­to­ri­ja, kao teme­lja za razvoj eks­pe­ri­men­tal­nih labo­ra­to­ri­ja suvre­me­nih umjet­nič­kih prak­si. Kroz ove poto­nje stvo­rit će se novi kul­tur­no-umjet­nič­ki pro­izvo­di odr­ži­vog turiz­ma. Ilić je istak­nu­la da će o dalj­njem tije­ku pro­jek­t­nih aktiv­nos­ti zain­te­re­si­ra­ni kul­tur­ni i turis­tič­ki dje­lat­ni­ci biti redo­vi­to oba­vi­je­šte­ni putem medi­ja i komu­ni­ka­cij­skih kana­la pro­jek­ta, poti­ču­ći nji­ho­vo aktiv­no uključivanje.

Nezavisna viša kus­to­si­ca Lidija Nikočević potom je pred­sta­vi­la pri­mje­re dobre prak­se razvo­ja temat­ske cje­li­ne „tek­s­til“ u okvi­ru SOCRAT meto­do­lo­gi­je dotak­nuv­ši se: obli­ko­va­nja odje­će, koje je nadah­nu­to tra­di­cij­skim pred­loš­ci­ma; odr­ži­vog nači­na odi­je­va­nja te nje­go­vog poten­ci­ja­la za recik­li­ra­nje; eko­lo­škog uzgo­ja bilja­ka i živo­ti­nja za dobi­va­nje pre­di­va i boja za odje­ću te nji­ho­ve višes­tru­ke upo­tre­be; odje­će, naki­ta i doda­ta­ka odje­ći kao sta­tus­nih i dob­nih sim­bo­la te osta­lih sim­bo­lič­nih funk­ci­ja odje­će i doda­ta­ka; žen­skog rada; vje­ro­va­nja veza­nih uz život­ne i godiš­nje obi­ča­je i nji­ho­vog odra­za u tek­s­ti­lu i opre­mi te obred­nog odi­je­va­nja. U ins­pi­ra­tiv­nom pred­stav­lja­nju, Lidija Nikočević izni­je­la je višes­tru­ka zna­če­nja, širi kon­tekst i veli­ki poten­ci­jal novih pri­mje­na, inter­pre­ta­ci­ja i rein­ter­pre­ta­ci­ja mate­ri­jal­ne i nema­te­ri­jal­ne bašti­ne u dome­ni kre­ativ­nih indus­tri­ja, umjet­nos­ti, kul­tu­re i turizma.