Nobelovac László Krasznahorkai počasni gost 31. Sa(n)jam knjige u Istri

Priredio B. V.

09.10.2025.

Dobitnik ovo­go­diš­nje Nobelove nagra­de za knji­žev­nost, kul­t­ni mađar­ski pisac László Krasznahorkai, počas­ni je gost Pulskog fes­ti­va­la knji­ge i auto­ra – Sa(n)jam knji­ge u Istri, kojeg će i otvo­ri­ti 28. stu­de­nog toč­no u pod­ne, ispred Doma hrvat­skih branitelja.

„Iako smo među mili­jun lju­di koji su našem gos­tu čes­ti­ta­li na Nobelovoj nagra­di, mi s pul­skog Sajma knji­ga jedi­ni smo uz Švedsku kra­ljev­sku aka­de­mi­ju koji smo mu uz čes­tit­ku pos­la­li i avi­on­sku kar­tu. Prvi dola­zak Lászla Krasznahorkaia 2022. u Pulu one­mo­gu­ći­la je pan­de­mi­ja koro­na viru­sa, ali zato dru­gi još zna­čaj­ni­jim čini to što smo pri­je tri godi­ne tre­ba­li ugos­ti­ti nesum­nji­vo veli­kog i važ­nog auto­ra i dobit­ni­ka, uz osta­la priz­na­nja, nagra­de Man Booker International, a sada smo ponos­ni što nas oče­ku­je doma­ćins­tvo dobit­ni­ku Nobelove nagra­de za knji­žev­nost. Sajamska publi­ka imat će tako pri­li­ku uži­va­ti u nas­tu­pi­ma jed­nog od naj­o­ri­gi­nal­ni­jih svjet­skih auto­ra današ­nji­ce i ispra­ti­ti ga na cere­mo­ni­ju u Stockholm“, rek­la je direk­to­ri­ca Pulskog fes­ti­va­la knji­ge i auto­ra – Sa(n)jam knji­ge u Istri Magdalena Vodopija.

László Krasznahorkai rođen je 1954. godi­ne. U Budimpešti (Eötvös Loránd Tudományegyetem) je diplo­mi­rao mađar­ski jezik i knji­žev­nost, te pra­vo koje je stu­di­rao i u Szegedu (József Attila Tudományegyetem; danas Szegedi Tudományegyetem). U nje­go­vim roma­ni­ma, pisa­ni­ma pod utje­ca­jem Franza Kafke i Samuela Becketta, prev­la­da­va­ju moti­vi apo­ka­lip­tič­na dis­to­pij­sko­ga svi­je­ta ispu­nje­nog osje­ća­jem bez­na­đa, tje­sko­be i pro­pa­da­nja. Nakon prvi­jen­ca Sotonski tan­go (Sátántangó, 1985), mrač­ne paro­di­je mesi­ja­niz­ma, obja­vio je roma­ne: Melankolija otpo­ra (Az ellenál­lás melan­kóliája, 1989.), gdje dola­zak tajans­tve­no­ga cir­ku­sa u mađar­ski gra­dić pokre­će niz zlo­kob­nih doga­đa­ja, te Rat i rat (Háborúés hábo­ru, 1999.), o čovje­ku obu­ze­tu zago­net­nim ruko­pi­som. U dje­lu Seiobo je bila tamo dolje (Seiobo járt oda­lent, 2008.) Krasznahorkai je pro­pi­ti­vao moguć­nos­ti umjet­nič­ko­ga stva­ra­nja na raz­li­či­tim mjes­ti­ma i u raz­nim vremenima.

O zna­ča­ju i važ­nos­ti Lászla Krasznahorkaia za europ­sku i svjet­sku kul­tu­ru govo­ri i poda­tak da je neke od nje­go­vih roma­na izu­zet­no uspješ­no i zapa­že­no ekra­ni­zi­rao još jedan veli­ki mađar­ski umjet­nik, film­ski reda­telj Béla Tarr.

Počasni gost ovo­go­diš­njeg Sajma knji­ge u Puli je obja­vio i roma­ne Zatočenik Urge (Az urgai fogoly, 1992.) i Ruševina i tuga pod nebe­si­ma (Rombolás és bánat az Ég alatt, 2004.), te pri­po­vi­jet­ke Posljednji vuk (Az utol­só far­kas, 2009.) i UnutraJeŽivotinja (ÁllatVanBent, 2010.) i dru­ge, a na 31. Sa(n)jam knji­ge u Istri pred­sta­vit će svo­ju novu knji­gu Herscht 07769 (OceanMore) koja upra­vo izla­zi iz tiska.

Krasznahorkai je za sada tre­ći nobe­lo­vac među gos­ti­ma pul­skog Sajma. Prije nje­ga su na ovoj knji­žev­noj mani­fes­ta­ci­ji koja će se po 31. puta odr­ža­ti u Puli od 28. stu­de­nog do 07. pro­sin­ca, sudje­lo­va­li Orhan Pamuk (2004.) i Wole Soyinka (2018.).